Umesto jelke, nešto na višem nivou – i to višem u svakom smislu reči.
Ugodite sebi: raširite sliku preko celog ekrana.
Šta biste dali da možete da provirite kroz prozor kupole na Međunarodnoj svemirskoj stanici?
Stecište onih koji umeju da čitaju između redova
Umesto jelke, nešto na višem nivou – i to višem u svakom smislu reči.
Ugodite sebi: raširite sliku preko celog ekrana.
Šta biste dali da možete da provirite kroz prozor kupole na Međunarodnoj svemirskoj stanici?
Najpoznatije pomračenje koje nam priroda priređuje je ono koje je nekada° pripisivano božijem besu i raznim natprirodnim silama: to je pomračenje sunca.
Nekada° se svet plašio toga, pa se krio po budžacima dok talas tame ne prođe. Leka nije bilo dok nauka nije preoblikovala svet da razume prirodne pojave.
Nastavite sa čitanjem… “Postoje različiti oblici pomračenja”
U svetu konzumerizma, najvažnije je da svaka luda nađe svoju robu. Ako vam nije jasno o čemu pričamo, otiđite u neki oveći tržni centar i uđite u neku prodavnicu robe široke potrošnje, pa razgledajte robu od tačke A do tačke B (daljinu procenite prema raspoloživom vremenu). Prebrojte, makar napamet i otprilike, koliko vam predmeta zaista treba, koliko biste tek voleli da imate, a koliko vam uopšte nije jasno čemu služe i ko to uopšte kupuje.
E, ta poslednje pomenuta roba ide u kategoriju “svaka roba nađe svoju ludu”. Što je, uzgred budi rečeno, notorni fakat. Lude su srećne, ne moraju mnogo da se trude, roba ih sama nađe.
Nastavite sa čitanjem… “Kako trenirati živce teoretičarima zavere”
Aj’ malo metafizičimo.
Niste se bavili temom “kuda ćemo posle”, jer niste imali potrebe za tim. Doduše, kada ste izgubili dragu osobu, imali ste svojih pet minuta nasamo sa idejom o tome da je ta osoba otišla na Neko Bolje Mesto i da tamo nema više ni briga ni patnji, ni žurbe ni stresa, ni novca ni briga, ni juče ni sutra. A onda vas je neko cimnuo za rukav i već sledećeg trenutka ste opet razmišljali o neumitnostima i izgubio se sanak pusti.
Ali, čekaj malo: scenariji “šta biva posle” se polako približavaju stvarnosti i samo je pitanje kada će iz već obrađene teme u SF-u preći u domen mogućeg, pa verovatnog i, najzad, realnog. Međutim…
Никад није довољно добро. Увек може боље. Може брже. Може чак и јефтиније. Може и нека два од ова три истовремено, само немојте тражити од аутомеханичара сва три одједном.
Позабавили смо се недавно одређеном преводилачком, ако је уопште било речи о преводу, хм… работом. Испало је да стварно може боље; да је било брже и можда и јефтиније можемо само да нагађамо. Месар који би радио том брзином би брзо остао без прстију.
Вежите се, залећемо се. Оригинал, за поређење, је овде.
Nastavite sa čitanjem… “Затурено у преводу (2)”
Kada čujete reč “trač”, obično u glavi formirate negativan predznak. A ne znate, kako biste i znali, da je to nekada bio tehnički jedini dostupni vid društvenog angažovanja koji je danas poznat pod engrpskim imenom “čat”. Sadržaji tih, jel’te, čatova nekada su bili od presudne važnosti u kreiranju društvenih veza. Ovako nekako:
Ne potcenjujte snagu trača.
Alfred Hičkok nije propuštao priliku da se pojavi u nekom svom filmu na nekoliko sekundi. Nikad ništa nije govorio, jer kako je sam govorio, “onda bi me to učinilo glumcem, pa bih morao da ponižavam i samog sebe kao što to već uvek činim sa glumcima”.
Evo kolekcije tih pojavljivanja.
Kamere GoPro Hero su dobro poznate. Ovo maleno čudo tehnike, osim što daje odlične performanse sa minimalnim podešavanjima, napravilo je revoluciju u snimanju “sa lica mesta” tokom upražnjavanja ekstremnih sportova, jer glavni atribut tog malog sokoćala je fantastična izdržljivost. Setićete se, možda, priče o onoj GoPro kameri koja je ispala iz aviona sa padobrancima u svinjac, pa ju je gazdarica svinjca našla posle par meseci u dubokom glibu, gde je snimak preživeo…
Ali, može li GoPro kamera da izdrži – vevericu? Pazi sad:
A šta reći?
Ovo izgleda kao da je veverica htela da se selvači selfači na grani, pa joj je kamera tek onda ispala.