Google u čast Dijega Rivere

Danas je 125 godina od rođenja velikog meksičkog umetnika, kralja murala, i Google je u to ime lansirao prikladni doodle.

Google u čast Dijega Rivere (1886 - 1957)

(Ne, ovo stvarno ne smem da propustim – Jan Vennegoor of Hesselink ima da svisne od zavisti… Pazi sad:) Dijego Marija de la Konsepsion Huan Nepomuseno Estanislao de la Rivera i Barijentos Akosta i Rodrigez je rođen 8. decembra 1886. u Gvanahuatou. Ono malo što piše o njemu na Vikipediji na srpskom uglavnom je i dovoljno kao faktografija (više ima da se nađe na engleskoj verziji članka). Tek, valja što pre stići do pregleda njegovih radova, a za to vam preporučujem da skoknete ovde i ovde.

Konkvistadori porobljavaju Meksiko, mural u nacionalnoj palati u Siudad Meksiku. Faksimil murala sam našao na Vikipediji.

Nastavite sa čitanjem… “Google u čast Dijega Rivere”

Časopis LIFE: 75 godina

Jedan od ključnih svetskih časopisa obeležava značajan jubilej. Zavirujemo u dve veoma posebne foto-galerije koje su upriličene tim povodom.

Dospeti na naslovnu strani časopisa LIFE bila je stvar prestiža. Ameri su tih godina bili opsednuti Titovim "ne" Staljinu.LIFE je časopis posebnog senzibiliteta. Kao jedno od ključnih glasila koje beleže rast modernog sveta, taj američki časopis je dostigao visoki ugled tekstom i fotografijom. Tekstovima neću da se bavim, jer je to tema podložna iskrivljenjima. Ali – fotografije… Znam samo za još jedan časopis koji održava kriterijum dokumentarne fotografije na tom nivou, pogodite koji… I moram da primetim: National Geographic i LIFE nisu konkurencija. To su dva komplementarna pogleda na svet; gledate li iz obe vizure, videćete više. Možda i bolje, to već ne mogu da ocenim.

Kako god, sajt časopisa LIFE je zanimljivo mesto na kome možete provesti mnogo vremena u pregledu sadržaja. Jedino da vas upozorim, kad mene već nije niko: turite neki alarm ili unapred smislite neki ubedljiv način da prekinete boravak tamo. Ako se zaboravite kao ja pre neko veče, provešćete na sajtu nekoliko sati, ne trepnuvši.

Ovih dana, LIFE obeležava 75 godina postojanja. Tim povodom, organizovani su razni sadržaji na sajtu, među kojima vam skrećem pažnju na (zasad) dve foto-galerije od kojih zastaje dah i koje golicaju maštu i više nego što podsećaju na prošlost.

Nastavite sa čitanjem… “Časopis LIFE: 75 godina”

Prva proizvodna linija

Prva proizvodna linija na svetu: montaža automobila Ford T.Na današnji dan pre 98 godina, počela je sa radom prva proizvodna linija u današnjem smislu te reči. Bilo je to u kompaniji Ford Motor Company u Detroitu, na sklapanju čuvenog modela Ford T.

Dakle, počelo je ovako… Možete dobiti bilo koju boju, dok god je crna… Kako god, Henry Ford je dobro plaćao – pet dolara na dan, što je bila premija u to vreme – i smanjio radno vreme na osam sati, što je omogućilo rad u tri smene i neprekidnu proizvodnju. Troškovi su smanjeni, pa je i cena auta bila manja – i to je dovelo do neverovatno dobre prodaje. Sve ostalo je istorija…

Nastavite sa čitanjem… “Prva proizvodna linija”

Google u slavu Marka Tvena

Na današnji dan pre 176 godina, rođen je veliki američki pisac koji se potpisivao imenom Mark Twain. Google je u to ime lansirao jednostavan, ali lep doodle.

Google obeležava 176 godina od rođenja Marka Tvena

Samuel Langhorne Clemens (alias Mark Twain) rođen je 30. novembra 1835. godine u američkoj saveznoj državi Misuri. Odrastao je u ruralnoj sredini pokraj reke Misisipi, što je ostavilo trajni trag u njemu i što je ovekovečio u svojim delima.

A dela? svi znamo za “Avanture Toma Sojera” i nastavak zasnovan na epizodnom liku iz prvog romana, “Avanture Haklberija Fina“. Ovi avanturistički romani za decu su remek-dela svetske literature: da je napisao samo te dve knjige, Mark Tven bi opet zaslužio sve počasti.

Mark Tven (1835 - 1910)Ipak, moj favorit među jedine tri Tvenove knjige koje sam pročitao je “Jenki iz Konektikata na dvoru kralja Artura” (ono “iz Konektikata” obično zaboravljamo zbog uobičajenog prevoda naslova igranog filma). Ovo blesavo delo iz današnje perspektive deluje malčice naivno – ali takav osećaj bude mnoga dela koja su preteča realne naučne fantastike. Kad kažem “realna naučna fantastika“, onda se trudim da ukažem na razliku u odnosu na “običnu” fantastiku. Naučno utemeljenje svih uobičajenih teza (osim nejasno izvedenog putovanja kroz vreme) predstavlja prioritetnu karakteristiku žanra. Taj pristup je poštovan u ovoj knjizi, čega nije bilo mnogo u literaturi tog vremena (Vels i Vern uglavnom pokrivaju naše znanje o žanru tog doba). A fabula, koja je u suštini jedna vrsna satirična kritika tadašnjeg modernog društva, jedna je od najveštijih priča ikada sazdanih nad klasičnim legendama.

Mark Tven je stekao veliku svetsku slavu za života. No, nije se baš proslavio kao preduzimač iako je pokušavao, pa je na lošim investicijama izgubio značajan deo novca koji je zaradio.

Ostade zabeleženo da su Mark Tven i Nikola Tesla bili bliski i dugogodišnji prijatelji.

Poznato je i to da je u vreme njegovog rođenja pored Zemlje prolazila Halejeva kometa. Sam je predvideo da će i otići za njom, kad ponovo dođe. Tako je i bilo: umro je 21. aprila 1910, samo jedan dan nakon što je Halejeva kometa bila najbliže Zemlji u tadašnjem prolazu.

Dan Tamo Neke Republike Koje Više Nema

A šta reći? Nema, pa nema. Sedi, opusti se.

Zanimljivo je, međutim, to što pojma s pojmom nemamo. Pitaš nekog “kad i gde je proglašena republika?”, a on kaže da je to bilo u Jajcu, 29. novembra 1943.

E, pa nije. Republika je proglašena 29. novembra 1945. godine u Beogradu.

Zajeb je u tome što je u Jajcu proglašena nova država, ali državno uređenje je namerno izostavljeno. Tada je proglašena tzv. Demokratska Federativna Jugoslavija, bez atributa “republika”. A onda, 1945, Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ). Pa 1963. godine Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ).

Nego, možeš misliti. Drugo je meni na pameti.

Istorija engleskog jezika za deset minuta

Istina, ovaj snimak nije za one koji ne razumeju engleski malo bolje; potrebno je da poznajete finese engleskog da biste razumeli ovaj klip u punoj meri. Kako god, ne mogu da odolim: iako je sadržaj konotiran kao blesava šema dešavanja, ovo je deset minuta koje ćete provesti pametno, jer ćete naučiti nešto.

Juče smo Igor i ja otkrili novi sinhronicitet: sadržaj klipa ima veze sa naslovnom temom sledećeg broja National Geographica. A ta tema je… E, pa sačekaćete da izađe novi broj; nećete se razočarati.

Dvadeset godina posle Fredija

Video sam ga i čuo uživo. Bio je veći nego što sve priče mogu da ispričaju.

Danas je dvadeset godina od odlaska Fredija Merkjurija na neko bolje mesto.

Harizma koju je stvorio oko sebe nastala je najpre ozbiljnim radom, a talentom tek u manjem delu. A vrhunska teatralnost, srećom, nikad nije prikrila fenomenalni glasovni kapacitet. Žmarci:

No, plašim se da smo zaboravili kakav je to autor bio. Da baš ne vadim Bohemian Rhapsody (uzgred: bohemijansku, a ne boemsku rapsodiju – istraži ko su bili Bohemijanci u Engleskoj!). Slušaj kanon koji počinje na 3:24 i traje do 5:52. Nađite mi drugi sličan primer koji može da održi pažnju slušaoca tokom dva i po minuta i platiću vam večeru.

Nastavite sa čitanjem… “Dvadeset godina posle Fredija”

Godišnjica jedne važne knjige

Prvo izdanje knjige "O poreklu vrsta" je rasprodato za jedan danNa današnji dan pre 152 godine, tačno 24. novembra 1859. godine, izašla je iz štampe knjiga “On the Origin of Species” (“O poreklu vrsta“) Charlesa Darwina. To delo je kapitalno u istoriji nauke – ne samo zbog revolucionarne teorije koja je u njoj izložena, nego i zbog reakcije koju je izazvala. U istoriji ostade zabeležena činjenica da je prvo izdanje knjige, to koje je objavljeno na današnji dan, rasprodato istog tog dana. Pobude kupaca su bile različite; navodno, većina je bila zgrožena onim što je pisalo u knjizi. Ali, takva je sudbina revolucionara u nauci.

Teorija evolucije je danas opšteprihvaćena u biologiji; nađe se tu i tamo poneki ludak koji je spreman da reskira sve oponirajući očiglednim manjkavostima (ali ne i eksplicitnim greškama!) u Darvinovoj teoriji, pa i to da ga akademska javnost ozbiljno shvati, sve tražeći neko novo objašnjenje za poreklo biljnih i životinjskih vrsta. Ali, to je gubitak vremena: te teorije nisu koherentne.

Nastavite sa čitanjem… “Godišnjica jedne važne knjige”