Igra koja to nije: Diablo III

Igra je suštinska potreba Homo Sapiensa, i samim tim integralni deo ljudske civilizacije. Igramo se stalno, do te mere da nije jasno postoji li išta što igra nije.

Jedna igra, jedan takmičarKoja igra kome odgovara, pitanje je karaktera i društvenog položaja. Jer igara ima raznih: odvoji cicu (igra na sreću, potrebno je imati dobar automobil sa zatamnjenim staklima, zaustavite ga pored neke žene na ulici. Ako ona uđe u automobil, pobedili ste); lansiraj pa kud puklo (ruski rulet tuđim glavama, dajte Svemirskoj agenciji novac, ali je obavežite da za nabavku delova raspisuje tender na kome pobeđuje najjeftini ponuđač, u čijem Upravnom odboru sasvim slučajno sedite. Zatim u raketu posadite ljude, pa je lansirajte u svemir. Ako se raketa ne raspadne, pobedili ste. Igra nudi i drugi nivo težine: možete pobediti i ako se raketa raspadne); citi(t)raj, pa objavi (igra umeća i uzvišenih mentalnih sposobnosti, napišite naučni članak pa ga pošaljite časopisu. Recenzent će vas odbiti, ali će u obrazloženju suptilno naznačiti koje biste radove morali da citirate da bi vaš članak naprasno postao vredan objavljivanja. Pobedili ste ako i vaši članci postanu deo ucene… pardon, igre). I tako redom, dopišite po nahođenju.

Nastavite sa čitanjem… “Igra koja to nije: Diablo III”

Poglavlje 8: Hodnici

Poslednje poglavlje je najduže. To nije samo zbog toga što na njegovom kraju slede navodi autora svih osam poglavlja. Razrešenje je neočekivano, snažno i bolno.

Ne primite k srcu nijedan od propusta načinjenih u ovom filmu. Način na koji je nastao opravdava sve slabosti, a princip antikomercijalnog stvaranja opravdava potrebu da pružite malo pažnje u ovo što vam je pokazano.

Možda ćete poželeti da saznate više. U tom slučaju, predlažem da pogledate film integralno, u HD formatu, sve sa nekim informacijama iza kulisa. A ako imate strpljenja i volje, upoznajte i neke kandidate za poglavlja koji su učestvovali u projektu.

Google u slavu Roberta Mooga

Na današnji dan pre 78 godina, rođen je kreator prvog pravog sintisajzera na tržištu muzičkih instrumenata koji nije bio igračka. Google je u to ime lansirao prikladan doodle na kojem može da se svira, sve sa podešavanjem parametara…

Poigrajte se, pa istražite više o kreatoru ove epske sprave

Dr Robert Moog (1934-2005) bio je pionir elektronske muzike. Svetu je prineo prvi upotrebljiv sintisajzer sa klavijaturom: bilo je to 1964. godine na najvećem američkom sajmu elektronike.

Nastavite sa čitanjem… “Google u slavu Roberta Mooga”

Umetnost može da promeni svet

Tako glasi odgovor na pitanje postavljeno na Suštini pasijansa pre oko trinaest meseci.

TED: Ideje vredne širenjaOvaj blog je postojao svega nekoliko dana kad sam prvi put postavio jedno predavanje sa konferencije TED. U prilogu “Može li umetnost da promeni svet?” ekscentrični i beskrajno šarmantni konceptualni umetnik koji se svetu predstavlja inicijalima JR predstavio je jedan neverovatni i prekrasni humanistički projekat u kome je pomagao da se tihi čuju.

Molim vas da najpre pogledate to predavanje (čak i ako stega pogledali ranije) i da primite teze koje su tada izrečene. Na kraju, obratite pažnju da je JR, na kraju predavanja, sa bine konferencije TED objavio početak projekta Inside Out. Tu počinje druga epizoda ove priče.

Nastavite sa čitanjem… “Umetnost može da promeni svet”