Ponekad lovac mora da nađe nešto posebno da bi poslužilo kao iskušenje. Jer bez iskušenja nema ni uživanja u pobedi. Sve ostalo je stvar mere.
Sve ostalo je stvar mere, doista.
P.S. Gle! Petak trinaesti!
Stecište onih koji umeju da čitaju između redova
Ponekad lovac mora da nađe nešto posebno da bi poslužilo kao iskušenje. Jer bez iskušenja nema ni uživanja u pobedi. Sve ostalo je stvar mere.
Sve ostalo je stvar mere, doista.
P.S. Gle! Petak trinaesti!
Povremeno se bavimo raznim tzv. ekstremnim sportistima, ali ovog puta hoću da vam skrenem pažnju na nešto posebno. Pogledajte ovo i recite mi šta ste primetili. Ne mislim na perfektno obrađenu digitalnu sliku i ne mislim na činjenicu da je ovo, jebiga, ipak reklama.
Važno je: razmislite.
Čovek je imao ideju da kolege u kampusu malo oslobodi od stresa u toku ispitnog roka. A šta može bolje da posluži nego – iznenadna borba jastucima.
Scenario je dobar. Međutim, tip se grdno preračunao pri kraju…
I tako… Sledeći put razmislite kome je stres normalno stanje i kako uobičajeno reaguje kad ga potkačite.
“Znate li šta mi najviše nedostaje?”, pitala je Katy, koja se već dve godine bori protiv najopakije bolesti. “Osećaj bezbrižnosti”, reče.
Dvadeset pacijenata obolelih od raka pozvano je u foto-studio. Zamoljeni su da žmure dok traje šminkanje. Postavljeni su pred poluprozirno ogledalo, a sa druge strane je čekao fotograf spreman da snimi trenutak kada ti ljudi najzad ugledaju sebe u ogledalu.
Fotografija može da bude važna. Najvažnija fotografija je ona koja ima misiju. I misija ima raznih. Najveće poštovanje zaslužuju one koje su zasnovane na ideji poboljšavanja života čoveka. Pa makar samo i na sekund.
Pokloniti jedan sekund bezbrižnosti nekome ko se možda već pomirio da nema više vremena: veličanstveno.
Bejahu godine kada je zagrebačka škola animacije proizvodila velemajstore.
Sledeći primer je za strpljive gledaoce. Tačnije, za one gledaoce koji umeju da gledaju.
Mnoga pitanja. Mnoga. Pitanja.
E, čik odolite!
A razlog za ovaj vanredno dugi jutarnji prilog radnim danom nije samo provokacija, već i jubilej: danas se navršava 180 godina od rođenja čika-Jove Zmaja.
U slučaju da ste ostali poslednji koji još ne zna, Suština pasijansa je tu da vas obavesti. Elem, Amazon ima svrab od viška para, pa je uspostavio razvojno odeljenje koje oblikuje budućnost. I tako, osmisliše prototip veoma brze isporuke koji je već u fazi testiranja.
Neće to baš tako skoro dostići komercijalnu fazu, ali svejedno: naši unuci će viđati ta sokoćala kako lete na sve strane. Biće to veoma važno za spas njihovog vremena, jer oni će biti veoma, veoma zauzeti gledanjem EPP na televiziji, gde će biti obaveštavati šta sledeće treba tako da kupe.
I tada, bude li iko imao vremena, možda će primetiti da je socijalni perpetuum mobile najzad uspostavljen.
Verujem da ste već bili u prilici da vidite montaže raznih kratkih detalja iz milion filmova ili epizoda raznih TV serija, gde se neka replika ponavlja do besvesti. Ja sam ih video mnogo, sve češće prekidajući pre kraja. Poput video-zapisa mačića i kučića, bila je to tema koju sam izbegavao da ostavljam na ovom mestu, međutim ovog puta sam odustao od tog principa, jer ovo je…
…jer ovo je fascinantno. ![]()
Ma, mogu da se opkladim da ste barem jednom do sada čuli poneku bajku o sestriću pašenoga od zeta vaše kume koji je otišao u pustu Ameriku, zaposlio se kao perač prozora i postao miliJoner. Da li je to baš tako?…
Što se mene tiče, hvala lepo. Ne bih izašao na sims ni za 200 dolara po prozoru, a ne za 20.
Priča iz NY Timesa je ovde.
They’re walking around
Head full of sound
Acting like
We don’t exist
Kako se navući na kanadski indie rock? Slušajte Radio Paradise.