Važno je održavati kondiciju, gipkost, zdrav duh i šta ono beše četvrto, pa ćeš i ti moći da izvedeš ovako nešto kad napuniš 90:
Pa… Šta da radim. To je bilo baš tako. Veština je relativna stvar, a lepota je u oku posmatrača…
Stecište onih koji umeju da čitaju između redova
Važno je održavati kondiciju, gipkost, zdrav duh i šta ono beše četvrto, pa ćeš i ti moći da izvedeš ovako nešto kad napuniš 90:
Pa… Šta da radim. To je bilo baš tako. Veština je relativna stvar, a lepota je u oku posmatrača…
Троножац, ака статив (мушко од стативе) је једна од оних фото потрепштина које вам углавном не требају. Али кад треба, треба ко леба.
Јер без доброг статива, ова фотка не би била могућа.
Снимљена је давне 1976, са клупског статива, који је био озбиљан комад метала и повремено носио чак и тешку Болекс 16мм камеру на навијање, какву је имао и Љуба Сликер, дописник РТБа (само је он имао и зум). Са данашњих сиграчки од 2000 динара и 500 грама ово не би могло.
Троножац се углавном да избећи. Камера може за тих секунду-две да се притисне руком уз било какав стамен камен, зид, стуб, клупу, било шта. Међутим, тако нешто вас ограничава у избору угла, а ово кадрирање по мраку, одоздо, са крацима скроз скраћеним, не би могло никако.
Na pitanje iz naslova očekujem smrknuta lica. Termin “klasika” je višeznačan, a obično asocira na frakove, frikove, uštogljenost, akademske muzičare, orkestarsku muziku… Nešto strano širokoj publici.
Ovo je klasična muzika!
Mnogo mi je žao prosvetnih radnika, bezočno ostavljenih bez zaklona pod unakrsnom pucnjavom vazda nezainteresovanih đaka, iskeženih roditelja jakih očnjaka i sumanutih očekivanja raspalog društva. Želim da pomognem, koliko mogu.
Kosmologija
Jedan od prvih poslova koje je Ajnštajn obavio po završetku rada na opštoj teoriji relativnosti bilo je traženje stanja svemira kao celine. Na njegovo iznenađenje, pokazalo se da ova teorija jasno daje dinamičan svemir, koji ima svoj prostorvremenski početak i kraj. Ovim rešenjem Ajnštajn je bio nezadovoljan, pa je u kosmološke jednačine veštački dodao jedan član (takozvanu kosmološku konstantu, čija je fizička suština odgovarala nekakvoj misterioznoj negativnoj energiji), koji je svemir učinio statičnim, u skladu sa tadašnjim opažanjima. No, već tih godina razvoj astronomije pokazuje da postoje nesumnjivi dokazi da je svemir zapravo dinamičan: osmatranja američkog astronoma Habla pokazala su doplerovski crveni pomak u svetlosti drugih maglina (zapravo galaksija, ali to se tada nije znalo), što je ukazalo na sistematsko kretanje objekata dramatično udaljenih od nas. Ruski fizičar Fridman objavljuje dinamička kosmološka rešenja jednačina opšte teorije relativnosti, koja postaju seme iz koga je razvijen aktuelni, takozvani Standardni model svemira, po kome svemir ima početak i kraj u prostorvremenu. Početak svemira je lociran pre nekih dvadesetak milijardi zemaljskih godina. Bitno je napomenuti da se fizika bavi samo proverljivim činjenicama, tako da pitanje Šta je bilo pre početka svemira? ne može biti predmet fizike. Kakav će kraj svemira biti, zavisi isključivo od njegove srednje gustine.
Nastavite sa čitanjem… “Pojam o opštoj teoriji relativnosti (O), peti deo”
Svi znamo da snažno poimanje ideje menja čoveka koji tu ideju nosi dugo u sebi. Ali, šta se dešava kad se neočekivano suočimo sa otelotvorenjem ideje? Šta tada nastaje? Može li nas ideja koja zri učiniti toliko jakim da posle izdržimo posledice njenog pretvaranja u stvarnost?
Ima ideja koje teže da ubiju svog tvorca. I – ne postoje svi odgovori. Zato se krug nikad neće zatvoriti.
Do sada nisam pročitao nijedan, niti makar u najavi, smislen tekst o železnici. Evo, stoga, teksta koji je pre svega spisak činjenica koje se moraju razumeti pre bilo kakvog razgovora o njoj.
Zapravo, direktno sam isprovociran pojavom dva teksta: jednim iz Danasa, potpuno amaterskim, i drugim iz Blica, do početka do kraja punim apsurdnih gluposti (kako ćemo tokom teksta videti).
Uvod
Železnica je saobraćajni transportni sistem koji omogućava prevoz velikih masa. Osnovna ideja železnice je prevoz robe. Prevoz ljudi železnicom postoji jer može da postoji, nikako jer je suštinska svrha železnice. U tom smislu, tamo gde se drumski saobraćaj završava železnički saobraćaj tek počinje, jer su maksimalne nosivosti kamiona (pa čak i onih monumentalnih australijskih) tek nominalne mase železničkih lokomotiva. U novije vreme železnicom se čak prevoze i kamioni sa robom.
Numera koju danas slušamo je primerena prazničnom raspoloženju, ne toliko zbog teme prelepe narodne pesme koja je temelj ove izvedbe koliko zbog monumentalnog aranžmana u duhu prave fusion muzike. Reč je o grupi makedonskoj grupi DD Synthesis i živoj izvedbi pesme “Vo naše selo”. A posle ću da vam ispričam nešto; ako ste danas veseli, ostavite to čitanje za drugi put.