Horoskop Diotalevi-SP: 1. Objava metodologije

Nesrećan je onaj ko ne bude mogao da se priključi ovom, najvažnijem projektu u budućoj istoriji pankontinentalne metodologije proricanja jučerašnjeg i današnjeg dana, prošlog i sledećeg meseca, kao i i ove i sledeće godine. Predugo je trajalo i naporno bilo ovo iščekivanje da se konstelacija preduslova slije u petodimenzionalni vektor čija hiperlinearnost je daleko složenija od prethodne i ove rečenice.

Zbog toga ćemo ovog časa promeniti način pisanja.

Važan je dan danas. Datum 17. januar 2012. godine biće pominjan u najvažnijim almanasima sveta i člancima od one vrste “dogodilo se na današnji dan” kao istorijski trenutak u kome je došlo do revolucije horoskopa.

Ekipa Suštine pasijansa je odavno primetila jednu društvenu anomaliju u sopstvenim redovima. Naime, sva petorica momaka (momci u duši, inače svi odreda ozbiljni ljudi) iskazuju animozitet prema klasičnom horoskopu, mada to čine u različitoj meri. Nažalost, taj stav se pokazao kao društveno neprihvatljiv, s obzirom na to da većina stanovništva sa osobitom pažnjom, pa i pijetetom, prati horoskope i oslanja se na njih više nego na logiku. Još gore, dekadentnom se smatra sklonost nas, koji ne prihvatamo klasične horoskope, da pojavama pripisujemo značenja koja se tumače u složenoj strukturi fizičkih, mentalnih, društvenih i inih veza. To je izazvalo negativne reakcije mnogih (inače čestitih) ljudi, koje se pružaju u širokom opsegu od diskretnog izbegavanja do veoma glasnih osuda društveno neprihvatljivog angažmana u vidu plasiranja sopstvenog mišljenja (kao što rekoh – dekadencija).

Ali – mi nismo dekadentni! Mi smo samo neka vrsta perfekcionista i zato nam je bilo stalo do toga da horoskop koji ćemo koristiti odgovara našem viđenju već tumačene stvarnosti. Na stranu to što želimo da izbegnemo gnev onih do čije reakcije nam je oduvek bilo stalo.

Znaci horoskopa po metodi Diotalevi-SP. Autor dizajna znakova je Rolando Peharec, ekskluzivno za Suštinu pasijansa.

Nastavite sa čitanjem… “Horoskop Diotalevi-SP: 1. Objava metodologije”

Muke zbog vatre

Kako je to moglo da izgleda u praistoriji? Vatra je bila čudo, ko zna koliko je vremena trebalo da bi se njome ovladalo. Evo jedne imaginarne pričice o vremenu kad homo sapiens nije bio jedina razumna vrsta na planeti.

Ovaj simpatični crtać mi je pobudio mnoge asocijacije, ni lepe ni duhovite, na političku scenu u Srbiji s početka 2012. godine. Ali, nećemo ovde o tome.

Izgubljen u Tokiju

Čovek je imao dva slobodna dana kad se jednom prilikom zatekao u Tokiju. Odlučio je da angažuje svoj fotoaparat u punom kapacitetu kako bi dokumentovao pokušaj da se namerno izgubi.

Zvučna podloga ovog filma ja veoma iritantna, što izgleda da je pravilo za ovakve montaže°. Međutim, apsolutno sam fasciniran rezultatom očigledno velikog truda i zanatski vešto izvedenog prikaza jednog urbanog prostora.

__________
° Mada… I dalje je bolje od zvučnih podloga TV emisija nezavisnih produkcija o računarima, mobilnim telefonima i ostalim andrmoljama. Obratite pažnju ako vas zadesi baksuz da pogledate tako nešto.

Hobit, druga scena: Džinovi

Džinovi hvataju Bilba dok ih ovaj potkrada, ali stiže zora i oni se skamene.

Lica: džinovi Bert, Viljem i Tom; Bilbo, Gandalf, Torin, Gloin, Balin, ostali patuljci

BERT: Ima li tamo nešto?

VILJEM: Nema.

BERT: Ima li kod tebe?

VILJEM: Nema.

TOM: Ima li nešto? Ovčetina juče, ovčetina danas! Neka mi oko iscuri ako sutra ponovo ne bude ovčetina!

BERT: Nigde ni jedno jednovito komađe ljudskog mesa otkad nismo imali. Ko je Viljema u glavu udaro da nas dovlači u ovaj kraj. A pića nam nedostaje, što je najgore.

VILJEM: Žaveži gubiču. Ne iščekuješ valjda da če še ljudi štalno ovde žadržavati šamo žato da bi i ti i Tomkiča proždirali. Pojeli šte što šela i zašelaka odkad šmo šišli ša planine. Kolko još oćete?

Nigde ni jedno jednovito komađe ljudskog mesa otkad nismo imali...

TOM: Oću i ja malko. (pokazuje na krčag)

VILJEM: A i nailažila šu našim putem mnogo bolja vremena kad šte govorili: Hvala ti, Vil, ža dobro komađe debele nižinške ovčetine kao što je ovo, aha!

Nastavite sa čitanjem… “Hobit, druga scena: Džinovi”

Zašto to radim?

U pozadini ovog video zapisa nalazi se promocija novog Nikonovog fotoaparata D4 koji će kroz mesec-dva, kad se pojavi na tržištu, biti najjači digitalac u ponudi te kompanije. Ali, to je manje bitno: boj ne bije svijetlo oružje… Autor ovog video zapisa je sastavio pričicu o troje ekstremnih sportista i o njihovom nagonu da guraju dalje…

Dečko koji se penje je naš stari znanac Alex Honnold. Setićete se da postoji video zapis o njemu na Suštini pasijansa. Lik u kajaku se zove Dane Jackson, a ludača na biciklu je Rebecca Rusch.

Put oko sveta, fotoaparat u akciji

Lik je dao otkaz na poslu, pa je onda “malo” putovao po svetu. Usput je toliko fotografisao da je na kraju napravio time lapse video zapis od tih mesta. Boga mi, dobra ideja za projekat… Jednog dana. Njegov rezultat izgleda ovako:

Uzgred, lik je putovao štedljivo. Izračunao je da ga je put oko sveta koštao manje nego da je samo sedeo u San Francisku. Više detalja pogledajte ovde. A ne propustite ni bucket list koji je lik sebi napravio.

Igre bez granica

Pesmičuljci koje zviždućemo dok se krijemo iza dina na obali…

Od jutros kad sam oči otvorio do ovog časa, ne mogu da se otresem: stalno mi na pameti Games with No Frontiers Petera Gabriela. Ko zna kako je počelo i zašto se zalepilo. Pa dobro, kad je tako, prelazim u kontranapad: kažu, ako zaista poslušaš pesmu koja ti zvoni u glavi, prestaće. Nije moralo da prestaje, nego koristim priliku da podelim sa vama tu veličanstvenu pesmu.

Jeste li ikad ušli u tekst te pesme? Trebalo bi. Ne terajte me da je prevodim, pokvariću je.

Nastavite sa čitanjem… “Igre bez granica”

Google u slavu Nikolasa Stenoa

Na današnji dan pre 374 godine, rođen je Nikolas Steno, otac geologije. Google je u čast tog datuma objavio prikladni doodle.

Google doodle za Nikolasa Stenoa

Ne, nisam znao za ovo ime pre današnjeg dana, a ako sam negde i naišao na njega, zaboravio sam to. Verujem da je i sa vama takav slučaj, jer nije mnogo ljudi koji se bave osnovnim principima geologije, pa da znaju za Stenoa.

steno_pUglavnom, Danac Nicolas Steno (1638 – 1686) bio je katolički biskup koji je bio sklon nauci, pa se bavio raznim disciplinama kojih se dohvatio; bavio se anatomijom, ali prava ljubav mu je bila geologija, sa posebnim osvrtom na stratigrafiju (istraživanje slojeva stena) i paelontologijom (praistorijskim svetom). Moram priznati: interesantni i prilično progresivni stavovi za jednog visoko kotiranog pripadnika klera, pa taman i u redovima tzv. progresivnih struja zapadne crkve. Štaviše, Steno je bio konvertit: kada je imao 29 godina, prešao je iz luteranske crkve, u kojoj je odgajan, u katolicizam.

Principi građenja slojeva stena koje je Seno prvi artikulisao realno su predstavljali osnov iz kojeg je razvijena naučna geologija. On je prvi povezao položaj fosila u zemlji sa vremenom u kome je određeni sloj stene bio na površini; dao je hronološko tumačenje koje je pomoglo čak i Darvinu da razvije svoju teoriju o nastanku vrsta. Delo Dissertationis prodromus danas se tumači kao prvi naučni rad u oblasti stratigrafije.

Nemojte me terati da prepisujem ono što čitam o ovom zanimljivom čoveku: kliknite na gornju sliku, pa kopajte sami. Meni ostaje zanimljivo i to da se o Stenoa danas otimaju i crkva i nauka; papa Jovan Pavle II je beatifikovao Stenoa 1988. godine, što odgovara statusu “tek što nije svetac”. Angel

Hobit, prva scena: Neočekivani gosti

Gandalf se upoznaje sa Bilbom. Patuljci dolaze kod Bilba u kuću i objavljuju svoju nameru. Polazak na put.

Lica: Gandalf, Torin, Bilbo, Dvalin, Balin, Kili, Fili, Dori, Nori, Ori, Oin, Gloin, Bifor, Bofor, Bombur.

GANDALF: Pretpostavljam da treba opisati Hobite. Hobiti su… mali ljudi. Otprilike, manji od bradatih patuljaka. A nemaju brade… U vezi sa Hobitima skoro da i nema neke čarolije, sem one obične, koja im pomaže da tiho i brzo nestanu kad veliko glupo čeljade naleti stvarajući buku… Oblače se u jarke boje, najviše u zelenu i žutu. Imaju dobroćudna lica i smeju se prijatnim smehom… posebno posle ručka, koji uzimaju dva puta dnevno… kad god im se pruži prilika.

Vidim da nemaš visoko mišljenje o Hobitima, ali gospodin Bagins je jedan sasvim izuzetan Hobit.

(Dolazi Torin Hrastoštit.)

GANDALF: Očekivao sam te, Torine Hrastoštite.

TORIN: Pređimo na stvar.

GANDALF: Stvar se povoljno odvija.

TORIN: Našao si…

GANDALF: Da!

TORIN: …četrnaestog za našu družinu?

GANDALF: Da! Jednog Hobita… ako znaš šta je Hobit.

TORIN: Ako je taj Hobit kao što su Hobiti nekad bili, onda je to jako neprijatno i dosadno stvorenje.

BILBO: Mi smo… veoma skroman i miran svet, i ne cenimo pustolovine. Opasne uznemiravajuće stvari! Između ostalog, zbog njih se uvek kasni na ručak.

GANDALF: Vidim da nemaš visoko mišljenje o Hobitima, ali gospodin Bagins je jedan sasvim izuzetan Hobit.

TORIN: Hm… Ne verujem da Hobit može biti izuzetan, ali kad smo se već tebi obratili, ti odluči. Ti si čarobnjak. A sa zmajem nema šale.

GANDALF: Samo vi budite spremni.

Nastavite sa čitanjem… “Hobit, prva scena: Neočekivani gosti”