Život bogatiji za sekundu

Vreme na poklon! Cela sekunda!Ovaj prilog je namešten da bude objavljen 1. jula u 1:59:59. E, to je, zapravo, 30. jun u 23:59:59 po Griniču. Trik je u tome što je to sekund do ponoći koji je trajao dve sekunde!

Kako to? Surprised smile

Lako: i ove godine, uvedena je prestupna sekunda u času u kom se godina deli na onaj i ovaj deo. To je učinjeno po preporuci međunarodnog tela za standardizaciju vremena, lociranog u Parizu, sa namerom da se atomski časovnici na planeti sinhronizuju sa astronomskim vremenom. Naime, Zemlja se štogod otromboljila, pa svakih nekoliko godina dođe do potrebe da se vreme rotacije usaglasi sa dogovorenim sistemima za merenje vremena, koje podrazumeva trajanje kalendarskog dana od tačno 86400 sekundi. Podsećam vas, definicija sekunde je mnogo stroža nego što je to bilo nekad (da vas ne davim tom pojedinošću, setićete se oscilacija u atomu cezijuma) pa je potrebno usaglasiti fizičku veličinu sa kalendarskom konvencijom.

Nastavite sa čitanjem… “Život bogatiji za sekundu”

Tesla iz ugla TED čarobnjaka

Marco Tempest je naš stari znanac. Gledali smo jesenas njegovu magičnu predstavu o uvećanoj realnosti tehno-magije, koju je prošle godine upriličio na konferenciji TED. Evo ga opet, ovog puta sa neverovatno lepom prezentacijom koju je posvetio istini o Nikoli Tesli.

Pogledajte.

Ja zaista ne znam kako to funkcioniše mozak ovog čoveka. Znam samo da nema mnogo takvih ljudi i da ovakve ideje zavređuju da preispitamo sopstvene banalne i tvrdo ukalupljene obrasce o saopštavanju ideja u obliku multimedijalne priče. Posle ovoga, svaka PowerPoint prezentacija se zaista čini ordinarnom glupošću (one to i jesu, ali to je neka druga priča).

Nastavite sa čitanjem… “Tesla iz ugla TED čarobnjaka”

Šetnja nebom u društvu mlaznih aviona

Sećate li se jet-man projekta? To je onaj ludi Francuz koji je ostvario svoj životni san da poleti nebom na krilima koja će biti motorizovana i aktivna na njegovim leđima.

E, pa stigao je čovek i korak dalje. Pogledajte ovo i verujte svojim očima.

Ko zna u kakvoj kombinaciji adrenalina, endorfina i ostalih telesnih bombi živi taj čovek. Deluje mi veoma zadovoljno.

More magle

Znam po priči očevidaca, područje zaliva San Francisko je veoma podložno magli. Jedan veoma strpljivi umetnik je od te magle načinio celu video-priču. Pogledajte…

U trenucima kad gledam ovakve filmove, uhvatim sebe u razmišljanju da bih voleo da se bavim nečim sličnim. E, pa neće moći: oni koji rade ovakve stvari nemaju vremena ni za šta drugo… Ali, evo: obećavam da ću napraviti ovakav video čim se preselim u San Francisko.

Macca!

Danas je 70. rođendan najveće žive zvezde rock’n’rolla. Da mu poželimo ugodno veče i još mnogo rođendana: zaslužio je nakon što je svetu ostavio svu tu muziku.

Srećan 70. rođendan dragom prijatelju Maki želi društvo iz ćoška sa pesmom "Oj, mladosti!"...Istina, Paul McCartney je čovek koji je ostvario svaku moguću kompenzaciju, uključujući i onu materijalnu, za muziku koju uspešno stvara već pedeset godina. Zna se da je on najbogatiji muzičar na svetu (i jedan od deset najbogatijih stanovnika Ostrva), a neke procene idu dotle da je sada težak preko 700 miliona dolara, što bi značilo da je u životu verovatno zaradio više od milijarde. No, tako ti je to: počneš kao klinac iz kvarta srednje klase u industrijskom gradu koji svira u vreme ručka u memljivom klubu prilično opisnog imena (“pećina”), a završiš kao VIP koji sa scene dobacuje pošalice o kraljici, i to u njenom prisustvu.

Ali, čekaj malo. Između te dve tačke u životu, ima i nečega što je učinilo da Macca zasluži status koji danas ima.

Nastavite sa čitanjem… “Macca!”

Kugle od drveta

U životu ste svakako bar jednom sreli nekog fanatika, nekoga čiji nagon da čini neke čudne stvari prevazilazi moć razumevanja od strane drugih. Takav je Keith Holamon, ludak koji stvara ogromne kugle od panjeva i komada drveta koje bi drugi iscepali, pa naložili peć. Čovek je čak prodao farmu da bi napravio specijalno vozilo kojim rezbari te kugle. Pogledajte.

Srećom, ovaj čudni čovek je našao tržište za svoje ludilo u Njujorku… Dekadencija: šta god da napravite, samo ubedite dovoljno velik broj ljudi da je to umetnost i bez problema ćete prodati stvar u Njujorku…

Meni se te kugle dopadaju zato što su nesavršene: kako reče sam umetnik, te kugle kao da postoje u počast drveću iz kojeg su nastale.

Komad iz Malberija

Hajde da pogledamo pobednički film u kategoriji “moda” na Vimeo konkursu za 2012. godinu.

Ah, da… Pre nego što se začudite zbog izbora naslova, zavirite u neki iole kvalitetniji rečnik engleskog jezika i utvrdite šta u slengu znači reč ‘skirt‘. A što se tiče reči Mulberry, reč je o tome da je ovaj film naručen za potrebe modnog časopisa Mulberry/InStyle.

I još nešto: preporučujem vam da obratite pažnju na autorku ovog filma. Kako stoje stvari, Amanda Boyle je ime koje ćete sretati još u skoroj budućnosti.

Video-krečenje

U ovoj video-prezentaciji predstavljen nam je koncept video-krečenja (bojenja, farbanja, kako god vam drago; ja sam odabrao svoj najdraži termin). Reč je o tehničkom konceptu koji omogućuje simulaciju nanošenja slika na zid pokretima koji podsećaju na farbanje ili nanošenje plakata na zid. Trik je u tome što su slike koje se nanose – pokretne.

Besprekorno dobar koncept: naoko vandalizam, a zapravo nalaženje izraza u kontekstu nekog neočekivanog mesta. Čak, otvaraju se neka zanimljiva pitanja: recimo, da li pokretna slika na zidu daje novi kontekst mestu? U slučaju Beograda, moglo bi štogod da doprinese.

Ovaj rad je pobedio na vimeo konkursu za 2012. u kategoriji “Captured”, što bi imalo smisla da se prevede kao “video-zapis neke radnje”.

Kapitalisti novog doba

Da li je ovo budućnost reklame?…

Ovaj kratki film je pobedio na Vimeo konkursu za 2012. godinu u kategoriji reklamnih sadržaja. Iako ovo načelno nije reklama, bar ne u doslovnom smislu te reči (firma K-Swiss nije izmišljena!), pokazuje kako bi reklama zbilja mogla da izgleda u ne baš tako dalekoj budućnosti. Skrupule su davno odbačene, a pitanje je dana kada će eksplicitno ratovanje između kompanija (pa čak i unutar njih) postati uobičajeni model konkurencije svih vrsta.