Rođendan Nikole Tesle

Na današnji dan 1856. godine, rođen je Nikola Tesla.

Nikola Tesla (1856 - 1943)

Računam, nema potrebe da vas davim činjenicama, jer o Tesli i sami znate bar ponešto.

O Tesli je rečeno mnogo. Nažalost, i više nego što bi bilo potrebno, jer često ga iz usta i iz tastature istiskuju oni koje Tesla uopšte ne zanima kao naučnik eksperimentator, inženjer vrhunskog kalibra i inovator sa vizijom razumevanja prirodnih fenomena koje je kanalisao u dela koja su izmenila svet. Umesto toga, stalno se pojavljuju neki ludaci koji turaju čoveka u ezoterični kontekst, u priče koje nemaju vezu s vezom, u ideje koje ni jotu od nauke ne podrazumevaju.

Mada, šta je to spram mitomanije kojom blatimo ime slavnog naučnika. U Srbiji je to više od sporta: to je nacionalni program.

STS-135: Poslednji let šatla (nebitno za srpske medije)

Poslednja misija programa Space ShuttleJuče je poleteo poslednji space shuttle: Atlantis je u misiji STS-135.

Promaklo mi je juče: lansiranje je obavljeno nešto pre podneva po lokalnom vremenu na Floridi, što je nešto pre šest popodne o našem vremenu. Posadu čine četiri člana, a zadatak misije je povezan sa Međunarodnom svemirskom stanicom (ISS).

Prema planu, misija bi trebalo da traje trinaest dana. Već sam stavio u podsetnik, da mi sletanje ne promakne kao što je promaklo poletanje.

Ti ljudi imaju duha: jutros je posadu probudilo emitovanje pesme Viva la Vida od Coldplay. Sreća njihova da OFPS i SOKOJ nemaju domašaj u niskoj orbiti, bilo bi belaja oko plaćanja pristojbe za slušanje muzike, jer možemo pretpostaviti da kabina spejs šatla predstavlja javni prostor.

Dok se SOKOJ ne doseti, redovne informacije možete pratiti na portalu misije STS-135.

Pogledajte snimak sa poletanja.

Nastavite sa čitanjem… “STS-135: Poslednji let šatla (nebitno za srpske medije)”

Ray Harryhausen i njegova čudovišta

Pretpostavljam da većina ne zna ko je čovek iza tog imena. Ja priznajem da nisam to znao; nikad nije kasno da čovek nauči ponešto o ljudima koji su pomerali granice.

Ray Haryhausen je stručnjak za tzv. stop-motion animaciju sa dugim stažom i listom referenci koja se pruža oho-ho. Njegova specijalnost su bila čudovišta na filmu: od filma King Kong iz 1933. godine do kultnog filma Clash of the Titans (1981), ovaj umetnik je stvorio silni broj raznih čuda metodom “sličica po sličica”…

Evo malog omaža svim tim čudovištima, zapravo njihovom kreatoru.

 

(tek sad primećujem koliko je dobra muzička podloga ovog klipa)

Samo se valja ponovo prisetiti: ovo je bilo milijardu godina pre CGI tehnologije

(Via)

Humanitarna akcija na Fejsbuku

Ovo mi je prvi put da sam se priključio nekoj humanitarnoj akciji ponavljanjem teksta u statusu na fejsbuku. Ovog puta sam morao.

Majmunisanje je OK dok god je na svoj račun. Ne dajte DRUGIMA da prave majmuna od vas. Ova fotka je autoportret.I ne samo to, nego ću da ponovim i ovde: ponovite na svojim FB statusima, pišite na svojim blogovima, davite saradnike u podnožjima poruka e-pošte. Agitujte, vičite, borite se… Ovo je stvar za koju vredi potrošiti deset minuta.

Originalni tekst glasi:

Humanitarna akcija: Pomozimo osobama koje se bave tuđim životima da pronađu svoj. Akcija još traje… Pomozite makar nekome u vašoj blizini i ovaj svet će biti lepši.

Izmenite koliko morate, ali sačuvajte suštinu.

Neće biti lako. Biće i žrtava. Jebiga, nema lakog puta, tako je to u revolucijama.

Ako ste voljni, napravite backtrack ka ovom prilogu ili bar lupite komentar da li ste i gde ponovili tekst sa pozivom na akciju.

(Tnx Alfred via FB)

Anti PowerPoint Party

Interesantan vid napada na pogrešno prepoznat uzrok problema.

Uvek je svemu kriv softver; ponekad i hardver. Čovek nikad ničemu nije kriv. Je li tako?...Ne, ne brinite: nema ovde informatike. Kad sam započinjao Suštinu pasijansa, dao sam sebi reč da vas neću zamarati glupostima kao što su računarstvo, informatika, a pogotovo softver od ove ili one vrste. Oni koji su frustrirani zbog ove ili one pojave u primeni računara moraće da potraže utehu na nekom drugom mestu.

Elem, pijuckam ja tako ranu jutarnju kafu zorom oko podne i prelistavam novotarije na svom fejsbuk profilu. Tamo naletim na objavu Pura Moce:

Maločas sam se učlanio u anti-power-point partiju.
Mrzioci power point prezentacija, to možete i vi! 🙂

Odem na matični sajt da vidim o čemu je reč. Kad tamo, na stranici The Cause, ugledam sledeće:

PowerPoint izaziva štetu po nacionalnu ekonomiju (Švajcarske, prim. Grba) koja dostiže iznos od 2,1 milijarde CHF.

Štaviše: šteta u celoj Evropi iznosi 110 milijardi evra… Ova torta ima i šlag: predlažu upotrebu papirnih tabli (flip-chart) umesto projekcija slajdova. Autor proklamacije ide i dalje u svojim radikalnim stavovima i bez uočljive namere da se kontroliše, pa čak predlaže i nacionalni referendum koji bi vodio zabrani upotrebe PowerPointa.

Hajde da malo zastanemo na ovom mestu.

Nastavite sa čitanjem… “Anti PowerPoint Party”

Bonobo majmuni

Hodaju uglavnom na dve noge, razumeju vatru, razumeju asocijativne fraze čoveka-sagovornika, nije im stran koncept pisane komunikacije, prave namenske alate da bi rešili složene zadatke… Možda je došlo vreme da preispitamo pojmove inteligencije i kulture…

Za početak, da ne pričam mnogo: pogledajte ovu prezentaciju na TED konferenciji. Nažalost, nema prevoda na srpski ili neki od bliskih jezika, ali verujem da nećete imati problema da razumete ovo izlaganje.

Najpre, da razlučimo jednu stvar: da li ste uopšte znali za bonobo majmune? Meni negde zvoni to ime, možda sam nekad uhvatio neku kraću priču negde na TV, ali nisam uopšte nisam povezivao da je to posebna vrsta čovekolikog ili velikog majmuna (ape, a ne monkey, kako bi se to terminološki razdvojilo na engleskom jeziku). Većina nas zna za šimpanze i gorile u Africi i orangutane u jugoistočnoj Aziji – i to je to. Bonobo je imao sreću da se provuče ispod radara, jer prirodno stanište mu je vrlo ograničeno.

Nisam dovoljno upućen da bih komentarisao ovo što sam video i saznao. Ostaje mi samo da slegnem ramenima i složim se sa konstatacijom gospođe Susan Savage-Rumbaugh da ovde moramo govoriti o kulturi, a ne o biologiji.

A kao krajnja pouka ostaje potreba da saznajemo i učimo više kako bismo mogli lakše da razumemo…

…Za razliku od onih, da ih ne imenujem onako kako sam pomislio o njima, koji misle da je svet nastao pre 6000 godina i da čovek već zna sve što može da se sazna (i shodno tome, oni su “u stanju” da objasne sve). Ne bih hteo da pokvarim atmosferu slasti novog saznanja misleći na kreacioniste i ine zamlate, ali znajući da ih ima i u mojoj neposrednoj okolini, sve se plašim da će se naći neki koji će napasti i ovo mesto. Samo izvolite, neću vas cenzurisati, obećavam. Iako većina kreacionista zasluži da im se gurne prljava čarapa u usta već u prvom minutu izlaganja.

(Via)

Probajte nešto novo tokom 30 dana

Leto je, možda ćete biti pomalo i dokoni, bez obzira na to da li zapravo radite, na odmoru ste, putujete nekud ili ste kod kuće. Evo jedne dobre ideje za vas, baš je zgodno da je sad iskušate.

Da vas priupitam: kada ste poslednji put promenili nešto u svojim navikama? Meni se to dešava relativno retko, ali po sebi znam da mrvica inata može da znači ključnu razliku. Recite: da li ste nešto uveli u svoj život ili izveli iz njega tako da ga barem za mrvicu pospešite? Možda da se više krećete i pijete manje kafe? Da pokušate da prestanete da pušite? Da čitate više knjiga? Da se uzdržite od televizije? Da redovno održavate biljke u dvorištu ili na terasi? Da svakodnevno činite poneki mali gest privrženosti osobi koja vam mnogo znači?

Matt Cutts, Google inženjer, neprekidno čini za sebe takve stvari. Umanjio je količinu slatkiša i sličnog đubreta koje unosi u sebe. Odlazi biciklom na posao. Napisao je roman. Popeo se na Kilimandžaro. A ovog marta je stajao na pozornici TED konferencije, očigledno toliko dobro raspoložen da je očigledno kako je zadovoljan svojim životom, i podelio svoju tajnu uspeha sa publikom. Naime, sve to što je postigao, započeo je tako što se prisilio da se bavi time trideset dana.

Ideja ne može da bude jednostavnija: donesite odluku da činite nešto vredno, šta god to bilo, i ne posustajte trideset dana. Mr Cutts tvrdi: u tom periodu ćete biti načisto sa tim da li uspeva. Tih trideset dana je dovoljno da vam redovna aktivnost pređe u naviku; ako se to ne desi, nije ni vredelo. Pravi trik je u tome što stečena navika postaje deo svakodnevice, a tad možete da smislite i započnete nešto drugo.

Nastavite sa čitanjem… “Probajte nešto novo tokom 30 dana”