Ua fejZbuk! Živeo Google+! I tako to…

Nećete poverovati, zar ne?

Isprobajte Google+. Naučite nešto o njemu pre početka. Klkinite ovde.Pa, ne morate. Ali bar probajte pre nego što nastavite da komentarišete.

Dok fejZbuk pokušava da napravi klik-robota od vas, Google+ vam daje prostor da sami osmislite šta želite, a šta ne. I to se postiže lako i uz bolje performanse i rezultate.

Naučite nešto više o tome na stranici koju su okupili agilni korisnici te mreže.

Inače, kruže glasine da je Google+ idealno stecište za fotografe svih sojeva i svih ideja. Neću da kažem ništa, samo ću da vas uputim na nekoliko linkova: prvi, drugi, treći i četvrti.

Pružaćete otpor dok ne ostanete poslednji koji ne koristi udobonosti mreže Google+.

Drugim rečima: prijatan vikend! Hot smile

Kako se boriti protiv loše nauke

Jedni će reći da se to ne može razaznati. Drugi će reći “ima tu nešto” čak i kad nema ništa. Treći će odmahnuti rukom: oni su agnostici. Šačica preostalih će krenuti u potragu za činjenicama i neće se obazirati na provokacije onih koji bi hteli da ih vrate u blato.

Ben Goldacre razotkriva lakrdijaše sa graničnih područja nauke, falsifikatore činjenica, osobe koje sprečavaju analizu tvrdnji, pogotovo lažne autoritete i one koji na pitanja umeju da odgovore samo protivpitanjem. Posebno je kivan na farmaceutsku industriju koja koristi svoj položaj za isključivu nameru zgrtanja enormnog bogatstva. Iako je lekar, on troši mnogo vremena objašnjavajući razne činjenice i otkrivajući dokaze o zavaravanju javnosti. U tom pohodu, stigao je i na TED konferenciju; njegovo predavanje je baš juče preporučeno na blogu TED konferencije.

Vredi da pogledate ovo predavanje, jer dr Goldacre udara u centar mete svakom tezom koju iznese. Žao mi je što je ovo predavanje sveže, pa nema titla čak ni na engleskom, a kamoli prevoda; manje verzirani korisnici engleskog jezika će imati problema da razumeju ovaj naglasak, pa još interpretiran nervoznim glasom i brzim govorom. Svejedno: vredno je truda ako iole možete da razumete.

Kanonada!…

Saznadoh tokom pripreme ovog priloga da dr Goldacre vodi i svoj blog po imenu Bad Science, što je isto ime kao i knjiga koju je napisao 2008. godine i koja je bestseler.

Ovo mi je posebno palo kao zicer posle kanonade onih budalastih tvrdnji kako je još Tesla znao da “neutroni, neutrini, bemliga, svejedno” idu brže od svetlosti. Onima koji su se brže-bolje uhvatili ovog neproverenog podatka (kao krunskog dokaza da smo mi Srbi narod nebeski i da nam svi oni belosvetski zlikovci žele nažao) teško pada da to nije istina. I to ne opovrgavaju u ime poštovanja činjenica, bilo prisutnih bilo nepotvrđenih, nego se slepo drže toga da je Tesla rođen tri kilometra od mesta na kom je rođena nečija baba, baba-ujna ili bar strina. Samo spominjanje Tesle izaziva stupor kod tih ljudi: ne dolazi u obzir da se preispita da li je Tesla pričao gluposti, čemu je bio sklon poslednjih tridesetak godina svog života.

Dakako, tvrdnja iz moje poslednje rečenice nije utemeljena na činjenicama. Ali, posle jednog čašćavanja rečima “Tesla je znao”, ja odgovaram sa “a Grba zna još uvek”, pa baš da vidimo dokle ćemo stići u tom napucavanju. Ili nećemo: nemam snage da se prepirem; ljudima je i tako svejedno, pa ne primete razliku.

Reka slobode

S vremena na vreme, naiđem na poneki materijal za koji ranije nisam znao, a koji dodaje argument na činjenicu da Amerikanci nikako nisu mogli da podnesu Orsona Wellesa. Bio je previše direktan da bi sveopšte licemerje moglo da ostane neprepoznato. Iritirao je establišment čak i kad je bio narator u običnim dokumentarcima ili crtaćima.

Tako i ovde.

Najtužnije od svega je to što oni kojima je ovaj film iz 1971. godine namenjen nemaju kapacitet da prepoznaju sebe.

Odbijamo da poverujemo u ono što već znamo

Juče sam vam predstavio rad Yanna Arthus-Bertranda, fotografa čiji životni cilj jeste da skrene pažnju sveta na krhkost planete koju nazivamo svojim domom. Mala rekapitulacija dolazi iz njegovog predavanja na konferenciji TED, održanog u februaru 2009, nekoliko meseci pre nego što je film “Home” pušten u slobodnu distribuciju.

Pogledajte to inspirativno predavanje. Nema titlova na srpskom (a ja nemam vremena da prevedem, kao što mi često dođe na pamet da učinim), ali će poslužiti i titl na hrvatskom jeziku… Što me na mah podseti da smo svi mi daleko sličniji nego što to želimo da priznamo.

Čovek je u pravu: odbijamo da poverujemo u ono što već znamo. Na stranu licemerje takvog stava: pravi problem je oličen u drugom citatu s kraja ovog predavanja:

Prekasno je da budemo pesimisti.

Možda ćemo ipak čuti i razumeti na vreme.

(Via)

Svet odozgo: naš dom

Krug se zatvorio. Veliki umetnik je poslao svetu i video zapis spektakularnih prizora planete. Ime filma je jednostavno: “Home”…

Možda ćete se setiti spektakularne izložbe fotografija na velikim panoima, upriličene na Kalemegdanu u jesen 2007. godine. Naslov te izložbe je bio “Earth from Above“. Koliko vidim, svetska turneja traje još uvek. Kako i ne bi. Radovi ovog majstora opstaju kao čudo, samo po sebi.

Plavi kit nedaleko od obale Argentine. (c) Yann Arthus-Bertrand

Yann Arthus-Bertrand je stekao svetsku slavu upornim i napornim radom: tokom dugih godina, ovaj čikica veselih brkova obilazi planetu i fotografiše je iz vazduha. Tokom svih ovih godina koliko čeprkam razna portfolija mnogih čuvenih fotografa, nisam video ništa što može ama i da se približi fizičkom obimu i emotivnom naboju tih radova. Daleko bilo da nema drugih majstora, ali izvin’te – ni blizu.

Nastavite sa čitanjem… “Svet odozgo: naš dom”

Pseća logika ponekad nije loša

Citat dana dolazi od nepoznatog autora. Zapravo, autor je možda i poznat nekome, ali ja nisam uspeo da ga lociram. Citat toliko kruži društvenim mrežama da sad živi neki svoj sopstveni život, pa autor zapravo više nije ni bitan.

 

Prihvati svaku stresnu situaciju kao pas. Ako to ne možeš pojesti ili se time igrati, popišaj se na to i kreni dalje.

 

Prihvati svaku stresnu situaciju kao pas.

Neko će se već naći da kaže da je takva postavka u realnom životu nemoguća. Ja sam, pak, uveren da i te kako jeste moguće postaviti se tako. Istina, postoji taj jebeni problem savesti koji predstavlja smetnju i pri jednostavnijim socijalnim konstrukcijama. Iz tog razloga, ova životna filozofija nije primerena svakome.

Šteta.

 

(Tnx Tibi via FB)

Simbol ljudskih prava

Valjalo bi da upamtite ovaj znak.

Free as a man

Od sada, ovo je univerzalni znak za ljudska prava. Tako su odlučili glasači u finalnoj etabi etapi izbora za znak koji će predstavljati pojam ljudskih prava. A autor znaka je iz naših krajeva: reč je o Predragu Stakiću, dizajneru iz Beograda. On je pobedio u konkurenciji od 15.000 priloženih simbola koji su poslati na konkurs nakon što je otvoren 3. maja.

Alal vera autoru! A nama, opet i po ko zna koji put, predstavljen dokaz da genijalne ideje skoro uvek nose u sebi ideal jednostavnog.

Preuzeto sa sajta www.dw-world.de bez ičije dozvole...

 

(Via)

Crtanje peskom

Nakon gledanja prethodnog video-klipa, Boris me je podsetio na nešto što sam potpuno zaboravio, na svoju sramotu. Istina, davno beše kad sam gledao…

Ksenija Simonova je konceptualna umetnica iz Ukrajine: ona stvara dinamične prikaze peskom na osvetljenoj ploči. Izuzetnom veštinom, u očiglednom naletu inspiracije, ona jednu sliku pretače u drugu, jednim potezom ruke uništava neki prikaz i stvara drugi… I to traje. Svet je za nju saznao tek nakon što je pobedila na takmičenju “Ukrajina ima talenat” 2009. godine. Nažalost, baš je toliko banalno: samo svojim radom ne bi mogla da se probije tako dobro…

Pogledajte pažljivo.

Čovek nema kad da se fascinira veštinom. Šokira me strahoviti protok misli koji se pretače u te izmenljive, efemerne slike. Stotinu puta sam pomislio “kako bi bilo da se baš ova slika zamrzne”. Samo ta pomisao me je zamalo doterala do suza. I dok sam pomislio na to, video sam da ko zna koliko gledalaca već plače.

Predlažem da ispratite ovaj link i vidite još nekoliko tih neizrecivo uzbudljivih performansa.

Spram ovoga, ono crtanje solju mi sad deluje kao trećerazredni kič. Izvini Bašire, nisi ista liga sa ovom ludom Ukrajinkom. Tvoja so izaziva znatiželju. Njen pesak izaziva poštovanje upakovano u talase strahopoštovanja.

(tnx Boris)