Fotografija dana, 9. oktobar 2011 (retroaktivno)

Nedelja je “dan posle” na Danima ludaje. Priznajem da nikad se nisam potrudio da iskoristim taj dan za fotografisanje. Do ove nedelje…

Što zbog želje da sprečim jurnjavu, što zbog neke jurnjave same po sebi, nisam obavio neke planirane foto sešne na Danima ludaje. U nedelju pre podne sam malo prošetao sa Milanom i Verom po trgu i tek tad sam uslikao ukrasne šarene ludaje (to je za mene obavezno). Napravio sam veliku seriju koju ću tek da obrađujem kad prođe prva obrada i to je to.

Da ne gnjavim previše, videćete celu seriju kasnije, a sad evo samo jedne fotke koja je odabrana kao fotka dana za nedelju:

Fotografija dana za 9. oktobar 2011.

Ovo je radna verzija fotke, prva “ispravna” obrada. Iza ove sledi traženje bolje kompozicije (isecanje), alternacije svetla i boja, kopanje dok ne dođem do neke dramatičnije fotke. To ne radim sa svim fotkama, već samo sa nekim. Kako god, mišn akomplišd.

Fotografija dana, 8. oktobar 2011 (retroaktivno)

Subota, centralni dan Dana ludaje: ponekad je zgodno otići iz centra grada.

U subotu su nam u gostima bili Milan i Vera, prijatelji iz Beograda. Došli su sa namerom da pohode Dane ludaje, pa su iskoristili prigodu i za druženje; proveli smo ceo dan sa njima kao domaćini. Zujali smo tamo-amo po trgu, pa sam im predložio da im pokažemo nešto što u samostalnom aranžmanu verovatno ne bi mogli da vide – lokaciju na kojoj se održava simpozijum Terra. Osim posete samom ateljeu, u dvorištima su izloženi mnogi zanimljivi radovi od terakote, od kojih su neki spektakularni.

Rečeno, učinjeno: naši gosti su bili zadovoljni onim što su videli. A Milan i ja smo dolično slikali sve po ateljeu i dvorištima… Ja sam iskoristio priliku za jedan malo mirniji sešn unutar ateljea, mada se nisam zadržavao previše; no, izveo sam neke fotke koje nisam uspeo pre da dobijem… Jedna od njih je flagrantno urađena da bi bila fotka dana:

Fotografija dana za 8. oktobar 2011.

Reč je o zanimljivoj kompoziciji devet čovečuljaka koji sede kao na nekom sastanku, u pozorištu ili tako nekako. Namerio sam da “uđem” među njih (figure su velike tek oko 30 cm) i uhvatim detalj. Šta ću tačno dobiti, nisam unapred mogao da zamislim; samo sam imao nameru da učinim perspektivu relativnom. Ispostavilo se da je efekat znatno jači kad iskosim sliku (dobijena dinamika verovatno utiče na utisak prostora) i zato sam čak pojačao nagib nauštrb nekih detalja. Dramatične razlike u svetlu sam postigao veštačkim posvetljivanjem faca u drugom redu (šteta za senku na levoj faci). Ispalo je kako sam se nadao, pa je kanda mišn akomplišd.

A što se tiče cele sesije iz ateljea, uskoro ću upriličiti ceo paket fotki, verovatno na Google+.

Taksa na pismenost

Ako do sada niste čuli, to znači da ste nepismeni. U tom slučaju, blago vama.

Sazna se kad-tad… Kako je i ko provalio, to ne znam, ali danas je otkriveno sledeće:

Ako prenosite neku knjigu na srpskom jeziku preko granice, morate da platite kaznu taksu u iznosu od 1300 dinara. Prilikom prijavljivanja cariniku već treba da imate uredno i tačno popunjen obrazac koji se nalazi tamo i tamo. Ako ne prijavite knjigu, rizikujete novčanu kaznu.

Šta imate da prijavite za carinu? Oružje? Narkotike? Knjige? AAA? KNJIGE!!! Izađite iz vozila!!!Da li ja to lupetam? Da, naravno da lupetam. Ovako nešto nije ništa drugo nego lupetanje.

Međutim, nije problem u tome što ja lupetam, nego u tome što je ovo istina. Zakon koji sadrži ovu odredbu, kako god se taj zakon zvao, postoji od 1994. godine.

Trik je samo u tome što većina carinika nisu budale kao onaj nedavno na granici sa Makedonijom, pa nisu našli za shodno da udaraju takse na knjige koje ljudi nose na letovanje. I zbog toga do sada niste znali za ovo, kao što nisam znao ni ja.

A taj jedan je oglobio 2.600 dinara familiju koja je na letovanje u Grčku ponela dve knjige čija ukupna vrednost jedva da je 1.000 dinara.

Nastavite sa čitanjem… “Taksa na pismenost”

Šest belih konja

Dok ja postignem sve što treba da bih mogao da se vratim Suštini pasijansa onako kako dolikuje, predlažem vam mali intermeco uz muziku sa Apalača.

Ako ne poznajete muziku koju svetu daruje Gillian Welch, propustili ste mnogo. Ovaj performans dvoje starih saradnika (Gillian Welch i Dave Rawlings već godinama rade zajedno) je samo mali primer da poštovanje korena čini mnogo.

Nastavite sa čitanjem… “Šest belih konja”

Google u slavu Mihajla Pupina

Danas je 157 godina od rođenja Mihajla Pupina. Google je u tu čast lansirao sjajan doodle.

Google u slavu Mihajla I. Pupina (1854 - 1935)

Tehnika kojom je Pupin učinio telefoniju opšte korisnom i globalno raspoloživom jeste prevaziđena. Ali, prevaziđena je tek pre četrdesetak godina. Ponegde su Pupinovi kalemi i dalje aktivni…

Ovaj doodle sam uhvatio u poslednji čas, jer se vraćam online posle skoro dva dana. Zalećem se, pa neću da vam solim o Mihajlu Pupinu, detetu srednjeg Banata koje je doseglo vrh inženjerske i akademske karijere tamo gde vole da im dođu školovani stručnjaci…

Nastavite sa čitanjem… “Google u slavu Mihajla Pupina”

Malo usporenje tokom vikenda

Iz razloga koji su mnogobrojni, neizbežni i čak u nekim slučajevima veoma neprijatni, prinuđen sam da objavim mali zastoj na Suštini pasijansa tokom vikenda. Naletećete na par aftamackih, ranije postavljenih priloga i to je sve. Ako stignem nešto više pre ponedeljka, stigao sam; ali ne zadržavajte dah.

Ovoj fotki nedostaje natpis. Dodajte ga sami!

Za to vreme, pozivam vas da izmislite natpis za ovu sliku. Najbolji predlog će biti nagrađen nečim po volji pobednika.