Retoričko-pravno-hirurška dilema

Ceo dan lupam glavu, pa nikako da skontam detalje… A znam da nekako mora da uspe… Gled’o ja na televiziji, može to sad i tako…

Kad može Talandara, mogu i ja!Imao sam ideju da nabavim neku opremu, nije važno kakvu, pa sam zamislio da ja to zapravo maznem, proturim rog za sveću, zeznem nekog pri razmeni, ućutim se k’o puvanjak neko vreme ama jebo zapete pa me nešto kao uhvate pa se nagodim pa me puste u kućni pritvor ionako radim od kuće pa uzmem kredit da platim kaznu za prekršaj pa još napravim dževu kako sam jadan nesrećan i neshvaćen pa se slikam sa nekom decom u parku pa još pomenem Kosovo pride uhvatim da kenjam nešto o nekim donacijama i eto tako…

To može da uspe, zar ne? Ili moram prvo sebi da ugradim veštačke sise?

Čekaj malo… Pa krađa je prekršaj, ono kao kad ne vežeš pojas u kolima pa te u’vate saobraćajci, je l’ tako?…

Danas je dan prodavnica ploča

U mojoj varoši, nestale su prodavnice ploča, ali ima zaljubljenika u vinilne nosače zvuka. I u muziku, ako ćemo baš mak na konac.

Danas je dan prodavnica ploča, virtuelni praznik zamišljen kao dan kada se slave mesta na kojima smo nekad kupovali nosače zvuka. Jednu takvu epizodu sam opisao ovde, pa sam pomalo i lično vezan za ideju.

Danas je dan prodavnica ploča...

Da biste stigli na zvanični portal događaja, kliknite na ovu sliku ili ovde.

Nastavite sa čitanjem… “Danas je dan prodavnica ploča”

Kako rade algoritmi sortiranja

Sortiranje podataka je nešto što korisnici računara danas uzimaju zdravo za gotovo. U vreme kad sam ja učio programiranje, algoritmi sortiranja su predstavljali abecedu, ali i moguće sredstvo u realnom programiranju.

Stari drugar Dejan, sticajem okolnosti i jedan od najboljih programera koje sam imao zadovoljstvo da lično upoznam, skrenuo je pažnju na nedavno objavljenu kolekciju youtube klipova koji na krajnje nekonvencionalan, ali besprekorno jasan način objašnjavaju nekoliko najpoznatijih tradicionalnih algoritama sortiranja.

Shell sort:

 

Nastavite sa čitanjem… “Kako rade algoritmi sortiranja”

Ne vršite po Pravopisu! (2)

Još jedan prilog sa starog bloga koji će uskoro biti zatvoren, a šteta da se baci. Neka se nađe u arhivi. Ovo je drugi tekst o onima koji vrše, šta već vrše, po mom maternjem jeziku.

Moguće je da nisam u pravu što tvrdim da jezik mora da bude očuvan, jer se nekako volšebno i uvek neko vraća sa tezom kako je jezik živa tvar. Zaista se slažem sa tom tvrdnjom, ali moram da primetim nešto drugo: ta teza je često upotrebljena kao demagoški izgovor za odbranu sopstvenog neznanja. Među osobama koje se kriju iza te tvrdnje ima i onih čije primere sam opisao u svom prethodnom prilogu na ovu temu.

Zbog čega su ljudi toliko spremni da brane sopstvene greške? To mi nije sasvim jasno, jer nikad nisam trpeo loše posledice sopstvenih priznanja da sam pogrešio. Pride, nisam vičan psihologiji i sociologiji ponašanja, što su discipline koje bi verovatno mogle da objasne tu pojavu. Svejedno: to što je jezik živa tvar nikako ne znači da bi milion puta ponovljena greška smela da postane pravilo.

Izvor jezičkog smeća - specimen ARekoh “milion puta”, što će dobronamerni čitalac shvatiti kao stilsku figuru – preuveličavanje je primeren način naglašavanja u opuštenom ćaskanju. Međutim, moja briga je ovog puta usmerena na televiziju kao glavni izvor jezičkog smeća. Uz izuzetno retke izuzetke u nekim emisijama na samo nekoliko TV stanica, broj primera lošeg jezika se zaista bliži tom jezivom broju. Te primere je lako hvatati: izaberite bilo koji termin u bilo kom danu i menjajte domaće TV kanale tokom jednog sata. Odgovorno tvrdim: za to vreme ćete čuti najmanje deset izrazito upadljivih jezičkih grešaka. Ako budete pratili neku komercijalnu televiziju u udarnom večernjem terminu, za deset uhvaćenih primera će vam biti potrebno mnogo manje vremena.

Nastavite sa čitanjem… “Ne vršite po Pravopisu! (2)”

Katedrala od petnaest gigapiksela

Kombinacijom digitalne fotografije sa naprednim tehnikama povezivanja panoramskih snimaka dolazi se ponekad do apsolutno fascinantnih zapisa nekih prostora.

Već znamo za neke izuzetne panorame gradova, ali ovo oduzima dah: na sajtu sphericalimages.com objavljena je do sada najveća sferna panorama nekog enterijera. Reč je o prezentaciji unutrašnjosti katedrale Svetog Pavla u Londonu, što je jedna od najvećih bazilika u hrišćanskom svetu. Ono što najviše fascinira na ovom prikazu jeste detaljnost. Pogledajte samo jednu sekvencu uvećanja:

Copyright (c) Spherical Images Ltd

Copyright (c) Spherical Images Ltd

Copyright (c) Spherical Images Ltd

Ovaj fascinantni prikaz je rezultat oko 2400 ekspozicija! Osim fenomenalne detaljnosti kojom se ova panorama diči, mene posebno fascinira gotovo savršena osvetljenost. Pomislio sam “da nije…” i ispalo je da jeste: firma Spherical Images Ltd je razvila tehnologiju utapanja HDR snimaka u panoramu. HDR znači high dynamic range, a odnosi se na tehniku hvatanja više ekspozicija istog kadra u nekoliko različitih pomaka svetla. Najčešće su to tri ekspozicije sa otklonom od –2 eV, 0 eV i +2 eV, ali moguće je da bude i više njih. Posebnim algoritmima, biraju se zone utapanja delova slike tako da budu relativno blizu po ostvarenoj dinamici, što dovodi do očuvanja detalja u mnogo većem realnom dinamičkom opsegu, tamo gde digitalni fotoaparati zapravo pokleknu. Ali, to je pusta teorija koja nije toliko bitna.

Učitajte panoramu, pređite u režim punog ekrana, pa prošetajte svoj pogled lagano po ovoj baziliki.

(tnx Toda)

Reklama koju ste svi videli…

…i opet ćete je gledati, priznajte da hoćete. Da se prisetite. Samo, nemojte, kao ja, da uhvatite sebe kako gledate reklamu pet puta uzastopce…

The Cog je reklama za automobil Honda Accord u kome ulogu igraju mnogobrojni delovi. Prema legendi, beše naručena jednominutna reklama za emitovanje na satelitskim kanalima. Autori su znali da će probiti termin, a bord direktora Honde je momentalno odobrio proboj budžeta nakon što je reklama emitovana pred njima. Elem:

Što se mene tiče, bolja reklama nije snimljena nikad, tačka.

Boktemazo! Pogledajte koliko teksta ima u odrednici Cog (advertisment) na vikipediji!

Više od reklame

Nedavno sam ovo uhvatio na portalu ckm.rs, koji odnedavno vodi Strongman, domaća blogerska legenda:

 

Vala, baš je remek-delo! Na tragu je čuvene reklame koju ću pripremiti za sutra, ali nema veze – ima originalni motiv koji ostavlja bez daha.

(Via)

Besplatni film posvećen Gagarinu

Još jedan prilog posvećen velikom jubileju – juče se navršilo 50 godina od prvog leta čoveka u kosmos.

Pedeset godina od Gagarinovog leta u orbituFilm First Orbit je tokom dana dat u public domain i slobodni ste da ga preuzmete sa sajta firstorbit.org ili da ga gledate kao youtube klip,

U nameri da posebno obeleže ovaj istorijski događaj, ekipa filma se udružila sa astronautima na međunarodnoj svemirskoj stanici, zamolivši ih da snime pogled na Zemlju onako kako bi to i Gagarin otprilike video tokom obilaska planete.

Pogledao sam tek nekoliko minuta filma i već sam oduševljen; moraće da pričeka, doduše, dok ne stigne na red. A ako imate vremena, evo ga i ovde – mada je lepše gledati ga u HD varijaciji (720 tačaka).

 

Procunjajte po sajtu posvećenom filmu: tma oćete naći i video-priču o kreiranju filma, kao i neke faktografske podatke za koje možda niste znali.

(Via)