Zbogom maestro

Na ovom mestu bavimo se životom. Zato velikima među nama na istom mestu odajemo poštu.

Umro je Branislav Lala Kovačev. Slava mu.
Ostavio nam je muziku, a njegov uticaj i diskografija su rečitije od bilo kakvog nekrologa.

Diskografija:

  • 1958 “Jazz” – Diksilend Ansambl “Dinamo” (RTB LP 506)
  • 1959 Ansamble “Metronom” (Qualiton, Budapest LPX 7157)
  • 1962 “Bled ’62″ (RTB LV 4901)
  • 1964 “Pozdrav Countu Basieu” – Jazz Orkestar RTB (RTB 4200)
  • 1967 “Spectacular South African Tour – Encores” – Horst Jankowski Quartet (Mercury Records SR 9003)
  • 1967 “Jankowkinetik” – Horst Jankowski Quartet (BASF / MPS)
  • 1967 “Piano On The Rocks” – Horst Jankowski (Mercury Records 138 110 MCY)
  • 1969 “Live” – Catarina Valente / musical director Horst Jankowski (Decca SLK 16625 – P)
  • 1970 “Jankowskyline” – Horst Jankowski (BASF / MPS CRA 864)
  • 1971 “Jankowskingsize – For Night People Only” – Horst Jankowski (BASF / MPS CRA 822)
  • 1972 “Rockin’ Bach Dimensions” – Bobby Gutesha (BASF / MPS)
  • 1972 “Follow Me” – Horst Jankowski (Intercord 28 503 – 1 U)
  • 1972 “…Und…/ Tribute To Martin Luther King” (ECM C 063 – 29070)
  • 1972 “God Means Joy” – Roland Kovac New Set (Selected Sound 9022)
  • 1973 “Flight To Frisco” – Bobby Gutesha Orchestra (Selected Sound 9039)
  • 1973 “Et Cetera Live” – Wolfgang Dauner (BASF / MPS)
  • 1973 “Squeezing Art & Tender Flutes” – Art Van Damme (BASF / MPS 21 217558)
  • 1973 “Jankowskeytones” – Horst Jankowski (MPS 14 269)
  • 1973 “Ack Van Rooyen Meets Jerry Van Rooyen – Didn’t We” (RCA LSP 10299)
  • 1974 “Tanz Party Mit Max Greger” (Polydor 3 271 495)
  • 1975 “15. International Jazz Festival Ljubljana ’74″ (Jugoton LSY 65007/8)
  • 1975 “Inactin’” – Michal Urbaniak Group (Intercord)
  • 1975 “Parathyphus B” – Michal Urbaniak Group (Intercord)
  • 1976 “Islands” – Benny Bailey (Enja Records 2082)
  • 1976 “NDR Workshop 1976″ (NDR)
  • 1976 “Der Urschrei, Oper in 3 Akten” – Wolfgang Dauner (NDR)
  • 1977 “In Pain I Was Born” – Boško Petrović (Jugoton LSY 68035)
  • 1977 “Catch Up 2 : The Birth Of The Second Life” – Milan Pilar (Calig)
  • 1977 “Four For Slavia” – European Jazz Consensus (Electrola)
  • 1977 “Morning Rise” – European Jazz Consensus (EGO Records)
  • 1978 “Wide And Blue” – Chris Hinze (EMI – Electrola LC 5527)
  • 1978 “Jazz Orkestar Radio-Televizije Beograd (1948-1978) – Jazz Orkestar RTB sa gostima” (RTB 21211719)
  • 1979 “Jazz Na Koncertnom Podiju Vol.4″ (Jugoton LSY 61536)
  • 1979 “Trumpet & Rhythm Unit” – Gojković-Kovačev (RTB 4206)
  • 1981 “Beak To Beak” – International Jazz Consensus (Nimbus)
  • 1982 “Some Kind Of Changes” – Charlie Mariano (Callig)
  • 1982 “Balkan Impressions” – Lala Kovacev Group (RTB 21220992)
  • 1982 “The Horn Is Back” – Gunter Klatt (JG Records)
  • 1983 “Balkan Impressions Vol.2″ – Lala Kovačev Group (RTB 2121921)
  • 1985 “Izvorni Folklor i Jazz” – Lala Kovačev (RTB 2122189)
  • 1991 “Meeting On Hvar” – Chuck Israels International Trio (Anima)
  • 1998 “V.A. Bravissimo II – 50 Years NDR Big Band” (ACT)
  • 2001 “V.A. Nek’ Jazz Poteče – 17th Yu Jazz Fest, Valjevo 2001″ (Jazz Festival Valjevo)


All that Jazz (uvod)

Dijalog je deo muzike i ljudi to osećaju.
Herbi Henkok (Herbie Hancock)

Posle tehničkih peripetija, evo i odocnelog teksta koji je trebalo da bude objavljen 30. aprila 2012. godine, kada se prvi put obeležava međunarodni dan džeza. Tada je ovaj post i napisan, ali nije mogao da bude objavljen. Znate već, Marfi nikada ne spava.

Ipak, zgodno se namestilo, s obzirom na to da se već neko vreme pripremam da ovde započnem “feljton” o džezu, odnosno istoriji džeza. I evo, uprkos visprenoj opasci i tačnoj konstataciji domaćina ovog mesta, Znam da ti je vreme najskuplji resurs, potrudiću se da ovaj ambiciozni komad odsviram kako treba, uz, naravno, podrazumevano sinkopiranje i improvizaciju. Uz priznanje da sam kao dečak pohađao muzičku školu u Somboru i učio da sviram trubu (podstaknut Gilespijevim muziciranjem, a ne razumevajući značaj časova solfeđa, zbog čega i danas žalim) pozivam vas na zanimljivo muzičko putovanje, bez obzira na to da li vam je džez blizak ili ne.

 

Meni se dopala konstatacija, ustvari iskreno u to verujem, da je džez snaga pozitivnih društvenih promena u čitavoj svojoj istoriji. Od svojih ropskih korena džez je moćan glas protiv bilo koje vrste ugnjetavanja, a danas je prisutan u svim kulturama. Sasvim dovoljan razlog da Unesko proglasi 30. april za Međunarodni dan džeza.

Nastaviće se…

Planetarna slava, ali kasno

Uprkos svemu ću ustati. Uzeću moju olovku koju ostavih u mom velikom obeshrabrenju,  nastaviću sa mojim crtežom.
-Vincent van Gogh (30. mart 1853 – 29. jul 1890)

Vincent, godine 1866.Na današnji dan, pre 159 godina, rođen je najpopularniji, najskuplji, najžaljeniji, najvoljeniji i još mnogo naj, slikar postimpresionizma. Priznajem da nisam među onima kojima je Van Gogovo slikarstvo najbolje na svetu. Ne mogu da kažem čak ni da ga volim, ali poštujem svakako, i kao istoričar umetnosti nalazim izvesno uzbuđenje u nekim njegovim slikama.

Značaj Van Goga na potonje slikarstvo nije sporan i mora se priznati da je neobičnom igrom života svet ostao uskraćen za plemenitog božjeg čoveka, ali je dobio slikara čiji radovi dostižu astronomske sume. Kao što je red na Suštini pasijansa, obeležićemo datum njegovog rođenja, ovog puta crtežima.

Devojka na kolenima (1881)

Nastavite sa čitanjem… “Planetarna slava, ali kasno”

Jin pretura po petku

Friday left me fumbling with the blues
And it’s hard to win when you always lose
– Tom Waits

Za potrebe ove priče Jin Van Digor de Hessenklik fon Staubhawets jedva je dočekao petak. Ne zato što je to poslednji radni dan u nedelji. Svašta. Naime, Jin Van Digor de Hessenklik fon Staubhawets nikada nije pravio razliku između radnih i neradnih dana. Samo između dana prazničnih i onih koji to nisu. A ovaj petak je nekako prazničan, osećao je Jin Van Digor de Hessenklik fon Staubhawets i odšetao ka suboti.


Istina?

Janus je imao dva lica. Koliko ih ima istina?

Na današnji dan rođen je čovek koji je obeležio kinematografiju na više načina. Jedan od upečatljivijih je obrada večnog pitanja “šta je istina?”. Ima li je više, ili je jedna sa više lica? Posvetite neko vreme ovom delu Akira Kurosave, I nastavite da mislite. Ne boli.


Sigurno mu se dopada

Ko se zvukom igra, u zvuku i uživa.

Blesavi jesu, a takav im je i sajtTakozvani tribute bendovi niču kao pečurke, i ovde i tamo, ma šta te dve apstraktne odrednice značile. Nije sporno da Tom Waits zaslužuje poneki tribute band, a i ima ih dovoljno.
Ali ovakav verovatno ni Waits nije mogao da zamisli, a mogu da se kladim da mu se dopada. Muzičko-scenska trupa L’Orchestre d’Hommes, ekipa iz Kvebeka, interpretira Waitsove kompozicije na ne baš konvencionalan način. Pogledajte, istražite, uživajte.


Jin je srećan

Don’t you know there ain’t no devil, there’s just god when he’s drunk.
-Tom Waits

Dva kruga i još malo perja, biće sova, a možda i eja.Za potrebe ove priče Jin Van Digor de Hessenklik fon Staubhawets razmišlja. Želi da bude pravičan i mudar. Ne mora baš kao Solomon, ali možda kao sova; to je već prihvatljivo. Na dobrom je putu, noću ne spava, a ne spava ni danju. Pokušava da uhvati misli koje su stare kao vetar.

Pred Jinom je put. Na simpozijum čitalaca između redova, a Jin nikada nije bio na takvom putu iako je obišao i boravio na mnogim putevima. I uvek se vraćao kući, koja je u raznim vremenima bila na različitim mestima. Jin je u intermecu:

A onda je Jin Van Digor de Hessenklik fon Staubhawets shvatio – pronaći će svoje srodnike, između redova ili na nekom drugom mestu, svejedno je. Znao je šta može da se desi i pošao srećan i mudar da savlada još jedan put.


Jin je saznao

Jin je čuo kako neki roditelji kažu svojoj deci “videćeš ti svoga boga!”
i brže-bolje pošao da nađe neko dete kojem to roditelji govore.

Za potrebe ove priče Jin Van Digor de Hessenklik fon Staubhawets je pokušao da zna. Željan znanja, nabavio je laptop i obezbedio stabilnu internet vezu. Čuo je Jin Van Digor de Hessenklik fon Staubhawets još ranije kako se čovečanstvo nalazi u informatičkoj eri i da je saznavanje mnogo lakše nego kada se učilo u manastirskim bibliotekama, pod svetlošću sveća.

Radoznalost ume da bude baš teška za varenje, iliti "curiosity filled the cat"Međutim, usled urođene radoznalosti, Jin nije mogao da se odluči šta želi prvo da zna. Proveo je dan u odlučnosti da zna, ali u neodlučnosti šta da zna. Onda se setio da je čuo negde, od nekoga, da bog zna sve. Nije Jin hteo da postane kao bog, mada mu je Erih From to svojevremeno obećao, nego se nadao da će biti barem manje neodlučan. Ali, avaj, da nevolja bude veća, Jin nije znao ni ko je bog ni kako izgleda.

A onda, proviđenje! Ili sjajna ideja! Eureka! Jin je čuo kako neki roditelji kažu svojoj deci “videćeš ti svoga boga!” i brže-bolje pošao da nađe neko dete kojem to roditelji govore.
Jin Van Digor de Hessenklik fon Staubhawets veruje deci i veruje u njihovu dobru prirodu. Bio je siguran da će mu pomoći. Međutim, šipak. Pao natalitet, kasno je već, mrkli je mrak, dece nigde.

Samo papirići od čokoladica razbacani naokolo.