Month: February 2016
Minijatura o lažovima
Ova priča, pak, nije lažna. Niti ima ičega lažnog u ovoj muzici. Naprotiv.
Neću da vam pričam mnogo o Toddu Rundgrenu. Mislim – neću danas, jer mi se ne da. A daleko bilo da o tom genijalnom muzičaru nema šta da se priča nadugačko i naširoko. Imate Google i Cevku za početak, pa potražite i nećete se pokajati. Danas za vas biram matičnu verziju pesme koju ste već slušali u ovoj rubrici. Tu ranije postavljenu interpretaciju, koja me je, što bi ono rekli, izbacila iz cipela, ponovo ćete slušati ovde.
Jeza, a? I treba. Pred ovakvom muzikom dozvoljeno je naježiti se. Znate kako ja ono velim: kraj muzike. Nema dalje. Hvala muzama, postoji mnogo krajeva muzike, pa ništa nije izgubljeno.
Fantomi zgrada po Londonu
Nije to ništa
Pred kraj osamdesetih Jugoton je objavio album dueta The Judds. Onako, po inerciji, pokupio sam ga na slušanje misleći – ako mi se ne dopadne, zameniću ga za nešto drugo.
Nisam ga zamenio.
Šetalište nad morem
Crna ruža
Go dtuga Dia
suaimhneas da anam.
Roisin Dubh.°
Jedna stvar mi je slađa od svih: kada me neko, govoreći u nekom svom kontekstu koji meni ne mora da bude zanimljiv, podseti na nešto veoma drago, ali toliko davno da je pravo čudo da se uopšte sećam. Uz čestito upozorenje samom sebi da se u ta sećanja ponekad upliću i neke krive slike, pa se sećam pogrešno čvrsto misleći kako je to tačna slika (to je ono što psiholozi nazivaju “konfabulacija”), ovog puta mi je Čeda Fancy izazvao takvu sliku kada je nedavno okačio ovu numeru na fejZbuk.
Ah. Prva stvar grupe Thin Lizzy koju sam baš zavoleo.
Dan kad je Nijagara zaustavljena
Nauka u službi religije
Uzalud, uzalud
Sve je protiv
Nas
„Mi smo obasuti elektromagnetskim zračenjem, ono je svuda oko nas, kao vazduh. To zračenje ima široki spektar talasnih dužina. Deo tog spektra registrujemo radio aparatima, deo se koristi u medicini (radiologiji), deo registrujemo čulom sluha, a deo čulom vida, okom.
Sunčeva svetlost je bela i sastavljena je od svih boja, onih koje vidimo u dugi. Svetlosni zraci su različitih talasnih dužina. Najmanje talasne dužine je ljubičasta boja, pa plava i redom: zelena, žuta, narandžasta i crvena.
Sunčevu svetlost čine čestice fotoni. Oni do površine Zemlje prolaze kroz atmosferu. Atmosfera je sastavljena skoro sasvim od azota i kiseonika.
Kada fotoni prolaze kroz atmosferu, oni udaraju u molekule azota i kiseonika. Fotoni koji imaju veću talasnu dužinu slobodnije prolaze kroz atmosferu, a oni sa manjom talasnom dužinom se rasejavaju, raspršavaju i tako „farbaju“ nebo. Spektar ljubičaste boje je kraći od spektra plave boje i ljudsko oko je osetljivije na plavu nego na ljubičastu boju, i zato nebo vidimo kao plavo.“
Lepo. Muziku na Sunce, pa da bistrimo dalje.