Prelistavam junski National Geographic

Da ne zakasnim previše, kao u slučaju majskog broja. Ovaj broj je jedan od značajnijih u poslednje vreme, što po sadržaju, a što zbog novosti u izgledu.

National Geographic Srbija, jun 2011.Junski broj mi je stigao, gle čuda, nepogužvan – a da pritom nisam ponovo molio i kumio poštara porukom na kapiji. Izgleda da ima nade: ona poruka je opstala dvadesetak dana na kapiji, pročitao ju je ko god je prošao ulicom, čak sam čuo i glasan smeh… Mada meni ništa nije bilo smešno. Uglavnom, poštar je imao dovoljno vremena da nauči da baci časopis na trotoar i šutne ga ispod kapije (gospodinu je, inače, teško da siđe sa bicikla) i ja sam sad radostan što ima nade. Samo jedno uvo na rikni časopisa: nije strašno kako je inače znalo da bude pre.

Sticajem okolnosti, već sam imao diskretnu i poverljivu najavu da će nešto lepo da se desi u novom broju, ali valjalo je sačekati da broj stigne da bih video o čemu je zaista reč.

Vredelo je strpljenja! Došlo je do sitnih, ali izvrsnih promena u unutrašnjem dizajnu časopisa. Za početak, zaglavlja svih rubrika su drugačija. A “Prizori”… Uh!…

Nastavite sa čitanjem… “Prelistavam junski National Geographic”

Vremeplov: Magnavision Laserdisk

Seća li se iko laserskih diskova? Jednom sam video jedan takav disk, služio je kao ukras na zidu u videoteci u komšiluku.

Ovo je tipičan rezultat PR aktivnosti pre trideset godina: Leonard Nimoy razgovara sa plastičnom štaniclom u kojoj se nalazi sijalica; zapravo, pre nam prevodi šta štanicla kaže nego što razgovara sa njom.

Grozni brkovi (koje je dvadeset godina kasnije imitirao i Bob Dylan) umesto šiljatih ušiju nam dovoljno govore – čovek se trudio da ostavi drugačiju impresiju nego kao Mr Spock.

Ne znamo kako stoje stvari nakon što je Mr Spock Mr Nimoy ostavio fleke od prstiju na disku. Za nekog ko govori jezik osvetljenih štanicli, trebal obi da zna bolje…

Magnavision Laserdisc je tehnika koju su smatrali revolucionarnom kad se pojavila 1978. Istina, prvi plejeri na slobodnom tržištu su se pojavili tek 1981, otkad datira i ovaj snimak.

brb-piiip!-ćijućii-prrrr!

(Via)

Ode Škijo

To što više ne pratim fudbal ne znači da mi nekad nije bilo stalo.

Josip Katalinski (1948-2011)Malopre sam čuoJosip Katalinski je bio jedan od heroja mog detinjstva.

Ej, bre… Kakav je to gol bio!… Ne, nije bio najlepši gol koji smo videli u životu. Ali je tog časa bio najvažniji na svetu. Bila je majstorica sa Špancima, pobednik je išao na svetsko prvenstvo u Nemačku sledeće godine, a poraženi je ispadao… Tu nije bilo kalkulacija.

I onda slobodni udarac zdesna, Katalinski napuca glavom pravo u golmana Iribara, ovaj odbije loptu umesto da je uhvati, pa pravo Katalinskom u noge koji je samo sproveo loptu pravo u rašlje.

 

Romantična vremena. Vazduh je bio čist, seks prljav, a fudbal zanimljiv.

Ode Majstor. Fudbal kakav je on igrao je otišao odavno.

Google u slavu Lesa Paula

Les Paul je ostavio svetu u nasleđe mnogo više od konstrukcije gitare sa njegovim imenom. Bio je slavni gitarista, kompozitor i studijski inovator. Više od svega, krasio ga je duh stvaraoca.

Danas je 96 godina od rođenja Lestera Williama Polsfussa – nadaleko poznatijeg pod imenom Les Paul. Tim povodom, Google je napravio flash doodle na kome možete da svirate.

Google celebrates birth of Les Paul

Upit koji dobijate kad kliknete na doodle (dabome, nakon što ste utvrdili šta možete da odsvirate na njemu Hot smile) vodi vas na informacije o velikom muzičaru i inovatoru koji je, inače, bio izuzetno vitalan i aktivan do svojih poslednjih dana.

Što se tiče solid body gitare koja nosi njegovo ime, a koja deli presto sa Fender Stratocasterom, rečeno je davno: “Les Paul je konstruisao gitaru koja je zvuk rock’n’rolla učinila mogućim.” Tome nema šta da se doda.

Neće ovo proći tek tako. Hajde da se prisetimo bar nekog detalja iz fantastične karijere tog majstora. Les Paul i Mary Ford su napravili neke klasike u popularnoj muzici neposredno posle Drugog svetskog rata.

Minijatura kakvih je bilo dosta na američkoj televiziji:

 

Jedna mala ekstravaganca:

 

I potpuno neobjašnjivo poetična svirka koju je upriličio na žurci povodom svog 93. rođendana, pre dve godine.

 

Ima toga još. Nađite sami.

(via Google)

Opaka dilema o radnom vremenu

Pitanje je jednostavno: da li radno vreme pripada kategoriji vremena ili je to nešto drugo? Šta se smejete: pitam sasvim ozbiljno, jer od toga zavisi jezička valjanost sledećeg navoda.

“Ne mogu sad da ti odgovorim na to”, piše mi prijatelj, “ne mogu da postignem za vreme radnog vremena”. Pitam ga: “kako to misliš”. Zbunio sam ga, ne zna na šta se odnosi moje pitanje, reče.

Gle, stvarno. Kad sam stao i razmislio, shvatio sam da ni meni više nije jasno šta sam ga pitao kad sam izrekao ovo “kako to misliš”. A onda sam pokušao da mu razjasnim.

Bolje da nisam.

Vremeplov je moguć, ali ne za vreme, nego za radno vreme. To je uređaj za plovidbu radnim vremenom. Može da ima različite oblike, ali svrha mu je samo jedna: da se premosti vreme radnog vremena...

Nastavite sa čitanjem… “Opaka dilema o radnom vremenu”

Krvolok u akciji

Zapravo, samo ženke komarca piju krv.: mužjaci se hrane biljnim sokovima. Pa onda… Kako bi glasio ženski rod imenice “krvolok”? Krvoločica? Krvolokateljka? Krvolokalica? Vampire bat

Nije za one sa slabim živcima, stomakom i ostalim osetljivim podsistemima u organizmu.

Priznajte da ste očekivali PLJAS!

Ovo sam radio, inače, jedne davne godine na jednom dalekom mestu. I da, bilo je PLJAS.

(Via)

Fotke šatla Endeavour parkiranog na ISS

Ovo je čudo od fotki. Čudo!

Kolekcije fotografija na sajtu agencije NASA uglavnom pripadaju kategoriji onih koje oduzimaju dah. Od poneke kolekcije “može i da se rikne”. Danas sam natrčao na kolekciju fotki koje je član posade Sojuza po imenu Paolo Nespoli fotografisao nakon što se ta letelica otkačila od stanice. Obratite pažnju kako nonšalantno izgleda kolekcija od četrdesetak fotki: ama, kao da se neki klinac igrao digitalcem na nekom parkingu. Kao, mo’š misliti, 400 km iznad površine Zemlje, kao da je to neki pos’o… Nerd smile

Endeavour parkiran na Interntional Space Station. Fotka je povezana sa portala nasa.gov. Nisam tražio ničije odobrenje da to učinim.

Dok budete kliktali po pojedinim fotkama, obratite pažnju na mogućnost da skinete pojedine fotke i u punoj rezoluciji (i to preko 24 megapiksela!). Fotke su dobro optimizovane za Veb, pa je velika verzija ove scene teška tek 2 MB. A ako vam kapacitet protoka nije problem, obratite pažnju na ponudu preuzimanja cele kolekcije: link ispod sličica Download all images upućuje na ZIP datoteku od 70 MB.

(Via)

U toku je IPv6 Day

Došlo doba da se istestira nova infrastruktura za Internet.

Novi protokol za InternetBeše doba kad mi je ovo bilo važno, a sad mi je samo zanimljivo: danas je dan kad se globalno testira “novi” (mada, odavno postojeći) protokol za saobraćaja na Internetu. Taj protokol treba da reši neka kvantitativna pitanja (najpre pitanje zagušenja adresa), ali se očekuje da razreši i neke probleme kvalitativnog karaktera, kao što je ulazak u trag zlonamernim napadima svih vrsta. A da ćete moći da uključite klima uređaj u stanu klikom na ikonu u telefonu, ne sumnjajte uopšte.

Da baš ne ulazim u tehnička pitanja, jer Suština pasijansa smatra tehnologijom dužnu da pomaže meni, a ne ja njoj (to jest: ne više), tek – danas je dan kad su mnogi ključni korisnici Interneta pokrenuli suštinske testove koji treba da odgovore na pitanje o spremnosti IPv6 protokola za rad. Tranzicija sa IPv4 će biti postupna i relativno bezbolna, a trajaće godinama.Važno je da je započelo.