Perseidi, još jedared

Veče je vedro, prava prilika da posmatrate Perseide. Detalje o ovoj astronomskoj pojavi imate u prošlogodišnjem prilogu, a ko nije u prilici da nađe zgodno mesto za posmatranje, može uživati u meteorskom pljusku i iz udobnosti svog doma:


Sunce planira da flipne

NASA nas obaveštava da će magnetni polovi Sunca da se obrnu u roku od nekoliko meseci. Evo kako.

Nije prvi put, stoga se ne brinite.

Tesla, nauka i mi

Prekidača na zidu bi bilo i da nije bilo Tesle

Uvod

Netačno. I nepotrebno.Desetog jula 2013. godine navršeno je 157 godina od rođenja Nikole Tesle. Tim povodom se država nije oglašavala. No, na portalu Blog B92 osvanuo je skroman (sadržajem, nikako lucidnim naslovom) tekst Jelice Greganović Srećan rođendan Najvećem Sinu naših naroda! Kažem skroman jer tekst očigledno nije imao za cilj da gromopucateljno priča o Teslinim dostignućima, već da nas prosto podseti na Teslin rođendan. I to je dobro, i lepo, i potrebno. No, u oči upada kategorizacija teksta: BUDUĆNOST, NAUKA, ŽIVOT. Baš kao i za sve blogove, odabir kategorija, naravno, radi autor(ka). A Jelica Greganović jeste simpatična spisateljica lakog štiva, koja sa posebnom toplinom uspeva da prenese i uopšti dogodovštine njene višečlane porodice. Ne očekuje se od nje da razume specifičnog finese komplikovanog sveta nauke, niti se nad njenim bezazlenim (pomalo dečijim) entuzijazmom kojim spominje Teslu treba seiriti. Stoga sam joj u kratkom komentaru, bez želje da na Teslin rođendan ulazim u polemiku ili duboku analizu, i uz skromnu zahvalnicu Tesli na njegovim dostignućima, skrenuo pažnju da kategorija NAUKA nije primerena Teslinom radu. Na tu se primedbu, naravno, skupilo raznog sveta da mi neljubazno objasni kako mastim knjige i koješta, dok je sama autorka ostala srca kamenoga. Tako je jedna mala primedba dovela do javne demonstracije moje teze o nepristojnosti našeg društva, slabom šavu od koga počinje cepanje sloja civilizovanosti koji svi, u dubini duše, želimo da nosimo.

Na ovom sam, pak, mestu oslobođen potrebe da pričam pigeon Serbian, sporo i razgovetno. Stoga želim da kažem koju reč o tezi da prekidača na zidu ne bi bilo da nije bilo Tesle. I, takođe, o Tesli kao naučniku, i sledstveno tome, o nauci uopšte. Idemo obrnutim redom, pre svega da postavimo par temeljnih teza o nauci.

Nastavite sa čitanjem… “Tesla, nauka i mi”

Rađanje

Znam da ste ovo videli sto puta. Nema veze: pogledajte opet.

Savršenstvo se dostiže strpljenjem, a ne tehnikom.

Simulator zlog genija

I nauka može da bude zabavna.

Tesla bi bio ponosan. Momci su uzeli njegov transformator i spojili ga sa Kinect upravljačem, a cela skalamerija radi tako što položajem ruke određujete frekvenciju struje.

Now say: “Fools, I’ll destroy you all”! Smile

Pojam o opštoj teoriji relativnosti (O), peti deo

Mnogo mi je žao prosvetnih radnika, bezočno ostavljenih bez zaklona pod unakrsnom pucnjavom vazda nezainteresovanih đaka, iskeženih roditelja jakih očnjaka i sumanutih očekivanja raspalog društva. Želim da pomognem, koliko mogu.

Prvi deo

Drugi deo

Treći deo

Četvrti deo

Kosmologija

Jedan od prvih poslova koje je Ajnštajn obavio po završetku rada na opštoj teoriji relativnosti bilo je traženje stanja svemira kao celine. Na njegovo iznenađenje, pokazalo se da ova teorija jasno daje dinamičan svemir, koji ima svoj prostorvremenski početak i kraj. Ovim rešenjem Ajnštajn je bio nezadovoljan, pa je u kosmološke jednačine veštački dodao jedan član (takozvanu kosmološku konstantu, čija je fizička suština odgovarala nekakvoj misterioznoj negativnoj energiji), koji je svemir učinio statičnim, u skladu sa tadašnjim opažanjima. No, već tih godina razvoj astronomije pokazuje da postoje nesumnjivi dokazi da je svemir zapravo dinamičan: osmatranja američkog astronoma Habla pokazala su doplerovski crveni pomak u svetlosti drugih maglina (zapravo galaksija, ali to se tada nije znalo), što je ukazalo na sistematsko kretanje objekata dramatično udaljenih od nas. Ruski fizičar Fridman objavljuje dinamička kosmološka rešenja jednačina opšte teorije relativnosti, koja postaju seme iz koga je razvijen aktuelni, takozvani Standardni model svemira, po kome svemir ima početak i kraj u prostorvremenu. Početak svemira je lociran pre nekih dvadesetak milijardi zemaljskih godina. Bitno je napomenuti da se fizika bavi samo proverljivim činjenicama, tako da pitanje Šta je bilo pre početka svemira? ne može biti predmet fizike. Kakav će kraj svemira biti, zavisi isključivo od njegove srednje gustine.

BANG!

Nastavite sa čitanjem… “Pojam o opštoj teoriji relativnosti (O), peti deo”

Kupačice moja! Napravićemo Wi-Fi za torpedo!

hedylamarrAko ste zbunjeni naslovom, ne zameram vam. Objasniću. No, reč je o najviše ponavljanoj vesti prethodne nedelje, a čak sam i ja u svom karantinu od previše posla uspeo da je primim. To znači samo da ste opet gledali TV dnevnik, je li tako?…

Uglavnom, Đenka ubeđuje Mirka Topalovića i Kristinu da se malo skinu zarad umetnosti (“…a nije sramota biti go!”) i onda ih, najzad uverava u ispravnost tako što im pušta inserte iz češkog filma Extase u kome prelepa Hedy Lamarr ne samo da se kupa gola i trči okolo bez gaća, nego i glumi orgazam u krupnom planu. E, tako smo saznali za tu glumicu i za veličinu njenog imanja, e samo zato što se skinula pred kamerama, može biti. Stavili smo je u nišu holivudskih lepotica i – to je bilo to.

A priča je mnogo šira. I tako dolazimo na drugi deo naslova.

Nastavite sa čitanjem… “Kupačice moja! Napravićemo Wi-Fi za torpedo!”

Pojam o opštoj teoriji relativnosti (O), četvrti deo

Mnogo mi je žao prosvetnih radnika, bezočno ostavljenih bez zaklona pod unakrsnom pucnjavom vazda nezainteresovanih đaka, iskeženih roditelja jakih očnjaka i sumanitih očekivanja raspalog društva. Želim da pomognem, koliko mogu.

Prvi deo

Drugi deo

Treći deo

Peti deo

Konačno rešenje i njegovi rezultati

Nemoguće je na ovom nivou pisati jednačine opšte teorije relativnosti. Konačno, to nije ni cilj ovog teksta. Sam Ajnštajn na sledeći način sumira godine razvoja svog remek-dela:

Da bismo našli opšti zakon gravitacionog polja neophodno je uopštenje tako dobijenog zakona, koje se može naći bez proizvoljnosti, uzimanjem u razmatranje sledećih zahteva:

  1. Traženo uopštenje svakako mora da zadovolji opšti postulat relativnosti.
  2. Ako postoji ikakva materija u oblasti koju razmatramo, samo njena inertna masa, a time samo njena energija je od važnosti za njen uticaj na pobudu polja.
  3. Gravitaciono polje i materija zajedno moraju da zadovolje zakon održanja energije (i impulsa). (A. Ajnštajn, Relativnost 1916)

Ajnštajn je u ovome uspeo, jednačinama koje su spregnule geometriju prostorvremena i gravitaciona polja. Ovo je važan zaključak opšte teorije relativnosti koji bezuslovno govori o tome da ne postoji prazno prostorvreme. Tako nešto više nije samo praktično nemoguće, ono je postalo teorijski nemoguće. Tamo gde nema polja, nema ni prostorvremena ni geometrije. U najsuštinskijem mogućem smislu: gde nema polja nema ama baš ničega.

Jednačine opšte teorije relativnosti duboko u sebi kriju i specijalnu teoriju relativnosti i Njutnovu teoriju gravitacije. To učauravanje bilo je prvi pokazatelj korektnosti teorije. No, teorija je takođe predvidela neke merljive posledice, koji su tokom godina redom eksperimentalno dokazane.

Nastavite sa čitanjem… “Pojam o opštoj teoriji relativnosti (O), četvrti deo”