Danas je vreme za sejanje pesimizma
U svojoj knjizi “Ovaj svet može da bude bolji” neugodni Janis Varufakis piÅ”e:
PredveÄerje na ostrvu Egini. Leto je. SediÅ” na naÅ”oj terasi zagledana u crveno Sunce, koje tone u more. Da sam tada doÅ”ao i poÄeo da ti priÄam o nekoj svojoj besmislici, naljutila bi se Å”to ti kvarim trenutak.
Iste veÄeri, neÅ”to kasnije, veÄerali smo sa prijateljima u okolini Maratona. Tvoj drug Paris je bio inspirisan – svi se smejemo njegovim vicevima. Äak i ti, koja si tako stroga.
A onda te kapetan Kostas, koji pristaje svojim ribarskim Äamcem tik do taverne, moli za uslugu. Sidro mu se zaglavilo negde na dnu, a lanac je pukao dok je pokuÅ”ao da ga izvuÄe. “Ne bilo ti zapoveÄeno”, kaže ti, “poÅ”to znam koliko voliÅ” da roniÅ”, da li bi mogla da zaroniÅ” i zakaÄiÅ” sidro za ovo uže? Sam bih to uradio, ali me ova reuma danas ubija.” “Naravno”, odgovaraÅ” mu ne gubeÄi priliku da postaneÅ” “junakinja dana” i, sva ponosna, skaÄeÅ” u more.
Dok se joÅ” nismo ohladili od ovih reÄi, brzo jedna muzika:
Dobar beÅ”e Rajko, dobar. Nego, Å”ta ono bi? E da, ParivodiÄ. Dakle, ja možda ne bih mislio da je Varufakis jedan tako super pametan tip da nema parivodiÄa. Recimo:
Ekonomski konsultant Milan ParivodiÄ ocenio je da za Srbiju ne bi bilo dobro da se pojavi neka radikalna ekonomska ideja.
Dame i gospodo, ako niste znali, Maroko gradi najveÄu solarnu elektranu na svetu. E, to je pogreÅ”no. A zaÅ”to je pogreÅ”no? Zato Å”to ne možemo iskljuÄiti moguÄnost pomraÄenja Sunca u trajanju od viÅ”e godina. Ali… možemo iskljuÄiti. Iju, pa ne možemo naftu iskljuÄiti, idemo dalje, sledeÄe pitanje:
ParivodiÄ je za RTS ocenio da je na primer pojava Janisa Varufakisa u GrÄkoj veoma loÅ”a jer iza toga ne postoji realan ekonomski model.
Svakako da ne postoji realan ekonomski model kada se duguju stotine milijardi evra. Realan ekonomski model nije ni stvorio taj dug. Nema niÄega normalnog, realnog u tolikom dugu. Jedino razumno povodom tog duga je prihvatanje njegove nerazumnosti. No, parivodiÄi o naÄinu nastanka duga ne govore. Zapravo, primetiÄete da parovidiÄi o nastanku dugova nikada ne govore. Za njih je dug poÄetno, normalno stanje, taman kao Å”to je stanje trulog bogatstva PekiÄeve buržoazije bilo normalno stanje. ParivodiÄ je, videÄemo kasnije, Äituckao Varufakisa pa je video ove reÄi koje govore o Geteovom Faustu:
Pozajmio je da bi uživao u Äarima života i složio se sa tim da pati na kraju, isplaÄujuÄi ogromnu “kamatu”.
Ovo su neprijatne reÄi. Kapitalisti ne vole preterano da ih uporeÄuju sa… pa, nazovimo gaĀ Reponja. Zato i Å”alju svoje podrepne muve, Äitaj parivodiÄe, da kažu kako nije. Å ta nije? Pa to sve Å”to vidite sopstvenim oÄima, to nije. Dakle, niÅ”ta nije. Nije da nije u redu brojati do 800 hiljada milijardi evra profita, nije da je sumanuto trgovati emisijom ugljen-dioksida. I stoga:
“Ne dao nam bog jednog Varufakisa. Kad Äitate njegove razgovore sa Äerkom to je sve divno ali to nema veze sa ekonomijom”, kazao je ParivodiÄ, koji je nekadaÅ”nji ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom.
Naravno da sadržaj Varufakisove knjige nema veze sa onim Å”to parivodiÄi nazivaju ekonomija (ili, kako bi Hrvati rekli, ekonomijom). Jer su vekovi proÅ”li dok se nije sklopio celoviti sistem po kojem mediji prenose miÅ”ljenja ekonomista koji seju optimizam ili stravu&užas, na osnovu Äega investitori džepova praznih novcem, ali sa medom na usnama, dotrÄavaju na kolenima ili beže glavom bez obzira, Å”to je sistem u koji je Äak i Nobelova nagrada uÅ”la. Kapitalistima teÄe, parivodiÄima curka. I Å”ta sad, jedan Äelavac Äe sve to da sruÅ”i? Ne bez borbe, pa makar prodao sav ugljen-dioksid koji Äe parivodiÄi izahnuti do kraja života. Jer:
“Vidim da je on jako popularan u Srbiji, ali to je jedan pozeraj i nikako ne bi valjalo da nam se dogodi neka takva ideja”, naveo je on.
Svakako, svakako. Ideje po kojima ljudi treba da ponekad zarone i vrate sidro starom ribaru iskljuÄivo zbog radosti pomaganja ne bi valjale da nam se dogode. Jer, ruku na srce i na užas parivodiÄa: svako od nas ima svoju malu plažu na nekom svom ostrvu. Moje se nalazi u brdima Crne Gore. A parivodiÄi ih nemaju, pa žele da i mi svakog dana i svakog Äasa mislimo na svoje deonice, da imamo svog brokera, da kupujemo i prodajemo. Na kraju krajeva:
On je kazao da je Srbiji potrebna jaka ekonomija zasnovana na privatnom kapitalu.
Znate, nije lako biti ekonomski konsultant, a nemati nikoga da konsultujete. Biti ekonomski konsultant po prirodi stvari vodi ka favorizovanju druÅ”tvenih sistema koji favorizuju ekonomsko muljanje – kraÄe reÄeno, tržiÅ”no druÅ”tvo.
I sada je trenutak da kažem puno revolucionarnih reÄi, ali neÄu. Jer je ParivodiÄ u pravu. On Äe pobediti, a naÅ”, ili Äiji li je veÄ, despot Äe sve to pozlatiti.
