Tragedija i komedija za jedan dan

Troslovni je jutros polagao vožnju. Mnogi su pali.

Neverovatno je kako se kompletan poznati svet i život promeni za manje od 24 sata. Sinoć je, na primer, bio nervozan k’o paŔče, jutros iznerviran i razočaran, po podne prilično tužan, a zatim i maloduÅ”an. Sada samo umoran. I ravnoduÅ”an, ali to je posledica umora, jer nije jednopotezni konjimao snage za bilo kakvu jaču emociju.

Mogao bi konačno da se pokupi sa ovog starog, ali finog troseda i da pođe kući. Å trumpfetica je ili divna devojka ili teÅ”ki mazohista, čim ga ovoliko trpi sa svim tim naglim promenama raspoloženja.

Evo, sad bi mogao da krene. Samo da joj… kaže… Dobro, nek zavrÅ”i… taj razgovor… sa sestrom. Dok je tonuo u san na tom starom, ali finom trosedu ugledao je svima prepoznatljiv lik i setio se izjave koju nikad neće zaboraviti “Life is a tragedy when seen in close-up, but a comedy in long-shot”. A onda je tako naglo skočio da je uplaÅ”io i sebe i sve okolo prisutne:

– Čarli Čaplin se ženio četiri puta!

Jen je (polu)pijan

Za potrebe ove priče Jen je odlučio da se napije.

Jen Von HasankkĆ„t de fon d’Addarioriƶnshaftenson je bojažljivo otvorio vrata obližnje kafane. Ovde bi neko mogao da zameri na pridevu “obližnje”, jer ova kafana se nije nalazila blizu mesta stanovanja Jena Von HasankkĆ„t de fon d’Addarioriƶnshaftensona. No, s druge straneĀ  svakako je bila blizu nekome ili nečemu drugome, pa se odista mogla opisati kao obližnja.

Tek, Jen je uÅ”ao u ovu kafanu i priÅ”ao Å”anku. To Å”to je odlučio da se napije bio je samo prvi korak. Sad je trebalo odlučiti se za piće.

Nastavite sa čitanjem… “Jen je (polu)pijan”

Naučna demistifikacija

Preko zvezda do tangi!

Munja je bezvoljno Å”etao tamo-amo. Čekaonica, ako se tako može nazvati hodnik doma zdravlja razapet između stepeniÅ”ta i WC-a, je bila skoro pa prazna. Tu je bio joÅ” samo Laza, koji je sedeo na nekoj klupici i čitao naslove s novina koje je držao neki matorac. A ovaj k’o da je od početka znao da ga čeka čekanje, pa je poneo neke deblje novine.

Munja je prema debelim novinama imao isto, negativno miÅ”ljenje kao i prema tanjim. DoduÅ”e, deblje novine je ipak smatrao boljim, jer su uglavnom imala velika slova i bila lakÅ”a za čitanje matoranima, kao Å”to je ovaj u čekaonici. Valjda su baÅ” zbog tih većih slova i bile deblje.

– Koliko dugo čekate? – upitao je.

Matorac nije skretao pogled s novina. Za realni cinizam nije ni bilo potrebno:

– PreviÅ”e.

Nastavite sa čitanjem… “Naučna demistifikacija”

Dogma

Majmun radi Ŕto majmun vidi!

Pazi čitam pre neki dan neki tekst. Ma, pusti, bre, mor’o sam. Smorio se u busu kĆ“ đak generacije na raspustu, zaglavili negde kod Slavije. Neki tip čit’o neke novine, pa sam mu i ja čit’o preko ramena. U tom tekstu ima fora Å”to su ispitivali nekih pet majmuna, Å”impanze, gorile, ormagutane, tak’e neke i stavili u kavez, a na vrhu kaveza stavili bananu. E, ali pazi, stavili je kao na neku Å”ipku ali tako da samo jedan može da dođe do nje. Ono kao da ne mogu dva majmuna u isto vreme da je dohvate. I sad kad jedan krene po bananu, on je i uzme, ali ovu četvoricu dole poliju sa ‘ladnom vodom. dajte mi glasački listić da zaokružim svogE, al’ fora je kad stave novu bananu, onda krene tuča ko će po nju. I sad pazi, ako neko i krene po nju, ovi drugi ga ne puÅ”taju, jer znaju da će da popiju ‘ladan tuÅ”. I sad posle nekoliko banana i polevanja majmuni su provalili foru da je najbolje da niko ne ide po nju. E, al’ pazi, kad su se svi majmuni naučili na to, oni izvade jednog majmuna i ubace nekog novog majmuna, koji odnah navali na bananu kĆ“ ćelav na čeÅ”alj. I sad pazi foru, kako on krene po nju, tako ga ovi ostali zaustave i pokažu mu od kog drveta se pravi Pinokio, a on ne zna pojma Å”to ga lemaju. I da ne bi viÅ”e dobijao batine, on odluči da ne ide po bananu. E, al’ ovi sada zamene joÅ” jednog majmuna nekim novim i sad i ovaj novi ‘oće bananu, ali mu ovi ne daju. Pazi i onaj prvi novi i ovi ostali stari majmuni ga lemaju, a ovaj najnoviji ne zna zaÅ”to. I tako ovi u tim fazama zamene sve stare majmune i ubace nove, i nijedan novi majmun ne ide po bananu, a ako i krene popije batine od ostalih, a niko ne zna zaÅ”to, ej!

Nedeljno po podne

Neću valjda u Å”etnju! Ili nedajbože u krevet!

Obožavam kad teniseri dugo raspaljuju lopticu. Volim te duge mečeve. Pratim već dugo i nikad nije bilo dobro kao sad. Ranije su sve neÅ”to igrali na servis i tehniku, a sad na snagu i kondiciju. To volim. Mečevi su nekad trajali sitno, kratko, a sad lepo brate uživaÅ” satima. Zavalim se u dnevnoj sobi i Å”est sati tenisa i uživanja.

Nastavite sa čitanjem… “Nedeljno po podne”

Lutanje u doba neoplagijatizma

Kad se popije, bolje se zalije.

U doba ranog neoplagijatizma poÅ”ten čovek je mogao da ostavi otključanu kapiju i mirno legne da spava. Ne samo otključanu, nego i otvorenu, ako zaboravi da je zatvori ili se seti kasno, kad ga većma mrzi da izlazi iz kuće i zatvara je.

I kĆ“ Å”to ‘nomad pametno reče Milovan Vitezović da je istorija majka mudrosti, ali da su odjednom doÅ”li neki manijaci i silovali nam učiteljicu, tako su doÅ”la neka vremena i sa njima neki manijaci zbog kojih moraÅ” da zaključaÅ” kapiju, ali i kuću i garažu u dvoriÅ”tu iza te zaključane kapije. Pa i opet da se pitaÅ” da li si dovoljno bezbedan.

Nastavite sa čitanjem… “Lutanje u doba neoplagijatizma”

Safari u doba neoplagijatizma

“Harli” i “kukarača” su kao zec i kornjača. JoÅ” samo da vidimo ko igra koju ulogu…

U doba ranog neoplagijatizma predsednik bi slabo obilazio sela, gradove, fabrike i narod uopÅ”te. Čak ni u predizbornoj kampanji. Znao je Tedi Ruzvelt da bi predsedničke reči podrÅ”ke i predizborne vizije svakom dobrodoÅ”le, ali ih je slabo praktikovao. No, čim je zavrÅ”io svoje predsednikovanje, uzjahao je “harlija” i dovezao se do mene.

To Å”to sam u to vreme živeo na visokim spratovima ne znači da su do mene dolazile neke visokoumne ideje. No, Tedijeva ideja – da skoknemo do njegovih prijatelja na ruskoj svemirskoj stanici “Mir” – iako isprva malo Å”aÅ”ava, delovala je svakako bolja od na primer ubijanja nedužnih životinja u Africi. Shifty

Nastavite sa čitanjem… “Safari u doba neoplagijatizma”

Ronjenje na dah u doba neoplagijatizma

Kako su me naterali da piÅ”em blog…

JoÅ” u doba ranog neoplagijatizma postojalo je takmičenje ronjenja “na dah”. Daleko od toga da je bilo svetski popularno ili popularno makar koliko i sada. No, ipak su postojala međunarodna takmičenja hobista i sličnih. Publike nije nedostajalo, nagrade su bile skromne, al’ ludacima hobistima dovoljne.

U trenucima koje ću opisati u narednim redovima pripremaoĀ sam se za ovo takmičenje. Nedelju-dve pre zvaničnog početka nezvaničnog svetskog prvenstva moji prijatelji i ljubitelji ovog sporta Rikardo Zonta i Ludvig Fadeev su sebi “nabijali formu”, a meni “nabijali komplekse”. Ludvig je upravo izronio sa meni nepojmljivih 235 metara dubine, a ja sam se samo uzdao da će mi nenajavljeno prisustvo MiÅ”el Manahen i Čake Kan dati dovoljno adrenalina da odem dublje.

Nastavite sa čitanjem… “Ronjenje na dah u doba neoplagijatizma”