25 godina posle Černobilja

Danas je tačno četvrt veka od nuklearne katastrofe u Černobilju. O tom događaju se sve zna, ali izgleda da smo agilni samo kad treba da konstatujemo. Pravo pitanje glasi: kakve su pouke? Ili još gore: ima li pouka?

Prvog maja 1986. bili smo u prirodi. Praznični dani su bili prelepi i provodili smo maksimalno vremena napolju. Očekivali su nas teški ispitni rokovi u junu i to je bilo poslednje od lepog vremena što smo mogli da uhvatimo pre letnje pauze kroz dva meseca.

Drugog maja uveče smo saznali šta se desilo… Šest dana kasnije!

Rešenja nema? Ili ga ima?Dugo smo se pitali šta nas je to snašlo. Pošteno, bile su to godine kada nismo bili spremni ni za takvu informaciju, a kamoli da se to desi u našem komšiluku. Prali smo salatu u devet voda, na fakultetu su nam oprostili trčanje po hipodromu, redakcije novina i TV stanica su imale zabavu za celo leto. I kao svako čudo neviđeno, pričanje o katastrofi u Černobilju se utopilo u talase drugih senzacija koje su nadolazile, poput novog filma lepe Brene, banana u Trepči ili nekog novog mudrog proglasa Osmoglavog Čudovišta.

Uto poudaraše moratorijume o gradnji nuklearki, tek da se pokaže kako ekološka svest dominira seferejotom.

Nastavite sa čitanjem… “25 godina posle Černobilja”

Camera obscura

Znate li šta je to camera obscura? To je prastari koncept koji je tek u 19. veku pretvoren u fotoaparat.

Koncept tamne sobe je preteča fotoaparataReč je o potpuno zatamnjenoj sobi (camera obscura i znači tamna soba) koja na jednom zidu ima rupu nevelikog prečnika. Pod tim uslovima, slika spoljašnosti se projektuje u obrnutom smeru na suprotnom zidu.

Prema podacima koje navodi članak na vikipediji, camera obscura seže barem 2500 godina u prošlost. Navodno, prvi koji je primetio taj fenomen je Mo-Ti, kineski filozof. Postoje beleške da je Aristotel slučajno primetio fenomen obrtanja slike, a Euklid se poslužio nečim sličnim da bi dokazao da se svetlosni zraci kreću pravo (a onda je došao Ajnštajn, ali to je neka druga priča).

Još zanimljivih podataka ćete pronaći ako guglujete. Ovog puta vam skrećem pažnju na jednu od savremenih rekonstrukcija: camera obscura uopšte nije tako nedostižna za izvedbu! Pogledajte ovaj video klip.

Eto čime se bave zaposleni u National Geographicu u radno vreme! C, c, c, c, c! Winking smile

Danas je Dan planete Zemlje

Upravo videh informaciju na blogu Svet nauke, inače bi mi možda promaklo. Preporuka više za taj sjajni blog.

Iskreno, malo je toga što bih ja mogao da kažem, a da se ne ponavljam bez veze: skoknite na taj prilog o Danu planete Zemlje, a ne propustite ni prošlogodišnji članak. Moj komentar je izlišan.

Earth Day 2011

Takođe, skrećem pažnju na matični sajt inicijative Earth Day 2011 – to je mesto da naučite, saznate više ili se barem zabavite sjajnim sadržajem. Mada, nije ni vreme ni tema za zabavu: vreme je za brigu i akciju.

Nisu potrebne bogzna koliko složene akcije: ako svako učini po malo, biće to u zbiru mnogo. Idite ponekad pešice ili biciklom umesto kolima. Ponesite ceger na pijacu umesto najlon kese. Tokom leta sušite kosu na prirodno, a ne fenom. Investirajte u bolju izolaciju svog doma. Poklonite svoj kućni štampač nekoj školi, a vi pređite na štampanje u PDF. Naterajte svoju okolinu da klasifikuje i reciklira otpad.

A ako nikad niste zasadili drvo, obećajte sebi da ćete ove godine negde to učiniti.

Ako niste u prilici da učinite bilo šta slično barem sutra, a kamoli svakodnevno, makar se setite one parole koja je već stara, ali nikako da se otrca jer postaje sve aktuelnija iz dana  u dan:

Ovu planetu nismo nasledili od roditelja,
nego smo je pozajmili od svoje dece.

(Via)

Kad mozak odbije da vidi kako jeste

Volite li optičke varke? Kojekuda po netu možete naći solidne kolekcije primera. Na ovu kolekciju me je uputio drugar, pa delim link sa vama.

Optičke varke imaju različito objašnjenje. Ponekad je reč o nesavršenosti oka, poput iluzija u kojima je potrebno da se zagledate u neku tačku pre nego što se efekat ukaže. Meni su daleko privlačnije one varke koje su posledica pokušaja našeg mozga da ispravi ono što oko vidi. Evo nekih primera nađenih na stranici Yahoo! Games:

Dva perfektna i koncentrična kruga...

Nastavite sa čitanjem… “Kad mozak odbije da vidi kako jeste”

Besplatni film posvećen Gagarinu

Još jedan prilog posvećen velikom jubileju – juče se navršilo 50 godina od prvog leta čoveka u kosmos.

Pedeset godina od Gagarinovog leta u orbituFilm First Orbit je tokom dana dat u public domain i slobodni ste da ga preuzmete sa sajta firstorbit.org ili da ga gledate kao youtube klip,

U nameri da posebno obeleže ovaj istorijski događaj, ekipa filma se udružila sa astronautima na međunarodnoj svemirskoj stanici, zamolivši ih da snime pogled na Zemlju onako kako bi to i Gagarin otprilike video tokom obilaska planete.

Pogledao sam tek nekoliko minuta filma i već sam oduševljen; moraće da pričeka, doduše, dok ne stigne na red. A ako imate vremena, evo ga i ovde – mada je lepše gledati ga u HD varijaciji (720 tačaka).

 

Procunjajte po sajtu posvećenom filmu: tma oćete naći i video-priču o kreiranju filma, kao i neke faktografske podatke za koje možda niste znali.

(Via)

Pedeset godina od Gagarinovog leta

Danas se navršava 50 godina od prvog leta čoveka u kosmos, što već pomenuh kad sam skrenuo pažnju na onaj Google doodle. A sad reč više.

I baš kad sam hteo da proverim ono što znam i iskopam ono što ne znam, otkrijem da se neko blagovremeno već potrudio, a na meni je samo da skrenem vašu pažnju na to mesto. Na stranu činjenica da sam tek sad otkrio koristan blog koji želim da podržim…

SVET NAUKE - Bitovi i bajtovi iz čudesnog sveta kvarkova i kvazara

Blog po imenu Svet nauke (Bitovi i bajtovi iz čudesnog sveta kvarkova i kvazara) vodi Milan Milošević, koji za sebe kaže da je dugogodišnji borac za razotkrivanje astrolagarija i ostalih kvazinauka na Internetu, i šire. To je sasvim dovoljno da bih se odlučio da ga podržim i stavim URL u listu stalnih preporuka. Posetite to mesto – uprkos realnom riziku da usput nešto i naučite Nerd smile

Upravo tamo sam našao ono što sam tražio – informacije o letu Jurija Gagarina 12. aprila 1961. godine. Pa da ne bih prepisivao, skoknite i pročitajte članak o tom događaju na Svetu nauke. I ne zaboravite da postavite URL ovog bloga u bookmark listu. Što se mene tiče, Svet nauke je našao svoje stalno mesto u mom RSS čitaču.

(Via)