Google u slavu Gregora Mendela

Danas je 189 godina od rođenja Gregora Mendela, začetnika klasične genetike. Tim povodom, Google je lansirao prikladni doodle na svojoj matičnoj stranici za pretragu.

189 godina od rođenja Gregora Mendela

Gregor Johann Mendel (1822 – 1884)Gregor Johann Mendel (1822 – 1884) je rođen u selu Heinzendorf u Šleziji u Austriji. Sudbina ga je navela da postane fratar, ali to mu je omogućilo da se dalje školuje.

Mandel je sprovodio eksperimente nasleđivanja osobina graška u generacijama koje je kontrolisano ukrštao. Njegov rad o hibridima je objavljen u zborniku radova, ali nije prepoznat, čime je razočarano prestao sa svojim daljim istraživanjem. Do smrti je ostao anoniman, a njegov rad nepriznat u naučnim krugovima.

Međutim, multidisciplinarno znanje i strogi metodološki pristup svojstven istraživačkoj nauci nisu apsolutno ni po čemu različiti od današnjih metoda primenjene genetike. Do tih radova dolazi nekoliko naučnika tek 1900. godine. Šesnaest godina posle Mandelove smrti, njegov rad je najzad prepoznat i priznat. Dva Mendelova pravila nasleđivanja danas su priznata kao temelj primenjene genetike.

(Via)

Andy Kaufman: po zanimanju genije

Andy Kaufman (1949 - 1984)Jeste li gledali film Čovek na mesecu Miloša Formana (Man on the Moon, 1999)? Ako niste, šteta. Priča govori o Andyju Kaufmanu, američkom komičaru koji je probio sve barijere u istraživanju poimanja humora, do granice kada se više nije znalo kad je ozbiljan a kad se zajebava. Andy Kaufman je koristio svaku moguću priliku da napravi konačni geg da je to išlo do neslućenih razmera. Primer? Znajući da je terminalno bolestan, napravo je vrhunsku predstavu od sopstvene smrti i to je učinio sa tolikim uspehom da su milioni ljudi apsolutno sigurni u to da je on još uvek živ i negde se krije pod lažnim identitetom. Just kidding

Genijalnost tog čoveka je često osporavana. Po pravilu, osporavali su ga mali ljudi, licemeri nesposobni da proniknu u suštinu Kaufmanove igre. Ništa čudno: te mentalne lezileboviće, Kaufman je posebno voleo da provocira i koristi kao predmet sprdnje. Party smile

Svako je pre ili kasnije dolazio na red. U ovom snimku iz 1980. godine, vidimo kako je to umelo da izgleda kod Davida Lettermana. Dok budete ovo gledali, molim vas da se setite da je The David Letterman Show bio jutarnji program koji je išao direktno u etar. Sarcastic smile

 

Sve, sve, ali to sardonično kolutanje očima…

Podsetnik

Zadržite osmeh na licu i tako prikrijte patnju sopstvenog nedostatka želje za borbom protiv ljudske gluposti.Iz razloga koje nisam u situaciji da navedem, prinuđen sam da podsetim vas, redovne posetioce, na osnovnu premisu ovog bloga. Ovo je čisto kopiranje jednog od osnovnih akata Suštine pasijansa. Takoreći plagijat. Nekad se govorilo “original falsifikata”, ali to je neka druga priča.

– * –

Nije da su drugi željni da saznaju više. Većina nije, jer ponekad je tako jebeno teško obraćati pažnju na detalje. Većina su krdo. Ne žele da znaju više ništa. Čak ni ono što su nekad mislili da znaju. Razmišljanje je najteža disciplina poznata ljudskom rodu i zbog toga tako malo ljudi uopšte pokušava da razmišlja. I opet, većina se nada da neće nikad morati ni da pokuša.

Nastavite sa čitanjem… “Podsetnik”

Kako se sklapao Chevrolet 1936. godine

Malo je duže, ali je zanimljivo ako imate sklonosti ka tehnici…

Ovaj film je snimljen u pogonu Chevroleta u mestu Flint u Mičigenu, 1936. godine.

Iako prvi put sastavljene još za potrebe proizvodnje Forda T na početku 20. veka, složene proizvodne linije su bile čudo tokom dugih godina. Tako je bilo, izvesno, sve dok proizvodnja ratne opreme na brzim linijama tokom Drugog svetskog rata nije postala uobičajeni koncept, a visoki kapacitet proizvodnje nije postao norma u fabričkim halama.

Ovaj video klip posmatrajte sa tog stanovišta. Iako postoji svojevrsna poetika u ovom fenomenalnom filmskom zapisu, slabo skrivena namera autora filma (zapravo, naručioca) jeste da demonstrira silu svoje proizvodne moći.

 

Najviše me fascinira onaj niz presa. Ovde ima više manjih, mada ne vidimo zaista kolike su one. Prava stvar bi bila videti onu gigantsku presu koja je šezdesetih godina montirana u pogonu Daimler-Benza u, beše li, Štutgartu. Sećam se samo da je reč o nekakvim hiljadama tona proste mase, obaška hidraulična sila. Pritisak te prese ne samo da je izvlačio željeni profil, nego je praktično jednom pritisku stvarao otkivak. Karakteristike otpornosti tako obrađenog lima na rđu su bile uzor u masovnoj automobilskoj industriji pre nego što su elektrolitički nanosi mikrofibera preuzeli bank…

Idealno glupiranje za nedelju popodne: 241543903

Ovo postoji odavno. Poenta je da se održava, jer od opstanka ovog projekta zavisi sudbina civilizacije.

Stvar je prosta. Niko ne zna kako je započeo projekat numeričkog imena 241543903, ali mnogi znaju da je projekat preživeo do dana današnjeg. Po nekim verzijama, sve je počelo 2009. godine na portalu Tumblr kao projekat za zamlate i to je započeo neki umetnik po imenu David Horvitz.

Prosto je: svi su pozvani da pošalju fotografiju sebe sa glavom u zamrzivaču, tako da usput obeleže fotku brojem 241543903. Zašto baš taj broj, to više niko ne zna, ali niko se nešto ni ne trudi da pronikne u značenje tog, inače, beskorisnog broja.

Fokus projekta danas je oličen na Google pretrazi slika. Evo, ovako kao na linku ispod ovog teksta.

Predlog aktivnosti za nedelju popodne: projekat 241543903!

Budete li se fotografisali sa glavom u boksu za led u vašem frižideru, ja perem ruke od vaše inicijative. Ali, ako ste se već potrudili, nađite neki portal na netu koji uredno koristi obeležja (tags) i postavite broj 241543903 kao obeležje.

A zašto biste to učinili, pitate? Nemam pojma! Đ! DŽ! Svejedno! Ispravno je i jedno i drugo!

Jeste, ima nas koji bismo mogli da učinimo to. Ja ne, nema potrebe. Severac duva ka meni, pa mi je već hladno. Štaviše: zaledio sam se. Brrr, ama… G…. mi se u d….. smrzlo.

Nisu tri stava, nego četr’…

Manijakalno dobro!… Smile with tongue out

Sloboda. Jednakost. Bratstvo. E, k-hm, i sigurnost.

Liberté, égalité, fraternité… sécurité?

(Via)

Japanski narodnjački pristup reklamama

Znate li za one reklame koje je nemoguće prepričati? Evo jedne takve. Primetićete da vam uopšte ne smeta to što ne znate japanski… Ninja

 

Auh, Marinko će ovo voleti toliko da će na kraju imitirati Disappointed smile

(Via)

Animacija iz 1900.

Britanski filmadžija J. Stuart Blackton je ime poznato samo posvećenicima u istoriju kinematografije. Danas se smatra ocem filmske animacije u Americi. Pionirski koraci koje je činio na prelazu vekova bili su dobro utemeljenje za dalji razvoj.

 

Međutim, postoje indicije da je Edison ipak bio prvi na američkom tlu. Sledeći snimak je iz 1900. godine. No, problem je u tome što se za Edisona znalo da je sklon plagijatorskom ponašanju, pa imamo pravo na sumnju. Poznat je incident sa filmom “Put na Mesec” koji je Edison faktički piratizovao na američkom tlu: kad je Melijes došao sa filmom u Ameriku – film su svi već gledali… Ali, to je neka druga priča. Elem, da li je ovo jedna od prvih ozbiljnih animacija u SAD?

 

Kako god… Čak i po današnjim merilima, ovaj rad bi se mogao nazvati ekstravagantnim.

(Via)