Dokazivanje tautologije

Sine magugu… doktorat

Društveni sistemi po prirodi stvari (koju je objasnio Njutn još onomad) jesu inertni. Obično je potrebno da neko postavi veliku smrdljivu bombu pod nos javnosti da bi se društvo razdrmalo i shvatilo dokle je doguralo. Na železnici, recimo, takva bomba je neka užasna nesreća u kojoj pogine jezivo mnogo ljudi. Akademskom svetu Srbije se desila kritika doktorata ministra unutrašnjih poslova. Dobra argumentacija kritike (uz svojevrsni post scriptum koji je dopisala dr Srbijanka Turajlić tokom sjajnog gostovanja na javnom servisu) u meni je izazvala neodoljivu potrebu da gvirnem u inkriminisani doktorat, da bih se svojim očima uverio (rodila me majka radoznalog).

Nema u tekstu, pa prilažem odvojeno: Spearman's Rank Correlation CoefficientDo čega sam došao, piše u zaključku. Ovde ne želim da se bavim (nimalo naivnim) pitanjima iz klase neslaganja naziva poglavlja u sadržaju i tekstu, te svrhom ukoričavanja i bibliotečkog skladištenja tzv. radne verzije teze. Pogledajmo tek citate rečenica iz uvodnih napomena i zaključka (delova teksta koji je neko ukoričio i koji ne podležu pitanju plagiranja koje je trenutno u fokusu javnosti) ozabavljenih u maniru e-novina zarad umanjenja posledica neizbežnih moždanih oštećenja tokom čitanja.

Nastavite sa čitanjem… “Dokazivanje tautologije”

Novi Lytro

Sećate li se čudne fotoaparata Lytro? Pisali smo o njoj u dva navrata (ovde i ovde). Taj fotoaparat je zasnovan na revolucionarnom konceptu tzv. plenoptičkog efekta, koje hvata sve kombinacije svetlosnog polja koje čine sliku. Ren Ng, kreator ove igračke, bio je dovoljno agilan da koncept izložen u svojoj doktorskoj disertaciji pretoči u proizvod. Glavna karakteristika koju Lytro ima je fokusiranje posle fotografisanja, što je pomalo delovalo kao naučna fantastika dok nismo shvatili koncept zraka spram koncepta piksela.

Došlo je doba za novu verziju uređaja. Evo promotivnog prikaza fotoaparata Lytro Illum.

Prva verzija je bila potvrda koncepta. Ova verzija je potvrda tržišne prihvatljivosti. Lytro ostaje veoma intrigantna stvar sve većih mogućnosti. Sada je zrelo. Promotivna cena od 1500 dolara nije mala, ali nije ni nedostižna. Rezervacije za isporuku u julu su popunjene: prešlo se već na kontigent u avgustu.

Nekoliko koraka po crvenoj planeti

Pratite li seriju “Cosmos: A Spacetime Oddysey“? Mala je verovatnoća da ćete u dometu televizije koja može paušalno da se gleda na kablovskim kanalima pronaći išta pametnije i bolje spremljeno. Pričali smo već o toj seriji, nema potrebe da se ponavljamo. Danas opet skrećemo pažnju na sporednu, ali hvale vrednu dimenziju potpunog angažovanja resursa najmodernije zamislive video tehnike u funkciji ilustrovanja priče koju mirne duše možemo nazvati besprekorno ispričanom.

U nedavno emitovanoj, jedanaestoj epizodi pod naslovom “Besmrtnici”, Neil deGrasse Tyson je, ni manje ni više, prošetao pored jednog kratera na Marsu. Pogledajte.

Kapa dole autorima. Kapa dole.

E, a zašto se simpatični voditelj tamo zatekao i o čemu je tada pričao? Moraćete malčice da se potrudite da biste to saznali. Blago onima koji to već znaju.

Model društvene sreće u Srbalja

Ovaj mali ogled iz analize i sinteze sreće posvećujem liku i životnom delu Miloša Stankovića. Jeste, možda i ja jednog dana shvatim šta taj čovek zapravo radi…

Evolucija populacija (ovo je svestan, edukacioni pleonazam: nema evolucije ako nema populacije) naših predaka vodila je ka opstanku jedinki sposobnih za bolje prepoznavanje obrazaca. Uspešnije praćenje smene godišnjih doba, poznavanje migracija životinja, uočavanje pravog trenutka za setvu i žetvu… bila je ona fina linija koja je razdvajala opstanak i izumiranje plemena. Stoje je prirodno da je jedna od najvažnijih posledica primene naučnog metoda, fine linije što razdvaja napredak i stagnaciju populacija savremenog Homo Sapiensa, upravo uopštavanje.

Nastavite sa čitanjem… “Model društvene sreće u Srbalja”

Kosmos

Mi smo način kojim Kosmos spoznaje samog sebe (Karl Sagan)

Pre skoro trideset godina, 1980. počelo je prikazivanje televizijske serije Cosmos: A Personal Voyage. Nekoliko godina kasnije, serija je prikazana i na našoj (šta god to sada značilo) televiziji. U trinaest epizoda narator Karl Sagan, jedan od vodećih naučnika dvadesetog veka, otkrio mi je novi svet. Svet razuma, svet pametnijih i radoznalijih i upornijih i hrabrijih. Svet jednostavno lep i lepo jednostavan. Svet kakav zapravo jeste.

Karl Sagan objašnjava Eratostenov eksperiment

Nastavite sa čitanjem… “Kosmos”

Test: koliko poznajete Sunčev sistem?

Pre svega, upozorenje: stvar nikako nije onoliko jednostavna koliko mislite… 🙂

Dakle, stvar je tek naizgled veoma prosta. Pogledajte fotografiju, i dajte spisak objekata koje prepoznajete. Na slici ih ima ukupno 24. Da ne bih komplikovao stvar, nije bitan redosled. Naravno, molim da zanemarite fotelju, stolicu, vrata, tabure i nestašnog tvorca konstrukcije. Fokusirajte se na klikere. Izvolite!

kviz

Šta, treba vam pomoć? Nema problema!

Nastavite sa čitanjem… “Test: koliko poznajete Sunčev sistem?”