Pesmom oko sveta

Ako postoji lingua franca ovog napaćenog sveta, onda je to muzika. Znajući za to, pokret Playing for Change povezuje svet muzikom na način koji dolikuje veku u kojem živimo. Vibrantnost tog projekta naročito je lako prepoznati u aktuelnom trenutku razdvojenosti pod uticajem pandemije.

Kada bi u panteonu američke moderne muzike bilo imenovano možda tek desetak bogova, autor današnje pesme bi bio jedan od njih, ama bez ikakve dileme. Problem bi pak nastao kada bih morao da izaberem samo jedan razlog zašto tako mislim. Da li je to zato što je čovek bio neposredni učesnik ne manje od tri veličanstvena trenutka u vremenu kada je popularna muzika imala snagu revolucionarnog dejstva? Da li je to zato što je reč o nepatvorenom muzičkom geniju koji, kao malo ko u poslednjih više od pedeset godina, fantastično lako kombinuje elemente svih tradicija koje je istorija, ne baš nežno, saterala u jedno podneblje? Ili prosto zato što njegove pesme, jednom kad ih čujete, zavolite zauvek, a da ni sami ne znate zašto?

Ako ste osetili blagu, ugodnu jezu dok ste ovo slušali, niste jedini.

Nastavite sa čitanjem… “Pesmom oko sveta”

Sećanje na Akadiju

Neki ljudi bolje od nas razumeju svet oko sebe, naročito istorijske nepravde koje postoje i danas, mada su danas bolje prikrivene. To je tako zato što su tu nepravdu osetili na svojoj koži.

Istorijski podaci nam govore da je francuski istraživač Samuel de Champlain stigao do Kanade 1603. godine. Osnovao je prva stalna evropska naselja u Port Royalu i Quebecu, koja su postala sedišta Akadije i Kanade. Akadijci su zaposeli današnje kanadsko primorje i koloniji nije loše išlo. Krzna kao glavnog artikla za trgovinu je bilo u izobilju, a potražnja za njim je bila velika.

No, bilo je i drugih zainteresovanih za trgovinu kurentnom robom.

Nastavite sa čitanjem… “Sećanje na Akadiju”