Letnje vreme! Diž’ se! Pomeraj satove!
Ajmo, stiglo leto! Svi na noge lagane!
Stecište onih koji umeju da čitaju između redova
Letnje vreme! Diž’ se! Pomeraj satove!
Ajmo, stiglo leto! Svi na noge lagane!
Poslednjih nedelja se nešto silno pričalo o asteroidima. Te ovaj prolazi blizu, te hoće li nas onaj zveknuti, te nikad ih nije bilo toliko… E, čekaj malo: bilo ih je. Oduvek ih je bilo, pri čemu hajde da se dogovorimo, onako u duhu postavke Ajnštajnovih referentnih okvira za raspravu, da “oduvek” smatramo tek veoma kratki period istorije kosmosa u kome je čovek podigao glavu i počeo da čata po zvezdama.
Tek smo nedavno uspostavili metodologiju, tehniku i praksu katalogizovanja i praćenja kretanja asteroida. A to “nedavno”, ajd’ opet po Ajnštajnu, smatrajmo periodom od tridesetak godina… Elem, neko je bio vredan, pa napravio šematski prikaz razvoja kataloga asteroida – pre toga, to je bilo samo rasuto kamenje koje se dominantno nalazi u tzv. asteroidnom pojasu između Mara i Jupitera. Pogledajte sledeću animaciju. Pre nego što započnete, savetujem da prebacite snimak u HD rezoluciju i da raširite sliku preko celog ekrana: tako ćete lakše prepoznati detalje koji su u ovoj ilustrovanoj priči važni.
Fascinantno!
A sad, ukoliko ste se uplašili, lakše malo. Potencijalnu opasnost čine samo tačkice obojene u crveno. Kažu da postoji realna verovatnoća a nas nešto klepi u sledećih 1000 godina; kako su do tog broja došli, ne bih znao da kažem…
Cilj nauke je, sa jedna strane, što potpunije moguće razumevanje veze između čulnih iskustava u njihovoj celini, a sa druge strane, ispunjenje ovog cilja korišćenjem najmanjeg mogućeg broja pojmova i odnosa (traženjem, koliko god je moguće, logičkog jedinstva u slici sveta, to jest malobrojnosti logičkih elemenata).
Tako je pisao Albert Ajnštajn u svom eseju Fizika i stvarnost, tmurne 1936. godine. Šta ove komprimovane reči znače, objasniću na jednom lepom primeru.
No, pre primera, muzička podloga.
Pre više od dva milenijuma, briljantni grčko-rimsko-egipatski matematičar, astronom (i mnogo toga drugog) Ptolomej objavio je delo Almagest, koje je za astronomiju ispunilo budući Ajnštajnov zahtev. Nebo nad nama je opisano onako kako nam izgleda, i to veoma uspešno. U centru svemira se nalazi Zemlja, a oko nje se kreću Sunce, planete i stalne zvezde. Viševekovno iskustvo sakupljeno osmatranjem neba složeno je u homogenom obliku koji fomuliše pogled na nebo sa planete Zemlje. Ljudski rod je danas, i nažalost, zaboravio na veličinu uspeha Ptolomejeve astronomije. Spominjemo je tek sporadično, kada sa zanimanjem čitamo horoskope ili kada želimo da ismevamo srednjevekovni pogled na svet. Nepravda je to, a evo i zašto.
Nastavite sa čitanjem… “Kako sam naučio da prestanem da brinem i zavoleo… mleko”
Svetsko more, okeani, struje… Ovog puta u vizuelizaciji koja neobično liči na nebo Van Goga, a zapravo jako ima smisla: to su morske struje.
Očaravajuće.
Tehnike koje se danas koriste za praćenje aktivnosti Sunca dozvoljavaju da vidimo stvari koje donedavno nije bilo moguće videti. Pogledajte ovo ludilo.
Komentar je izlišan.
Ako ste poslednja 24 sata proveli pod nekim kamenom, onda ne znate da je kamen pao i na Zemlju. Zapravo, još ne znaju da li je pao ili sasvim izgoreo u atmosferi, no fakat da je meteor padao brzinom od oko 30 maha, koja je bila dovoljna da izgori u atmosferi…
Ser David Attenborough je legenda na polju popularizacije prirode, osobito životinjskog sveta. I stalno nađe neku ekskluzivu. Pazi ovaj eksperiment: našao je dve slične grane različitih biljaka i podmetnuo ih majmunima. A majmuni su znali koji listovi su valjani kao sredstvo za zaštitu od komaraca…
Uvek mi zvoni ona stara parola: priroda ne čini skokove. Postoji ko zna koliko dubok smisao ovom gestu.
Ovog jutra, poslastica! Sunita Williams, oficir američke vojske i jedna od najiskusnijih žena-astronauta (i astronauta uopšte!), vodi nas u obilazak Međunarodne svemirske stanice (ISS).
U slučaju da ne razumete baš sve, probajte sa titlom na engleskom. Ja sam razumeo sve, jer Ms Williams govori izuzetno čistim i razgovetnim jezikom. Nego me je razvalila tim ludilom gore-levo-dole-osim-ako-evo-ovuda-onda-… I što reče moj drug Zloba, koji me je prvi i uputio na ovaj sadržaj: “Kako je Holivud sve promašio, jer stvarnost je mnogo šašavija”… E, vala baš.