Preslušajte novi album Kate Bush

Ne znam kad ćete ovo pročitati, a ne znam ni da li će linkovi raditi posle 21. novembra, kad izlazi novi album. Tek, ako ste ljubitelj – ne časite časa.

U nedelju je na sajtu npr.org puštena u opticaj online verzija albuma 50 Words for Snow od Kate Bush, što je premijerni audio prikaz. Savetujem da požurite da ga preslušate.

Pedeset reči za sneg. hiljadu reči za muzičko remek-delo.

Dok ovo pišem, u dva po ponoći, preslušavam album drugi put. Uhvaćen sam: ovo delo je spektakularno!…

Pedeseta reč je snow. Nerd smile

(Via)

Hrana za dušu

Pre sedam-osam dana, na portalu Vimeo je osvanuo jedna od najboljih promotivnih spotova o Srbiji koje sam ikada video. Istina, priča o Srbiji se svodi na ideju o trpanju egzotičnih namirnica u digestivni trakt (što se u realnosti svodi na pokušaj istraživanja granica mogućnosti onog u kog se trpa), ali taj ugao posmatranja ima svoj smisao. Naime, u stvarnosti ima malo dokazano vrednih stvari kojima se više ponosimo nego što je to hrana. I to je lako predstaviti drugima. Ko god je probao, zarazio se tim ukusima. A onda se vraćao u Srbiju ili tek ima nameru da se vrati.

Pogledajte spot.

Ono jeste, sad bi mogla da se razvije diskusija “a zašto ovo umesto onog” i “a zašto su pomenuli ovo, a nisu pomenuli ono”. Ako ste uhvatili sebe da tako razmišljate, prestanite odmah. U redu je da imate drugačije mišljenje, a prirodno je da mislite da je vaše bolje. Evo, priznaću vam: uhvatio sam i sebe samog u takvim mislima. Poenta je, pak, u tome da je to u ovom času irelevantno.

Kapa dole autorima spota.

(Via)

O čemu čovek da misli dok avion u kome sedi pada

A o čemu biste vi mislili? Iz pozicije posmatrača, sve je to veoma lako.

Budući da je direktor kompanije za marketing, Ric Elias je neko ko po prirodi svog posla ima potrebu da iskazuje moć sugestivnog govora. Ali, u ovom petominutnom izlaganju na konferenciji TED, on nije morao da sprovodi nikakve tehnike socijalnog inženjeringa nad publikom. Čovek je prepričao istinito, do kosti ogoljeno iskustvo sedenja u avionu za koji je znao da će nasilno prekinuti svoj let nedugo po poletanju.

Srećom, bilo je to danas legendarno prinudno sletanje aviona u reku Hadson, u januaru 2009, kada je pilot uradio, kažu, sve što je teoretski moglo da se zamisli kao idealan potez – ljudi u debatama nisu našli rešenje bolje od onog što je čovek učinio kad nije bilo vremena ni za kakve kalkulacije. Ali, to znamo danas. Dok je avion ponirao ka reci Hadson, Mr Elias je imao kad da bude sam sa svojim mislima. I to ga je promenilo za ceo život.

Pogledajte ovo inspirativno predavanje. Titlovano je na srpski, pa nećete imati problema da ga ispratite.

Ne vredi komentarisati. Mi nismo bili u koži tog čoveka. Spekulacije su bezvredne.

(Via)

Fizika? Ko im je kriv kad nisu sponzoruše!

Priča je jednostavna: svi junaci nikom ponikoše. Ministre Obradoviću, kako te nije sramota!

Danas sam naišao na vest da dve petnaestogodišnje devojke iz Niša, Irena Đorđević i Anđela Šarković, učenice gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu, ne znaju da li će moći da se takmiče na Međunarodnoj olimpijadi znanja iz fizike, biologije i hemije, jer nema ko da im plati avionske karte do Durbana u Južnofričkoj Republici. Sudeći po vesti koju sam našao na sajtu Blica (odakle sam maznuo i fotografiju bez dozvole, ali valjda se neće ljutiti), reč je o iznosu od 3.000 evra.

Da su pinkulje, već bi se našao neki sponzor.

Kratki siže dešavanja:

Nastavite sa čitanjem… “Fizika? Ko im je kriv kad nisu sponzoruše!”

Robin Vilijams i Koko

Jeste li čuli za gorilu Koko? Ona razume engleski, a sama komunicira tako što koristi oko hiljadu znakova (što je čini inteligentnijom od mnogih političara). Uglavnom, o ovoj ženki gorile možete naučiti više na matičnom sajtu, a ovde ide samo jedan detalj: glumac Robin Williams joj je došao u posetu i baš su se lepo ispričali.

To je, verovatno, bilo fantastično iskustvo. Za Koko, htedoh reći. Robin Vilijams jeste dobar glumac, ali on više voli da se majmuniše nego da glumi ozbiljno. Zato to ovde ide tako prirodno.

(Via)

Google u slavu Marije Kiri

Danas je 144 godine od rođenja slavne naučnice i Google je u to ime postavio prikladni doodle.

Google u slavu Marije Sklodovske Kiri

Marija Sklodovska Kiri je rođena 7. novembra 1867. godine u Varšavi. Školovala se u mariacurieFrancuskoj, gde je i provela ceo svoj radni vek, do smrti 1934. godine. dobitnica je Nobelove nagrade za fiziku 1903. (koju deli sa svojim mužem Pjerom Kirijem i svojim mentorom Anrijem Bekerelom) za istraživanja na polju radioaktivnosti. Za rezultate u izdvajanju elementarnog radona, 1911. godine joj je pripala sledeća Nobelova nagrada, ovog puta za hemiju.

Prva je žena doktor fizike i prva žena-profesor u istoriji Sorbone. Rigidni Francuzi su ipak odbili da je prime u Akademiju nauka – mizoginija je pre sto godina bila sasvim normalna stvar.

Prilično groteskno, danas se zna da je aplastična anemija, koja je uzrok smrti Marije Kiri, bila posledica njene izloženosti jonizujućem zračenju (iliti, kako se popularno kaže: radioaktivno je ozračena). Naučnica koja je bila pionir u istraživanju fenomena radioaktivnosti nije mogla da zna koliko je to zračenje opasno po zdravlje; radila je bez zaštite, a uzorke radioaktivnih materija je uvek imala uz sebe…

(Via)

Osam prostih problema bez odgovora nauke

Članak na koji sam danas naišao je star već šest nedelja, ali svejedno, ostaće aktuelan još neko vreme.

Lutajući tako po nekim čudnim mestima na Vebu, natrčao sam na članak interesantnog naslova: 8 Simple Questions You Won’t Believe Science Can’t Answer. Kad sam krenuo da čitam, nisam mogao da se zaustavim… Preneću vam tih osam teza ukratko; detalje ćete naći na polaznoj adresi koja se nalazi na linku prethodnog naslova, a tamo ćete naći i bogatu kolekciju linkova ka izvornim dokumentima… A njih ima toliko da sam ja ovaj članak stavio  u stranu do vikenda, ako i tad stignem da ispratim više (a toliko me zanima).

U međuvremenu,  moram da mislim i na one koji ne barataju engleskim jezikom do te mere da bi mogli da čitaju ove članke bez problema.

Kako god, jedna od poenti ove liste osam stavki koje zbunjuju naučnike je ta da nemamo pravo na arogantnu pomisao kako je ljudski rod već sve naučio (što je česta demagoška teza kreacionista). Druga, ne manje važna pouka: kritičko razmišljanje i preispitivanje znanja je važno ako želimo da napredujemo; saznaćete da su neka prethodna objašnjenja pala u vodu tek kad je neko naknadno stavio prst na čelo.

Nauka u škole, a tehnika narodu. Uostalom, dok neko rešava probleme, neko mora i da ih pravi, jer kakav je to svet bez problema? Nikakav.

Pa, da krenemo redom. Poštovaću redoslad i numeraciju iz matičnog članka. Jedino što ne mogu da se složim sa tim da su svi problemi baš prosti…

Nastavite sa čitanjem… “Osam prostih problema bez odgovora nauke”

Slikanje vodom

Dobro de, nije tu samo voda posredi, i tuš čini svoje.

Ovaj obrt na kraju me je potpuno ućutkao. I zato nemam komentar.

Pogledajte. Prenesite dalje.

(Via)