Pinhole fotografija

Sudeći po nekim reakcijama, camera obscura je privukla vašu pažnju. Otkrivamo još nešto što se nalazi na tragu prvih fotografija. A jedna fenomenalna inicijativa postoji i na Internetu.

Ono jeste da sam u nekoliko ranijih navrata bio u prilici da pronalazim termin na srpskom, pa imam nekog iskustva u suočavanju sa problemima tog posla. Ali sad mi se baš ne da: nemam pravu reč da prevedem sintagmu pinhole photo. Ali, ako znate engleski, verovatno već slutite šta bi to moglo biti: da, ključ ove tehnike fotografisanja je rupica načinjena iglom koja služi kao objektiv!

Pinhole kamera od kartonaPinhole fotografija počiva upravo na načelu camera obscura, sa “malom” razlikom da je ovde reč o pravom fotografisanju. Na jednoj strani kutije koja predstavlja kameru pravi se rupica – što manja, to bolja, jer prečnik rupe upravo utiče na oštrinu rezultujuće fotke. Na suprotnoj strani, na zid koji je normalan u odnosu na direktni upadni ugao svetla kroz rupicu, postavljen je fotoosetljivi materijal – foto-papir, fotografska ploča, film (negativ ili pozitiv), pa čak i digitalni senzor (o tome kasnije).

Ključna stvar kod pinhole fotografije je to što ne postoji nikakva optika! Jedini “objektiv” je rupica koja propušta svetlost. S obzirom na relativni položaj fotoosetljivog materijala, prečnik rupice može da predstavlja blendu neslućeno velikog broja (na primer, čak do f/1000!), što u paru sa osetljivošću materijala može da dovede do pripreme jako dugih ekspozicija – čak i višednevnih, pa i višemesečnih! Jedna takav primer pogledajte u priči na sajtu britanskog glasila Telegraph.

Nastavite sa čitanjem… “Pinhole fotografija”

Najbolji citat koji ćete ikad pročitati

olovkapisesrcemIz knjige Olovka piše srcem… Tu knjigu sam prvi put čitao još dok mi nije bilo vreme da već znam da čitam. Ne znam koje dete je odvalilo tu izjavu. Samo se nadam da je u životu opstalo sa tim životnim principom.

Tema: početak i kraj

početak je kad sam se ja rodio
a kraja nema

(Via)

Jeste li ga omašili?…

Ja zamalo jesam: podsetnik iz kalendara radi uredno, pa sad glumatam kao da sam bio pripravan.

Knjiga... Anahroni element dekadentnog doba.Danas je svetski dan knjige.

Da je svetski dan piva, svi bi znali.

Ovako… Slabo prolazi, zar ne?

Ajmo, guglaj malo, možda ima nešto na tu temu i u tvom komšiluku.

U mom nema.

Biće bolje. Ili neće. Zadatak za danas je da započnem čitanje neke knjige.

(Via)

Fallor ergo sum

Kako se odnosite prema greškama koje ste napravili i kojih ste najzad postali svesni? Gurate li to saznanje pod tepih ili to koristite kao priliku da napredujete kao misleće biće? Pogledajte jedno sjajno predavanje sa TED konferencije o tome.

Nepogrešivi političar, rodila ga majka (butj!)Ajde-de: poslednja rečenica implicira da je svaki čovek misleće biće, a to je pogrešno. Po mom bolnom saznanju, čak i oni koji umeju da razmišljaju ponekad namerno isključuju osigurače, jer su kukavice i ne žele da prepoznaju stvarnost.

Ali to je samo jedan vid poricanja. Mnogo su gori oni koji ne preduzimaju ništa jer tako minimizuju verovatnoću greške. Drugim rečima, nastaje sindrom “Zoran Lilitj”, za koga smo donedavno (tačnije, do onih idiotluka koje je ispričao o svom prijatelju iz Libije) svi držali da je najperfektniji političar u istoriji moderne Srbije. Pa naravno da jeste: nije se mešao u svoj posao, pa nije ni mogao da pogreši. Ako nije grešio, nije ni čudo što oko sebe širi utisak osobe čiji broj cipela vodi mrtvu trku sa njegovim IQ brojem.

Nastavite sa čitanjem… “Fallor ergo sum”

Danas je Dan planete Zemlje

Upravo videh informaciju na blogu Svet nauke, inače bi mi možda promaklo. Preporuka više za taj sjajni blog.

Iskreno, malo je toga što bih ja mogao da kažem, a da se ne ponavljam bez veze: skoknite na taj prilog o Danu planete Zemlje, a ne propustite ni prošlogodišnji članak. Moj komentar je izlišan.

Earth Day 2011

Takođe, skrećem pažnju na matični sajt inicijative Earth Day 2011 – to je mesto da naučite, saznate više ili se barem zabavite sjajnim sadržajem. Mada, nije ni vreme ni tema za zabavu: vreme je za brigu i akciju.

Nisu potrebne bogzna koliko složene akcije: ako svako učini po malo, biće to u zbiru mnogo. Idite ponekad pešice ili biciklom umesto kolima. Ponesite ceger na pijacu umesto najlon kese. Tokom leta sušite kosu na prirodno, a ne fenom. Investirajte u bolju izolaciju svog doma. Poklonite svoj kućni štampač nekoj školi, a vi pređite na štampanje u PDF. Naterajte svoju okolinu da klasifikuje i reciklira otpad.

A ako nikad niste zasadili drvo, obećajte sebi da ćete ove godine negde to učiniti.

Ako niste u prilici da učinite bilo šta slično barem sutra, a kamoli svakodnevno, makar se setite one parole koja je već stara, ali nikako da se otrca jer postaje sve aktuelnija iz dana  u dan:

Ovu planetu nismo nasledili od roditelja,
nego smo je pozajmili od svoje dece.

(Via)