Šta jedan lud zamrsi…

Citat dana dolazi iz usta ispod najpoznatijih brkova u ikonografiji nauke dvadesetog veka, od čiče koga bismo psovali da nije bio tako umiljat, onog ko je Nobelovu nagradu dobio Propagirao jednostavnost, a zapetljao sve što se zapetljati dalo. Istina, bio je u pravu...zbog onog što je posle dovelo do solarnih panela, a ne zbog onog svođenja modela za klađenje na konjskim trkama na sfernog konja u devetodimenzionalnom obrascu “prostor-vreme-finansije”.

 

Ne možemo rešavati svoje probleme
istim razmišljanjem koje je
do tih problema i dovelo.
Albert Ajnštajn

 

Alberte, Alberte! Znamo da te je Mileva naučila staroj srpskoj poslovici “šta jedan lud zamrsi, stotinu pametnih ne mogu odmrsiti”. Na šta je konkretno mislila kad je to rekla naglas, sad možemo da raspravljamo, mada je možda bolje da ne znamo… Ali to sad nije bitno, nego hoću da kažem: dala se ta poslovica prevesti i doslovno, a da ne izgubi ništa od svoje moći. A to da istu stvar kažeš sasvim drugim rečima tako da ispadne originalno… Trebalo je to da prepustiš političarima, to je njihov posao.

U čemu je to problem sa svetom?

Ovo boli kao prstom u oko.

Bertrand Arthur William Russell (1872 - 1970)

Citat dana dolazi od mislioca, matematičara, istoričara, kritičara društvenih pojava (sve to kroz vizuru nekog ko se gadi na idealizam), autora nad čijom knjigom “ABC teorije relativiteta” sam proveo celo jedno leto kad sam imao nepunih jedanaest (a da nisam ličio na onog malog iz crtaća o petlu Sofroniju), kritičara sa kičmom koji je imao hrabrosti da kaže i ono što njegovi sunarodnici nisu smeli.

Problem sa svetom je u tome
što su budale i fanatici uvek sigurni u sebe,
dok su mudri ljudi tako puni sumnje.
Bertrand Russell

Možda bismo sad mogli da lamentiramo nad sudbinom sveta, jer suma inteligencije na planeti je konstantana, a broj stanovnika rapidno raste. Možda bi se neko setio da zli nisu glupi, a s obzirom na to da zlo dominira, to znači da ipak pametni vladaju. Problem je, pak, u tome što nam budale kroje atmosferu svakodnevice, što dvojica takvih mogu da nadglasaju stotinu drugih i što od njihovog terora naš životni prostor vremenom postaje sve uži.

Primere ćete naći svakodnevno. Mnogo ih je i izazivaju tugu. Imam puno primera i rekao bih da je bolje da vas ne podsećam na njih; ali onda će ispasti da ne znam o čemu to pričam. Pa dobro. Evo tri primera samouverenih budala: prvi, drugi, treći (treći je blokiran, prim. Grba 28.2.2012.). Predlažem da ih ne proverite, ali referenca je slobodna.

Dovoljno, zar ne? Ma, i previše.

Demoni stvaralaštva

Bilo je još takvih; štaviše, mnogo njih. Ovaj se bar nije krio, nego je viteški padao pod sto.

Citat dana dolazi od velemajstora kafane, sunđera po ubeđenju iako novinara po profesiji i književnika po vokaciji; od čoveka koji je izmislio lek protiv mamurluka po imenu “smrt popodne“; od tragaoca za suštinskom istinom na dnu boce i pravog pregaoca na polju dosezanja olimpijskih visina u alkoholizmu.

Hemingvej na safariju u Keniji 1954. Predah uz dva dupla viskija u jednoj čaši.

 

Piši pijan. Rediguj trezan.
Ernest Hemigvej

 

Čak i u samouništenju, koje je kulminiralo grčevitim stiskom na oroz lovačke puške uperene u sebe, pobeđivao je. Empirijski je utvrdio da je lako umreti.

Život je ono što je teško, znao je čiča-Hemingvej.

Dvanaest recepata protiv mamurluka

Da, da… Znam, kasnim sa ovim prilogom, sve žurke su prošle, čak i ona koju održavaju protivnici modernog kalendara. Ali, svejedno. Možda će vam zatrebati opet. Mislim – špil citata… Eye rolling smile

"Aj' pa živeli", reče ludak i popi šesto različito piće u poslednja dva sata...Staro pitanje za frajere uveče i dronjke ujutru glasi: “a što piješ kad ti škodi”. Neverovatno je koliko su ljudi skloni da piju dokazujući da ne umeju to da rade. Umesto da piju, žderu; umesto da uživaju u piću, dokazuju se pred drugima; a umesto da biraju šta, kako i kad piju, hvataju se svega bez kriterijuma. Cena takvog pristupa je da ujutru žele da umru umesto da nastave sa redovnim aktivnostima.

Spadam u one koji vole da okuse dobru domaću rakiju, a za čašu vina nikad nije nevreme. Jedini izuzeci su kad radim i kad vozim – tu alkohol nema šta da traži. Popiću u društvu, isključivo tako, ne hvatam se pića iz čista mira i kad sam sam. Ne preterujem često, a ako baš i preteram, znam da kažem “ne” i znam da učinim sebi tako da ne nastradam od pića. E, tim pre mi je smešno, ali ne mogu da odolim da ne prenesem: negde pred novogodišnje praznike sam natrčao, pa sačuvao link ka stranici koja popisuje recepte protiv mamurluka raznih čuvenih ličnosti koje su bile poznati alkosi. Pa kako da odolim, moram da prenesem nekoliko tih recepata, a vi sami pročitajte ostalo.

Nastavite sa čitanjem… “Dvanaest recepata protiv mamurluka”

Pokušaj prostim rečima

Niste shvatili! A niste primetili ni to da nedostaje lista referenci. Ergo: beeeee!
Citat dana dolazi od onog ko je slavljen kao autor najkomplikovanije naučne teorije u prošlom veku, a usput je doživeo i tu čast da svi drugi sebe stavljaju u podređen položaj zbog nerazumevanja radije nego da tvrde kako je ta teorija sama po sebi nerazumljiva.

Elem:

Ako ne možeš da objasniš prosto,
to znači da ne razumeš dovoljno dobro.
Albert Ajnštajn

 

Možda je nedostajalo malo više stila? Ili smo teoriju relativiteta primili prerano da bismo sa njom uradili išta suvislo skoro devedeset godina?

Nastavite sa čitanjem… “Pokušaj prostim rečima”

Šta kaže institut u Biškeku

Citat dana dolazi od čoveka koga je voditeljka programa izvređala kao gosta, a on je to primio stoički i onda je počeo da se zajebava na njen račun. Što se mene tiče, nije bio dovoljno uporan u tom nastojanju i previše je popuštao guski. Ali, imao je nekoliko antologijskih izliva maštovitosti. Elem:

Ivan Tasovac, subverzivacPrema poslednjem istraživanju psihološkog instituta u Biškeku, naučno je dokazano da slušanje koncerata Beogradske filharmonije u potpunosti sprečava pojavu peruti i seboreje, […] i isto tako, da povećava volumen trepavica do 75%.

Ivan Tasovac,
direktor Beogradske filharmonije

Najslađe od svega mi je ono što će sad da se desi.

Nastavite sa čitanjem… “Šta kaže institut u Biškeku”

Istina koju mnogi nisu shvatili

Torin Hrastoštit u perspektiviCitat dana dolazi od nekog ko je umeo da posegne za onim što bi trebalo da bude njegovo, ali je činjenica da mu je trebao Hobit da bi do toga uopšte došao.

Nema ničeg boljeg od traženja
ako želite nešto da nađete.
Torin Hrastoštit

Sušta istina.

Dakako, vi se sad ljutite na mene, na Suštinu pasijansa i na sve i svakog ko vam ukazuje na notorne činjenice. Nema problema, ljutite se. I Bilbo je dopustio Torinu da se naljuti na njega kada je ovaj sprečio krvoproliće činom koji je besni pretendent na presto Patuljaka od Samotne planine protumačio kao izdaju.

Znate, mi Hobiti smo veoma skloni hedonističkim oblicima pomirenja. Ali to ne znači da ćemo sedeti skrštenih ruku dok drugi pričaju gluposti o nama.

Važno da se lepo zove

Citat dana dolazi od čoveka koji je imao strašan peh da misli svojom glavom još kao jako mlad. Onda se taj peh pretvorio u greh, a grehu je pripisana kazna koju su pojeli skakavci. A čak i kad je bio u prilici da kaže sve što ima, u vremenu kad se to najzad smelo, našao se način da ga tuku još malo. Pa makar i na ulici.

Borislav Pekić (1930-1992)

 

Inventar činjenica stvarnosti kojima smo dali lepša i bezazlenija imena, beskonačan je… Njihovo nas ređanje nigde neće odvesti, kao što ne odvodi ni stvarnost koju iza sebe krije.
Hitler je genocide nad Jevrejima nazvao eufemizmom “totalno rešenje jevrejskog pitanja”. Posledice nisu bile eufemističke.

Borislav Pekić,
u eseju “Spasonosni eufemizam rđave stvarnosti

 

Ne znam da li ste čuli i posetili blog na kome se objavljuju misli Borislava Pekića. Nije zgoreg da svratite tamo ponekad i pročitate ponešto. Vredno je svake sekunde provedene u čitanju.