Prva proizvodna linija

Prva proizvodna linija na svetu: montaža automobila Ford T.Na današnji dan pre 98 godina, počela je sa radom prva proizvodna linija u današnjem smislu te reči. Bilo je to u kompaniji Ford Motor Company u Detroitu, na sklapanju čuvenog modela Ford T.

Dakle, počelo je ovako… Možete dobiti bilo koju boju, dok god je crna… Kako god, Henry Ford je dobro plaćao – pet dolara na dan, što je bila premija u to vreme – i smanjio radno vreme na osam sati, što je omogućilo rad u tri smene i neprekidnu proizvodnju. Troškovi su smanjeni, pa je i cena auta bila manja – i to je dovelo do neverovatno dobre prodaje. Sve ostalo je istorija…

Nastavite sa čitanjem… “Prva proizvodna linija”

Deset trikova za žurke

Žurka… Hm, neki će se možda i setiti. To je ono kad se družiš sa grupom ljudi u nečijem stanu ili u kafiću, BEZ računara, BEZ mobilnih telefona. E sad, postoje varijeteti. Ponekad, pre trideset godina, kada zima udari, sedeli smo po kafanama tokom dugih večeri i zabavljali jedni druge. Beše tamo i ovakvih smicalica.

Zbog trika sa dve šibice i novčićem koji ćete ovde videti, kupovao sam šibice iako sam imao upaljač…

Happy Birthday, Mr John Mayall

Danas mu 78 godina. A oči mu još uvek na vr’ glave. Kakav lik!

Kažu da su dvojica aristokrata doneli pravi dah klubske muzike u Veliku Britaniju. Išli ljudi po ploče u Ameriku, moglo im se. I onda je jedan od njih započeo jednu od najvažnijih priča najvažniju priču britanskog bluesa. Ta priča još uvek nije ispričana do kraja, jer traje još uvek.

Ime onog drugog je Manfred Mann i o njemu ćemo pričati kada dođe red na njega. Ime onog prvog, i to prvog u mnogo kojem smislu te reči, jeste John Mayall. Veliki šmeker koji je uticao na druge: dasa kod koga su svi klinci iz okoline išli da slušaju ploče još pedesetih.

Veli Eric Burdon: “Skupljali smo se kod Mayalla i slušali sve ono što je doneo iz Amerike. Jednom, posle paklene žurke, maznuo sam mu jednu kutiju sa oko pedeset singl ploča. Vratio sam mu ih posle mesec dana; čudio se, jer nije bio primetio da ih nema.”

Nastavite sa čitanjem… “Happy Birthday, Mr John Mayall”

Dan Tamo Neke Republike Koje Više Nema

A šta reći? Nema, pa nema. Sedi, opusti se.

Zanimljivo je, međutim, to što pojma s pojmom nemamo. Pitaš nekog “kad i gde je proglašena republika?”, a on kaže da je to bilo u Jajcu, 29. novembra 1943.

E, pa nije. Republika je proglašena 29. novembra 1945. godine u Beogradu.

Zajeb je u tome što je u Jajcu proglašena nova država, ali državno uređenje je namerno izostavljeno. Tada je proglašena tzv. Demokratska Federativna Jugoslavija, bez atributa “republika”. A onda, 1945, Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ). Pa 1963. godine Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ).

Nego, možeš misliti. Drugo je meni na pameti.

Kako je pravljen film “The Shining”

“Isijavanje” nije dobar prevod. Igra reči je takva da ne mogu brzo da korigujem značenje i zato namerno neću da prevodim ime filma.

Ovaj čovek nije stvarao fanove, nego poštovaoce.Pitanje na koje niko od nas neće moći da odgovori: koji je najbolji film Stenlija Kjubrika? Kako me sustižu godine, to sve bolje razumem da su takva pitanja oksimoron. Beznačajna su po svojoj prirodi samim tim što reditelj kakav je bio Kjubrik nije pravio uporedive filmove. Uostalom, slobodni ste da pokušate: preberite po opusu velikog reditelja i nasumice izaberite bilo koja dva filma, pod uslovom da ste ih gledali, a zatim budite slobodni da nađete paralele (lele, lele Smile with tongue out).

I, šta velite?

Paths of Glory i Dr Strangelove? Nerd smile Spartacus i Full Metal Jacket? Just kidding Barry Lindon i Eyes Wide Shut? Disappointed smile Lolita i A Clockwork Orange? Vampire bat 2001: A Space Oddyssey i The Shining?… Confused smile

Ne ide. Prosto i jednostavno: ne ide.

Nastavite sa čitanjem… “Kako je pravljen film “The Shining””

Deco, je l’ volite brzu vožnju?

Lik se spustio niz jednotračno šinsko vozilo montirano negde u Austriji i pritom nije iskoristio kočnicu nijednom.

Eto, što ti je dekadentna Evropa. Samo časak dok nas uvedu u EU, tako ćemo i mi. Ama, samo da Dinkić vidi. Pokažete mu ovaj film, pomenete reč “Kopaonik” i eto rešenja u roku od tri meseca – od Pančićevog vrha do Blaca.

Istorija engleskog jezika za deset minuta

Istina, ovaj snimak nije za one koji ne razumeju engleski malo bolje; potrebno je da poznajete finese engleskog da biste razumeli ovaj klip u punoj meri. Kako god, ne mogu da odolim: iako je sadržaj konotiran kao blesava šema dešavanja, ovo je deset minuta koje ćete provesti pametno, jer ćete naučiti nešto.

Juče smo Igor i ja otkrili novi sinhronicitet: sadržaj klipa ima veze sa naslovnom temom sledećeg broja National Geographica. A ta tema je… E, pa sačekaćete da izađe novi broj; nećete se razočarati.

Dvadeset godina posle Fredija

Video sam ga i čuo uživo. Bio je veći nego što sve priče mogu da ispričaju.

Danas je dvadeset godina od odlaska Fredija Merkjurija na neko bolje mesto.

Harizma koju je stvorio oko sebe nastala je najpre ozbiljnim radom, a talentom tek u manjem delu. A vrhunska teatralnost, srećom, nikad nije prikrila fenomenalni glasovni kapacitet. Žmarci:

No, plašim se da smo zaboravili kakav je to autor bio. Da baš ne vadim Bohemian Rhapsody (uzgred: bohemijansku, a ne boemsku rapsodiju – istraži ko su bili Bohemijanci u Engleskoj!). Slušaj kanon koji počinje na 3:24 i traje do 5:52. Nađite mi drugi sličan primer koji može da održi pažnju slušaoca tokom dva i po minuta i platiću vam večeru.

Nastavite sa čitanjem… “Dvadeset godina posle Fredija”