Warning: file(./jnmdyqrkez.txt): Failed to open stream: No such file or directory in /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-content/plugins/HelloDollyV2/hello_dolly_v2.php on line 41

Warning: Trying to access array offset on value of type bool in /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-content/plugins/HelloDollyV2/hello_dolly_v2.php on line 42

Warning: Trying to access array offset on value of type bool in /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-content/plugins/HelloDollyV2/hello_dolly_v2.php on line 42

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-content/plugins/HelloDollyV2/hello_dolly_v2.php:41) in /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1768

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-content/plugins/HelloDollyV2/hello_dolly_v2.php:41) in /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1768

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-content/plugins/HelloDollyV2/hello_dolly_v2.php:41) in /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1768

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-content/plugins/HelloDollyV2/hello_dolly_v2.php:41) in /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1768

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-content/plugins/HelloDollyV2/hello_dolly_v2.php:41) in /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1768

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-content/plugins/HelloDollyV2/hello_dolly_v2.php:41) in /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1768

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-content/plugins/HelloDollyV2/hello_dolly_v2.php:41) in /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1768

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-content/plugins/HelloDollyV2/hello_dolly_v2.php:41) in /home/drgrba/sustinapasijansa.info/wp-includes/rest-api/class-wp-rest-server.php on line 1768
{"id":5663,"date":"2011-11-16T20:00:00","date_gmt":"2011-11-16T19:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sustinapasijansa.info\/?p=5663"},"modified":"2011-11-16T20:00:00","modified_gmt":"2011-11-16T19:00:00","slug":"kako-biti-obrazovaniji-od-galileja-iv","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.sustinapasijansa.info\/2011\/11\/kako-biti-obrazovaniji-od-galileja-iv\/","title":{"rendered":"Kako biti obrazovaniji od Galileja? (IV)"},"content":{"rendered":"

Digitalizacija<\/strong><\/h2>\n

\"LevaGrane primenjene fizike<\/a> oblikovale su savremeni svet. Nobelova nagrada iz fizike za 2009. godinu<\/a> dodeljena je za dostignu\u0107a ne iz fundamentalne fizike (elementarne \u010destice i sl.), ve\u0107 za dve oblasti primenjene fizike (optike): opti\u010dka vlakna<\/a> i opti\u010dki digitalni senzori (CCD<\/a>). Na\u0161 \u017eivot je postao nezamisliv bez elektronike, komunikacija i kompjuterske tehnike. Sve te delatnosti su su\u0161tinski digitalizovane<\/a>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Digitalizacija je proces koji se bazira na tzv. diskretizaciji<\/em>. Mogli bismo da damo link ka\"Digitalizovani Wikipediji, ali je bolje da ovde napi\u0161emo definiciju diskretizacije: to je pridru\u017eivanje neprebrojivog skupa prebrojivom<\/em>. A sad da objasnimo: trenutno kroz va\u0161 stan prolaze talasi koji nose informaciju o televizijskom programu Televizije Pink, Grand Parada i sve ostalo. Taj talas mo\u017ee da ima bilo koju ja\u010dinu, \u0161to zavisi od toga koliko ste blizu predajnika i koliko ima prepreka izme\u0111u vas i predajnika. E, ako bismo zabranili talasu da ima bilo koju ja\u010dinu, ve\u0107 ga naterali da mo\u017ee da ima samo ja\u010dine od npr. 0, 5,10,15 i 20, mi bismo ga time diskretizovali. I to vi\u0161e ne bi bio talas sa klasi\u010dnim brdima i doljama, ve\u0107 pre bi li\u010dio na stepenice. Ovaj \u0161tos mo\u017eemo da obavimo po ja\u010dini (amplitudi), i\/ili u vremenu. Ako ga obavimo i po jednom i po drugom, dobijamo skup ta\u010daka: digitalizovani signal.<\/p>\n

<\/p>\n

\"Digitalizacija<\/p>\n

\"Te\u0161kaZa\u0161to ovo radimo? Pre svega, zato \u0161to kona\u010dni skup ta\u010daka uvek mo\u017eemo ta\u010dno da kopiramo, dok puni signal uvek gubi ne\u0161to kvaliteta pri kopiranju. Ovo znaju ne\u0161to stariji \u010ditaoci: kopiranje kaseta je posle odre\u0111enog broja kopija kopije postajalo obi\u010dno \u0161u\u0161tanje. Mladi CD\/MP3 slu\u0161aoci o tome pojma nemaju; koliko god puta nare\u017eete koju god kopiju istog CD-a, kvalitet ostaje isti. Ali pre svega, ovo radimo zato \u0161to mo\u017eemo<\/em>. Digitalizacija podrazumeva kontrolisano gubljenje informacija, ba\u0161 kao \u0161to to \u010dini i kompresija zvuka.<\/p>\n

A \u0161ta je digitalna televizija? To je zapravo digitalno emitovanje programa: predajnik \u0161alje u vazduh\u00a0 ta\u010dkice sa gornje slike. Standardni Gorenje\/EI Ni\u0161 televizor te signale ne razume, pa mu je potreban konverter koji \u0107e digitalni signal pretvoriti u njemu prepoznatljiv, analogni oblik.<\/p>\n

Veoma nam je stalo da sa\u010duvamo zvuk, sliku i izra\u010dunate podatke; sve se takve informacije skladi\u0161te i koriste u vidu sekvenci binarnog zapisa, lanca nula i jedinica. Veoma efikasno se na\u0161a civilizacija bori sa mno\u0161tvom analognih signala koji \"CCDnas okru\u017euju u realnom svetu \u2013 digitalizuju\u0107i ih. Time od celovite informacije uzimamo bitne brojne podatke pogodne da se dalje elektronski obra\u0111uju \u2013 brzo, u ogromnim koli\u010dinama i efikasno. Svako od nas ve\u0107 mo\u017ee \u010duvati i po \u017eelji reprodukovati dragu pjesmu i lik unu\u010deta na CD medijumu. Taj zapis prakti\u010dno ne stari. Digitalni zapis olimpijskih igara sa druge strane Planete munjevito sti\u017ee u na\u0161e televizore i daje nam celoviti vizuelni u\u017eitak. Tako\u0111e, svaka informacija koja ulazi u na\u0161 kompjuter mora biti digitalna. Svako od nas ve\u0107 nosi u d\u017eepu \u010dudo digitalne ere \u2013 mobilni ure\u0111aj koji razgovara, fotografi\u0161e, ra\u010duna, memori\u0161e, meri, locira… nau\u010dna sva\u0161to\u010dinja.<\/p>\n

A sada da vidimo kako se ose\u0107a digitalni signal kada do\u0111e do konvertera:<\/p>\n

<\/object><\/p>\n

Statisti\u010dka relevantnost<\/strong><\/h2>\n

\"Verovatno\u0107aNau\u010dni postupak saznavanja istine podrazumijeva statisti\u010dku obradu ishoda ve\u0107eg broja pojedina\u010dnih doga\u0111aja. Govorimo o verovatno\u0107i<\/a> da se ne\u0161to desi. Zahtevamo da je relevantni ishod nekog opita samo onaj koji se pukom slu\u010dajno\u0161\u0107u realizuje ne \u010de\u0161\u0107e nego jednom u dvadeset slu\u010dajeva; to jest njegova statisti\u010dka te\u017eina, pouzdanost (statistical significance<\/a>), ne sme biti manja od 95 posto (ta granica je stvar dogovora i stepena razvoja epohe, ali neka granica te vrste se mora definisati da uka\u017ee na sigurnost \"H1N1,<\/a>znanja o ne\u010demu). Na primjer, tvrdnja da novi lijek protiv date bolesti dovodi do jasnih znaka ozdravljenja kod 999 pacijenata na hiljadu obolelih, ima visoku statisti\u010dku te\u017einu. Nedavna tvrdnja da smo kao \u010dovje\u010danstvo ugro\u017eeni pandemijom virusa gripa N1H1 imala je ozbiljan manjak statisti\u010dke verodostojnosti, procenat smrtnosti \u010desto se nije dao razlikovati na fonu \u201eslu\u010dajnog\u201c umiranja u posmatranoj statisti\u010dkoj masi stanovni\u0161tva. Statisti\u010dki matemati\u010dki metodi snabdevaju nas nau\u010dnim kriterijumom uverljivosti. Ali, ta uverljivost postoji jedino ako su uzeti u obzir svi relevantni faktori koji oblikuju analizirani proces. Neuzimanje u obzir bitnih komponenti dinamike procesa ru\u0161i dokaznu snagu statisti\u010dke obrade rezultata, bilo da je postupanje s nezatvorenim sistemom uzroka rezultat aljkavosti, neznanja bilo puka manipulacija (koja je, pak, neretka pojava). Instruktivan je sljede\u0107i primjer manipulacije posredstvom la\u017ene interpretacije statisti\u010dkog ishoda. Jedno istra\u017eivanje o uticaju religije na zdravlje ljudi navodno je pokazalo da redovno pose\u0107ivanje crkvenih propovedi rezultira u zna\u010dajno opadanje mortaliteta. Me\u0111utim, uo\u010dava se da je analiza invalidna jer je zanemaren bitan faktor: oboleli koji su imali najve\u0107i rizik umiranja bili su do te mere bolesni da nisu mogli i\u0107i u crkvu. Treba zapamtiti: Valjano izvedena statisti\u010dka analiza je najrigorozniji kanal nau\u010dnosti, te objektivan put ustanovljavanja koliko se dobro podaci iz postoje\u0107e evidencije uklapaju u teorijski okvir. Od kvantne fizike, preko klimatologije, medicine… do kulture i obrazovanja \u2013 statisti\u010dka obrada rezultata mjerenja ostaje do danas najmo\u0107niji alat kristalizacije istinitosti!
\n