A šta ako je Zemlja ipak ravna ploča?

Ponedeljak, ekstremni sportovi… A najekstremniji sport koji upražnjava svako ko poželi, koji je? Naravno: prepirka.

Deder da vidimo šta kažu oni koji tvrde da je Zemlja ravna ploča. Vredno su trenirali i sakupili više dokaza u svoju korist nego što su vas podučili u školi. Šta sad?

Imalo bi ovde šta da se kaže u odbranu… Uh, ovo će da boli… U odbranu obe strane na skali sklonosti ka razmišljanju.

Nastavite sa čitanjem… “A šta ako je Zemlja ipak ravna ploča?”

Utovar nedeljom, 1. februar

Boktemazo, iscurio ceo mesec. Ama, dok si rekao “ejafjalajokul”… Ne govori se više “popokatepetl”, zar ne?…

Gore je da gore ne može biti, ali pošto gore ipak može biti, onda će gore i biti.

kreten1Ne vidite smisao prethodne rečenice? Ako zaista ne vidite smisao prethodne rečenice, onda postoje dve mogućnosti: 1. neskloni ste donošenju sopstvenih zaključaka na osnovu činjeničnih pojava oko vas; i 2. već duže vreme živite ispod nekog kamena, pa do vas ne dopiru predstave informacije vesti o aktivnostima izvršne vlasti. Imate svoju muku, gledate svoja posla, pa ste odlučili da sačuvate ono malo preostalih živaca i klonite se politike. E, ali politika neće da se kloni vas, jer sve političke aktivnosti (dakle i laganje i krađa i mere zadržavanja na vlasti – nema više, to je to) tangiraju sve što radite, možda čak i na načine koje još niste razaznali.

Ako osećate nelagodu, gledajte šta ćete: to što vas žulja nije neudobna kragna, a to što vas plaši nije karakondžula iz narodne bajke. To što vas žulja je nervoza koja je nastala zaslugom ili krivicom onih koji su odavno već nervozni za vaš račun (ili oni barem to tako predstavljaju).

kreten2Vlast je nervozna jer niko neće da je sluša (i to je, izvesno, jedini razlog što nam nije već mnogo, mnogo, mnogo… mnogo bolje, kao što je najavljeno), političari svih fela i boja su nervozni za svoj groš (sic! ipak je to za naš groš), novinari su nervozni jer mogu da pišu ili onako kako Vlada hoće ili onako kako Vlada želi (uz napomenu da u oba slučaja to slobodno mogu da čine samostalno – dakle, mediji su u našoj zemlji slobodni I samostalni), a mi smo nervozni jer nemamo više tapiju na posao i poljuljao nam se svaki plan za budućnost, jer budućnosti nema.

Valjda nam se ne dogodi Majdan i ovde. Ma neće… valjda.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 1. februar”

Tvrđava oko tvog srca

Then let me build a bridge, for I cannot fill the chasm,
And let me set the battlements on fire.

Kada je pre trideset godina izbacio svoj prvi solo album, “The Dream Of The Blue Turtles”, Sting je rekao da je ovo “pesma pomirenja”. Koristeći metaforu napuštene tvrđave, on pripoveda o vezi koja je bukvalno prošla kroz rat i gde on drugoj strani poručuje kako je vreme da polože oružje. Nimalo lak zadatak, jer treba proći kroz minsko polje koje je sam posejao…

Ljubav znači oprostiti.

Ljubavno pismo

I hold this letter in my hand
A plea, a petition, a kind of prayer
I hope it does as I have planned

Čuvate li svoja stara ljubavna pisma? Žuta od starosti, pohabana od mnogo čitanja. Pisana hemijskom koja se lagano razgrađuje bačena na nekoj ledini, ili je odavno pretopljena i sada je deo kvake jedne od kabina muškog vecea na autobuskoj stanici. Na papiru iz sveske koja je pre dvadeset godina otišla u staru hartiju i reciklirana se reinkarnirala prvo kao nekoliko listova iz objavljene zbirke nekog seoskog pesnika, a pre nekoliko godina istim procesom kao stranica u dnevnim novinama na kojoj je objavljena fotka nekih ispraznih duša u provodu…

Nastavite sa čitanjem… “Ljubavno pismo”

Almanah

Zamisli ovakav zadatak: dati su ti na raspolaganje svi resursi koje možeš da imenuješ i dato ti je sedamnaest godina da napraviš pregled svih osoba i događaja u istoriji čovečanstva koje je vredno zapamtiti u nekoj neodređeno dalekoj budućnosti, nekome ko na planeti Zemlji nikad nije bio. Šta ćeš učiniti?

Nastavite sa čitanjem… “Almanah”

Šta se dobije kad se ukrste Robin Hud i Brus Li?

(Tačan odgovor obično glasi: “Ako su u Srbiji, onda batine od neke navijačke grupe”. Ali nismo mislili na to…)

Uradi nešto deset hiljada puta i postaćeš stručnjak, kažu oni koji se razumeju u te stvari. Ako si zaista doneo čvrstu odluku da pokušaš nešto u tom pravcu, gledaj da budeš originalan. Recimo, ako je to nešto izrazito fizičke prirode (mlaćenje protivnika na razne načine) i baš si izrazito razbacan, mani se ćorava posla sa tim turnirima i glupostima, nego samo pobedi dovoljno puta da ti CV bude pozlaćen, a onda se vešto podmetni nekom holivudskom agentu.

Lars Andersen bi mogao da prođe u Holivudu, ali zamalo. Elem, taj čovek ima jedan ozbiljan problem: nije dovoljno površan da bi filmska industrija mogla da ga svari. Pazi sad:

Nastavite sa čitanjem… “Šta se dobije kad se ukrste Robin Hud i Brus Li?”

Petnaest trikova za pet minuta

Nismo odavno zavirivali, a hteli smo, šta se dešava u svetu iluzije, magije i hokus-pokusa. Uto naletesmo na nekog lika, navodno vrlo poznatog. Ali avaj, i on voli da mlatara rukama po vazduhu, praćeno facijalnim grčem nalik osmehu kad ih ukoči u pobedničkom položaju. E, pa taj je odlučio da postigne svetski rekord u broju izvedenih trikova u nekom datom vremenu, pa su mu zadali da to bude petnaest trikova za pet minuta.

Evo šta je onda bilo.

Nastavite sa čitanjem… “Petnaest trikova za pet minuta”