Život bogatiji za sekundu

Vreme na poklon! Cela sekunda!Ovaj prilog je namešten da bude objavljen 1. jula u 1:59:59. E, to je, zapravo, 30. jun u 23:59:59 po Griniču. Trik je u tome što je to sekund do ponoći koji je trajao dve sekunde!

Kako to? Surprised smile

Lako: i ove godine, uvedena je prestupna sekunda u času u kom se godina deli na onaj i ovaj deo. To je učinjeno po preporuci međunarodnog tela za standardizaciju vremena, lociranog u Parizu, sa namerom da se atomski časovnici na planeti sinhronizuju sa astronomskim vremenom. Naime, Zemlja se štogod otromboljila, pa svakih nekoliko godina dođe do potrebe da se vreme rotacije usaglasi sa dogovorenim sistemima za merenje vremena, koje podrazumeva trajanje kalendarskog dana od tačno 86400 sekundi. Podsećam vas, definicija sekunde je mnogo stroža nego što je to bilo nekad (da vas ne davim tom pojedinošću, setićete se oscilacija u atomu cezijuma) pa je potrebno usaglasiti fizičku veličinu sa kalendarskom konvencijom.

Nastavite sa čitanjem… “Život bogatiji za sekundu”

Tesla iz ugla TED čarobnjaka

Marco Tempest je naš stari znanac. Gledali smo jesenas njegovu magičnu predstavu o uvećanoj realnosti tehno-magije, koju je prošle godine upriličio na konferenciji TED. Evo ga opet, ovog puta sa neverovatno lepom prezentacijom koju je posvetio istini o Nikoli Tesli.

Pogledajte.

Ja zaista ne znam kako to funkcioniše mozak ovog čoveka. Znam samo da nema mnogo takvih ljudi i da ovakve ideje zavređuju da preispitamo sopstvene banalne i tvrdo ukalupljene obrasce o saopštavanju ideja u obliku multimedijalne priče. Posle ovoga, svaka PowerPoint prezentacija se zaista čini ordinarnom glupošću (one to i jesu, ali to je neka druga priča).

Nastavite sa čitanjem… “Tesla iz ugla TED čarobnjaka”

Vrata

Još jedno sećanje, ovog puta lično, na jednu ne baš tako davnu tragediju: ova potresna filmska priča je nastala na osnovu priče svedoka događaja.

Da se ne zaboravi. Da se ne zaboravi koliko košta ljudska glupost.

Alternativna istorija

Sinhronicitet je česta pojava na Suštini pasijansa, više puta pominjana. Meni su se juče slučajno uskladili nacisti i ugledni naučnici jednog dokumentarca.

Rano nedeljno kišovito popodne idealno je vreme za lutanje po TV kanalima, čak i kada je izbor fizički sveden na 4 komada, kao što je slučaj u mom habitatu. Prekjučerašnji pobednik bio je National Geographic Channel, iz prostog razloga što se na preostala 3 u tom momentu emitovao neki reality show – o pecarošima ekstremistima (Discovery), veselim drvosečama (History Channel) ili debelguzima koji pokušavaju da istope salo na način primeren viktorijanskom ili edvardijanskom dobu (Viasat History). Dileme nije bilo: multiverzumi su mi daleko zanimljivija tema.

O čemu se zapravo radi? Teorija multiverzuma (termin je, inače, ušao u širu upotrebu tek posle serije SF knjiga o Elriku od Melnibonea) kaže da ne postoji samo jedan, već više univerzuma koji imaju svoj zaseban prostor, vreme, materiju, energiju i prirodne zakone koji u njemu vladaju. Štaviše, svaki put kada donesemo neku odluku navodno se kreira novi univerzum u kojem se događaji odvijaju dalje shodno odluci koju smo odbacili. Šteta je da vam ja sada prepričavam svoja shvatanja i/ili pravim se mudar prevodeći odlomke iz mnogobrojnih online resursa – odvojite 45 minuta i pogledajte kako to car Michio Kaku objašnjava. Samo da napomenem da nije reč o istom dokumentarcu koji sam imao prilike juče da vidim, ali ovaj je možda čak i ilustrativniji:

Zaboga, kakve veze nacisti imaju sa svime ovime?

Nastavite sa čitanjem… “Alternativna istorija”

Koliko vode ima na planeti?

Artur Klark je jednom rekao: “Mi svoju planetu nazivamo Zemlja, a jasno je da bi trebalo da je zovemo Okean.” Posle slike koju sam juče video, pitam se da li je Klark bio u pravu.

Većina nas zna da nešto preko 70% površine Zemlje prekriva voda. Uglavnom je to površina okeana. Znamo i to da globalna klima jako zavisi od temperature okeana te da su sve brige o globalnom otopljavanju uprte u nivo vode na planeti.

No, znamo li zaista koliko vode postoji na planeti?

Nastavite sa čitanjem… “Koliko vode ima na planeti?”

Pametni izvrtač

Ama, ne znam kako bih ovo drugačije i nazvao. Znam, znam… Zaštićena imena se ne prevode, ali recite vi to Milevi (ako smete). Dakle, ova skalamerija se zove SmartInversion i kreće se kroz vazduh tako što se neprestano izvrće oko sebe.

Isprva mi ništa nije bilo jasno, a onda sam pročitao opis ispod klipa na jutjubu: reč je o komorama ispunjenim helijumom.

Više detalja ćete naći na sajtu matične kuće Festo.

Prvi Jugosloven u kosmosu… Zamalo

Uvek negde postoji još jedan čudak o kome ne znate šta da mislite.

Moj favorit u ovom isečku je lik koji oštrim srpskim naglaskom izgovara tekst na engleskom. Nema ko da poludi… Smile with tongue out