Pogledajte ovaj fenomenalni video klip.
Neću da vas gnjavim komentarom. Samo, ako budete gledali ponovo, pustite u režimu punog ekrana.
(Via)
Stecište onih koji umeju da čitaju između redova
Beležimo ideje vredne pažnje, vremena i razmišljanja. Čak i kad su takve da nas pouke teraju na suprotnu stranu.
Pogledajte ovaj fenomenalni video klip.
Neću da vas gnjavim komentarom. Samo, ako budete gledali ponovo, pustite u režimu punog ekrana.
(Via)
Ovo se ne viđa svaki dan. Ma šta: ja ovo vidim prvi put.
Kao reakciju na moj prilog sa švajcarskim nožem koji je bio fotka dana prekjuče, moj stari prijatelj i tzv. Komšija (namerno pisano velikom slovom), pride i imenjak nDragan (a u potpisima na Suštini pasijansa D.R. Fairday), prijavio je u komentaru sledeće:
Него, имам једну сличну алатку, видећеш је првом приликом, величине картице, а са футролом. Обичан комад љутог челика, ал’ изрезбарен тако да на себи има, да видимо: нож, одвијач, отварач за лименке, кључеве за шест величина матица, тестерицу, лењир (од свега 4цм), угломер (баждарен на пи осмине) и отварач за пиво, те још пар прореза непознате намене. Носим то у задњем џепу, и веровао или не, досад је итекако добро дошло више пута.
Šta sam mogao, nego da tražim fotku tog čuda. I ne budi lenj, Komšija mi je večeras udovoljio. Pa, izvol’te:
Nema krstak, ali nema veze! Čudno čudo! Liči da ga vredi imati pri ruci u svaka doba! Nisam se raspitivao oko detalja nabavke i upotrebe. No, Komšija će već naći za shodno (ili neće) da dopuni ovaj prikaz daljim podacima i komentarima. Isto važi i za one koji imaju pitanja: postavite ih u komentaru, a nDragan će vam izvesno odgovoriti.
(tnx nDragan)
Ovaj kratki film ima samo blagu asocijaciju na skoro-pa-istoimeni legendarni film Andreja Tarkovskog i nemojte ga gledati tako. Pre bi trebalo da asocira na onaj film, kako se zvaše, gde se Arnold Šrafciger mota sa nevidljivim vanzemaljcem po džungli. Ali i to je tek samo blaga asocijacija.
Ovaj film je inicijativa dva mlada momka i predstavlja pokušaj da se sačini koherentna filmska produkcija. Što se mene tiče, uspeli su u tome.
Skoro da je ispalo dobro što sam odložio ovaj prikaz: prve verzije adresa su, navodno, hakovane i nestale.
Prvo je jedna prijateljica na fejsbuku povezala link na Viva Vox Choir, zanimljivi moderno orijentisani hor iz Zemuna. Ispostavilo se da su imali 500.000 pregleda za svega par nedelja, te da je to bio dokaz popularnosti hora. Onda je klip, navodno, hakovan, pa je postavljen ponovo.
Bez obzira na rezultat i na činjenicu da je ekipa zaista napravila ludački aranžman, nešto mi je zapalo za oko: bilo je još pet-šest klipova na jutjubu, a zbir pregleda svih njih nije dostizao ni deseti deo pregleda tog klipa. I tada shvatim: ključ je u tome što je to obrada numere od grupe Rammstein; a tu grupu konzumira dečurlija za koju su jutjub i fejsbuk osnovni vidovi takozvanog socijalnog ponašanja.
Nisam bio malodušan, brz obzira na utvrđenu činjenicu da je ovo bio dobro fingiran SEO – i ništa više. Ekipa je simpatična i zavređuje barem malo podrške javnosti… Gledao sam dalje, pa pogledao dežurnu numeru kojom se šablonski fascinira svako ko nema vremena da sam istražuje muziku.
E, ovde sam morao da zastanem, jer je počelo da mi zvoni negde u registru sećanja. Šta beše, šta beše?… Pa da!
Da vidite kako ljudi od akcije prikazuju lepotu prirode na Internet!
Ima tome već neko vreme, taman toliko da sam izgubio izvor na kome sam našao prikaz ove sferne panorame. Uglavnom pogledajte: klik na ovu sliku će vas odvesti na stranicu na kojoj je panorama osposobljena za interaktivni pregled:
Koliko god da me je oduševio ovaj prikaz (što se tiče ovog nacionalnog parka u Juti, ima toga još: pogledajte ovde), malo sam se rastužio jer nema neke slične prakse kod nas. Tokom avgusta planiram da vidim mnogo od prirodnih lepota Srbije, a ništa od toga kuda idem ne postoji u ovakvom prikazu. Ja, nažalost, nemam resursa da napravim tako nešto, a rado bih to učinio.
Možda da predložim resornom ministru takav projekat? Milion njemu, milion meni, a neka panorame napravi foto-sekcija neke osnovne škole iz okoline u znak zahvalnosti što smo im donirali dva najjeftinija digitalna fotoaparata koja mogu da se kupe na tržištu…
Puste želje, pusti snovi.
(Via)
Naišao sam na umetničku video egzibiciju koja me je oduvala. Odvojite malo vremena, nećete se pokajati; pomeriće vas u duši bar malčice. A ko zna, možda vas čak i potakne na neko aktivnije razmišljanje.
Kroz istoriju, naše shvatanje i odnos sa životinjama imaju korene u mitovima i legendama. Dosad su ta predanja bila svojstvena kulturama, regijama i plemenima. Jednočasovni film Ashes and Snow i dva kratka “haiku” filma premošćavaju geografske i kulturološke granice, povezujući modernog čoveka sa totemskim životinjama koje dotiču naše biće.
Gregory Colbert je video umetnik i fotograf iz Kanade koji stoji iza projekta Ashes and Snow. Stvaran deset godina tokom dugih putovanja umetnika po svetu, a zatim prikazivan na mnogim mestima, projekat je zamišljen kao neprekidna nomadska prezentacija koja nikad neće stati. Zahvaljujući tom neobičnom konceptu, izložbu je do sada videlo preko deset miliona posetilaca, što je čini najbolje posećenom posebnom umetničkom postavkom u istoriji.
Taj uspeh nije slučajan. Pogledajte ovo:
Ovaj neverovatno lepi i uzbuđujući video isečak je samo delić onog što možete otkriti ako budete prošetali online izložbom na matičnom sajtu. Učinite sebi uslugu: posetite taj sajt.
(Via)
Jedan romantičan tip, prijatelji u multipleksu, dobra ideja – i eto originalne prosidbe. Pazi ovo…
Mora se priznati da je bilo uspešno
(Via)
Danas je 189 godina od rođenja Gregora Mendela, začetnika klasične genetike. Tim povodom, Google je lansirao prikladni doodle na svojoj matičnoj stranici za pretragu.
Gregor Johann Mendel (1822 – 1884) je rođen u selu Heinzendorf u Šleziji u Austriji. Sudbina ga je navela da postane fratar, ali to mu je omogućilo da se dalje školuje.
Mandel je sprovodio eksperimente nasleđivanja osobina graška u generacijama koje je kontrolisano ukrštao. Njegov rad o hibridima je objavljen u zborniku radova, ali nije prepoznat, čime je razočarano prestao sa svojim daljim istraživanjem. Do smrti je ostao anoniman, a njegov rad nepriznat u naučnim krugovima.
Međutim, multidisciplinarno znanje i strogi metodološki pristup svojstven istraživačkoj nauci nisu apsolutno ni po čemu različiti od današnjih metoda primenjene genetike. Do tih radova dolazi nekoliko naučnika tek 1900. godine. Šesnaest godina posle Mandelove smrti, njegov rad je najzad prepoznat i priznat. Dva Mendelova pravila nasleđivanja danas su priznata kao temelj primenjene genetike.
(Via)