Utovar nedeljom, 11. mart

Hleba i igara! Dve i po hiljade godina stari recept i dalje opstaje kao najbolje sredstvo za kanalisanje i održavanje stanovništva u režimu marve.

Postoji osnovana sumnja da će na Eurosongu 2012 nastupiti i nekoliko evropskih zemalja. Međutim, nema osnovane sumnje da bi neka od njih mogla da pobedi.Ovih dana su osvanule raznorazne informacije o izborima predstavnika raznih zemalja na ovogodišnjoj Pesmi Evrovizije. Srbija angažuje svog najbolje dokazanog pastuva, Rusija se bavi ikonografskom klasikom, Engleska šalje Engelberta Humperdincka (zaboravljeni crooner sa Ostrva iz doba šezdesetih), Italijani su još uvek kolebljivi nakon nastupa koji je prošle godine usledio nakon četrnaest godina apstinencije, Jermeni se plaše da dođu u Azerbejdžan i po treći put menjaju odluku, a i Maroko bi opet da nastupi.

Još nema saznanja o najgoroj pesmi, što je važan preduslov za pobedu; ruski megakič može da uspe. Znam samo da ću se opet potruditi da izbegnem sve, a da će do mene ionako doći mnogo više nego što sam hteo da čujem. Još uvek sam besan što se jedna od najboljih pesama koje su se ikad pojavile na Eurosongu nije plasirala ni u finale, a kamoli da je imala visok rejting; od onda bojkotujem. Nema to veze sa muzikom, znamo svi; ali svejedno. Mogu makar da simuliraju da je muzika bitna, kao što su nekad činili. I kao što čine ovi majmuni koji se po svlačionicama zagrevaju za nastupajuće izbore.

– * –

Apokalipsa za početnike – Pazi ovako, stvar je jednostavna. Već se desilo. Nabrajamo činjenice:

A šta sad, braćo apokaliptičari?1. Sveštenici Maja nisu u onom kalendaru navodili prestupne godine. Nisu ni znali za instituciju ispravke u kalendaru. Takve stvari su rešavali ediktima “dugog računanja”, dok je “kratko računanje” bilo dovoljno precizno za prosečni ljudski život, u kome se greška u kalendaru ne primećuje.

2. Istina, Julije Cezar je uveo prestupne godine u kalendar još 45. godine pre nove ere, a taj kalendar Maja je napravljen kasnije, pa je retroaktivno pokrio period od nekih 3500-3600 godina unazad. Kako su bili tako precizni a da nisu znali za točak, ostaće da se pitamo.

3. Od doba Cezara, bilo je 514 prestupnih godina. Da nije bilo tako, danas bi bio 7. avgust 2013.

4. Žao mi je, ali smak sveta se već desio pre osam meseci. Samo što su to zaboravili da jave na televizor. A vi, kako te? Kako ste? Majke mi?

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 11. mart”

Daleka sutrašnjica

Strip “Daleka sutrašnjica” (The Long Tomorrow) nastao je 1975. godine po scenariju Dana O’Bannona i u likovnoj izvedbi Moebiusa, juče preminule legende svetskog stripa. Po rečima samoga Williama Gibsona, autora romana Neuromancer koji se danas smatra kamenom temeljcem sajberpanka u SF-u, ovo delo zaslužuje da se nazove pretečom tog podžanra.

Na jutjubu je upriličeno prelistavanje tog stripa. Opustite se deset minuta uz fantastične slike i Tangerine Dream u pozadini. Nije HD, ali prebacite na režim punog ekrana.

Dok gledamo u ove slike, postaje jasno zašto su mnogi reditelji utemeljili vizuelnu ikonografiju svojih SF filmova na principima koje im je pružio Moebius. Ridley Scott ne krije da mu je predložak “Daleke sutrašnjice” dobro poslužio za gradnju slike u filmu Blade Runner.

(Tnx Milan via FB)

Fotografija dana, 10. mart 2012

Pažljivo gledaj oko sebe i pronaći ćeš scenu vrednu slikanja.

Ovo pravilo sam pročitao negde i nalazim da nije bogzna koliko teško za praćenje. Jer zaista je tako: uz malo mašte i razumevanja linija, uglova, boja, senki, dubine scene, verovatno svaki ugao životnog prostora može da posluži kao scena.

Palo mi je to i napamet rano večeras, dok je Jasna skupljala veš sa one sobne platforme za sušenje, kako se to već zove. Nisam odoleo, smetao sam joj pet minuta. A posle se igrao linijama, uglovima, bojama, senkama, dubinom scene… Ništa veliko niti bitno, ali uživao sam u toj minijaturi. A ni rezultatom nisam nezadovoljan.

Fotografija dana za 10. mart 2012.

Prilika se desi uvek. Ispred nosa, tako reći. U to ime, mišn akomplišd. Just kidding

Beleške radi, neka ostane zapisana još jedna reč na ovu temu.

Nastavite sa čitanjem… “Fotografija dana, 10. mart 2012”

R.I.P. Moebius

Danas je svet stripa izgubio jednog od najvećih autora koji su ikad vladali tim medijem.

Jean Henri Gaston Giraud, rođen 8. maja 1938, bio je velemajstor stripa koji je posebno obeležio šezdesete i sedamdesete godine prošlog veka. Svetu je bio poznatiji pod pseudonimom Moebius, kojim je potpisao većinu tabli svojih stripova; drugi, manje korišćen pseudonim beše Gir.

Blueberry, najpoznatiji junak Moebiusovih stripova

Među brojnim autorskim delima u svetu stripa, najpoznatiji je Blueberry, strip smešten u arhetipski prostor američkog starog Zapada. Ali, ako smem da biram, više su mi po volji dela potpune imaginacije – ono što je Moebius ostavio u žanru fantastike i naučne fantastike. Recimo, Arzach, junak mitskog arhetipa, smešten u neki čudni svet.

Nastavite sa čitanjem… “R.I.P. Moebius”

Slučajevi (30): Pakin i Rakukin

Rakukin mljacne usnama i, s gnevom se okrenuvši na svojoj pokretnoj fotelji, poče da gleda na drugu stranu. Pakin zabubnja prstima po kolenu.

– * –

Pakin i Rakukin

– Hej ti, nemoj toliko da frkćeš! – reče Pakin Rakukinu.

Rakukin nabora nos i neprijateljski pogleda Pakina.

– Šta gledaš? Nisi me prepoznao? – upita Pakin.

Rakukin mljacne usnama i, s gnevom se okrenuvši na svojoj pokretnoj fotelji, poče da gleda na drugu stranu. Pakin zabubnja prstima po kolenu i reče:

– Gle budale! Bilo bi dobro lupiti ga motkom po potiljku.

Rakukin ustade i pođe iz sobe, ali Pakin brzo skoči, sustiže Rakukina i reče:

– Stani! Kud si pojurio? Bolje sedi, a ja ću ti nešto pokazati.

Rakukin zastade i podozrivo pogleda Pakina.

Stani! Kud si pojurio? Bolje sedi, a ja ću ti nešto pokazati.

Nastavite sa čitanjem… “Slučajevi (30): Pakin i Rakukin”

Fotografija dana, 9. mart 2012

Kako se samo jedna prilika pretvori u drugu…

Ovo je ispalo skoro na mufte, a zapravo zaista nisam imao neku bogzna koliku inspiraciju. Setio sam se starog pravila “ako ne znaš šta ćeš, uzmi aparat u ruke, uključi ga i hodaj” koje je uspevalo već u nekoliko navrata. U jednom času, uočio sam fleku na objektivu koju sam napravio kad sam ga slučajno dotakao prstom. Vraćajući se da uzmem krpicu, ugledam u predsoblju ono malo stono ogledalo koje žene koriste za šminkanje, pa mi nešto pade na pamet…

Fotografija dana za 9. mart 2012.

I tako to: fleka je baš taj plavi obris na levoj strani.

No mišn, pa mišn not akomplišd. Who me? Ali ostaje beleška da ponovim nešto slično kada budem imao pravi fotoaparat. A ako sve bude po planu, neće proći previše do tada.

Happy Birthday, Mr Chris Thompson!

Danas je 65. rođendan jednog sjajnog pevača i velikog baje rock’n’rolla. Mnogi čak ne znaju ni njegovo ime, a trebalo bi.

Za Manfred Mann’s Earth Band ste svakako čuli. A ukoliko niste bili već dovoljno zreo slušalac u vreme kad je taj bend počinjao na tragu stare reputacije svog šefa, promašili ste da upamtite ime najvažnijeg pevača grupe, onog koji je radio u zlatnom periodu 1976-1986. No, budimo pošteni prema čoveku: to je samo najpoznatija, a nikako jedina referenca tog fantastičnog muzičara.

Pa, da se zagrejemo.

Christopher Hamlet Thompson rođen je 9. marta 1947. godine u Engleskoj, mada je odrastao na Novom Zelandu, gde i danas živi u pauzama između muzičkih projekata koje vodi, uglavnom, iz Engleske. I zato je često u pokretu.

Nastavite sa čitanjem… “Happy Birthday, Mr Chris Thompson!”

Slučajevi (29): Početak veoma lepog letnjeg dana

Kamarov toj ženi zvekne šamarčinu, i žena sa kuknjavom pobeže u kapiju.

– * –

Početak veoma lepog letnjeg dana (Simfonija)

Tek što je zakukurikao petao, Timofej je iskočio kroz prozorčić na krov preplašivši sve koji su u to vreme prolazili ulicom. Seljak Hariton se zaustavio, podigao kamen i bacio ga na Timofeja. Timofej nekuda nestade. “Gle prevejanca!” – povika ljudsko stado, a neki Zubov se zalete i iz sve snage udari glavom o zid. “Eh!” – vrisnu žena sa oteklim desnima. Ali, Kamarov toj ženi zvekne šamarčinu, i žena sa kuknjavom pobeže u kapiju. Pored je prolazio Feteljušin i smeškao se. Priđe mu Kamarov i reče: “Hej ti, debela svinjo!” – i udari ga u stomak. Feteljušin se naslonio na zid i počeo da štuca. Romaškin je pljuckao odozgo kroz prozor, nastojeći da pogodi Feteljušina. Nedaleko odavde, nosata žena je tukla koritom svoje dete. A mlada, debeljuškasta majka, trljala je lice lepuškaste devojčice o zid od cigala. Maleno psetance, slomivši svoju tanušnu nožicu, valjalo se na pločniku. Neki mališan je iz pljuvaonice jeo nekakvu bljuvotinu. Kod bakalnice – dugačak red za šećer. Žene su se glasno svađale i gurale jedna drugu korpama. Seljak Hariton, napivši se denaturisanog špiritusa, stajao je pred ženama sa raskopčanim šlicem i izgovarao ružne reči.

Na taj način otpoče jedan lep letnji dan.

1939.

"Gle prevejanca!" – povika ljudsko stado, a neki Zubov se zalete i iz sve snage udari glavom o zid.

– * –

(Danil Harms: IV ciklus – Slučajevi)

Najbolja stvar

Citat dana dolazi od onog po kome je nazvan plišani meda, a ko je bio nepokolebljiv u svojoj nameri da privede dvadeseti vek narodu na čijem čelu je boravio neko vreme.

Teddy, veliki baja, plišani meda, američki predsednik i vizionar

U svakoj situaciji, najbolja stvar koju možete učiniti je prava stvar; sledeća najbolja stvar koju možete preduzeti je pogrešna stvar. Najgore što možete učiniti jeste da ne preduzmete ništa.

Theodore Roosevelt

 

Nije nam potreban smak sveta: prokrastinacija će ubiti svet pre nego što smo mogli da naslutimo. Jedino me raduje to što su arhitekti svetskog globalnog poretka prevideli to da nema nikog ko je spreman da se odrekne sedenja pred računarom i/ili televizorom u pauzama čitanja Harija Potera i sličnih baljezgarija. Zato plan neće uspeti. Poješće ih letargija i crći će u besu neuspeha. Ako! Tako i treba da bude.