Horoskop Diotalevi-SP: 4. Grupe znakova

Nadamo se da ste utvrdili svoj nadznak i već izračunali znak! Ako je tako, znajte da ste na pragu svakojakih saznanja! Savladali ste teške korake u napredovanju ka prvom horoskopu u istoriji koji podrazumeva kritičko mišljenje i aktivno učešće. Sledi produbljivanje znanja. Danas ćemo se pozabaviti grupisanjem znakova i osobinama elemenata grupa.

Kao što već znate, horoskop po metodi Diotalevi-SP je organizovan kao petodimenzionalni prostor u kome dominantnu ulogu igra kvindecimijum znakova: lonac, potkovica, praćka, slanik, vetrenjača, vadičep, pištaljka, globus, točak, kišobran, pepeljara, gudalo, monocikl, stetoskop i antena. Tokom istraživanja metodologije, pokušali smo da utvrdimo poreklo i celishodnu određenost ovih znakova, ali u tome nismo uspeli. Možda će neki budući istraživač to i uspeti. Bude li tako, podelićemo svoju radost sa svima.

O svakom pojedinačnom znaku govorićemo detaljno sledećih dana, pa se ovog puta nećemo zadržavati na objašnjavanju. Važnije od toga, mada će vam se u budućnosti činiti da to nije baš tako bitno, jeste da se upoznate sa dve dimenzije grupisanja znakova. Naime, znakovi u horoskopu po metodi Diotalevi-SP grupišu se po dvema karakteristikama: to su strukturalnost (popularno: “odakle dolazim”) i angažovanost (“kuda idem”).

Raspored znakova po ovim grupama (tačnije: dimenzijama) možete videti u sledećoj tabeli:

Raspored znakova u horoskopu Diotalevi-SP po grupama (dimenzijama)

Recimo po koju reč o ovim grupama i njihovim elementima.

Nastavite sa čitanjem… “Horoskop Diotalevi-SP: 4. Grupe znakova”

Janu je laknulo

Za potrebe ove priče, Jan Vennegoor of Hesselink sluša radio. Tačnije Radio Beograd 1. Čini on to često, tokom odlaska na popodnevni trening, jer baš u to vreme ide emisija Susretanja u koju, kad god mogu, autori dovode holandske kompozitore i/ili izvođače takozvane moderne ozbiljne muzike. Spajam lepo i korisnije, razmišlja Jan Venegoor of Hesselink. Lepo je biti obrazovan, ali je korisnije biti patriota.

Danas gostuje Kompozitor Rastislav Kambasković, čije su Kompozicije bile predmet Koncerta na Kolarcu. Ozbiljnim glasom Kompozitor objašnjava trenutke nadahnuća i noćnog nesna na vest o smrti Vere Pavladoljske, čemu sledi baritonski uzlet sa Koncerta: „Voooooooooolim teeeeeeee [pauza] naaaaaaajvišeeeeeee [pauza] naaaaaaajvišeeeeee na [pauza] sveeeeeeeeeeetuuuuuuuuuuu“, dok se u pauzama čuje nešto što bi se jedino moglo opisati kao žar borbe dva majmuna bez sluha. Tu nije kraj, sledeća je sonata za dve violine. „Zapitao sam se“, reče Kompozitor, „zašto akordi moraju da se ređaju određenim redom? Odgovarajući na to pitanje, došao sam do Kompozicije gde se dve violine čuju kao četiri.“ Skroman neki čovek, kaže sebi Jan Vennegoor of Hesselink. Buka koja se čuje boli kao da je pravi šesnaest violina dok ih sviraju trogodišnji nosorozi upravo izbačeni sa prijemnog ispita Muzičke škole za bezuslovno netalentovane čijim su profesorima hirurški ugrađeni konjski živci.

Svaka čast Kompozitoru, on muzikom uspeva da iskaže svoju večitu borbu sa izgovorom sopstvenog imena, pomisli Jan Vennegoor of Hesselink, ugasi radio, sa osmehom na licu dade gas, i nastavi da vozi kroz beskraj zeleni.

San o Italiji

Priznaću vam nešto: od ono malčice Italije što sam video tokom jednog jedinog putovanja i od ono malo italijanskih filmova koji mi mnogo znače, ne mogu da prestanem da mislim o toj zemlji. Hteo bih još, od Alpa do Sicilije. A onda, setim se jedne davno pročitane misli, ko zna čije, da svako mesto odmah postaje onakvo kakvim ga sami stvorite u sebi; ta fiksacija, koju posle nosite u sebi, ostaje i kao slika i kao utisak koji je samo vaš lično.

Ako je to istina, onda nije važno mesto, nego način gledanja, jer tako nastaje doživljaj. Pre nekog vremena, ja sam odlučio da mesta koja pohodim posmatram uz pomoć fotoaparata. Sad kad vidim kako neki ljudi od ideje kamerom pišu o nekim mestima, u meni se budi želja za putovanjima, ali izgleda da se probudio i onaj filmadžija kojeg sam uspavao u sebi pre više od trideset godina. Tako me neki pudravac tera da probam…

Pogledajte kratki, ali veličanstveni film o pokrajini Bazilikata u Italiji: te slike su me nagnale da napišem prethodne reči.

Sad sam se prisetio i one galame nastale oko onog filma koji predstavlja Srbiju. Osim mitomanijakalnog primitivizma koji smo iskazali u pokušaju da oborimo ono što vredi podržati, pokazujemo i kolektivnu nesposobnost da vidimo stvari onakvima kave jesu. Upravo je ta prizemnost scena u ovom filmu (mada su slike veličanstvene) ono najlepše u pričici o mestu koje ni vi ni ja ne osnajemo, ali od ovog časa delimo želju da vidimo i svojim očima.

Horoskop Diotalevi-SP: 3. Program za utvrđivanje znaka u horoskopu

Uz iskrenu nadu da ste uspeli da utvrdite svoj nadznak, došao je čas da izračunate i znak.

Stvari se odvijaju teško i mučno, znam to. Verujem da oko polovine kandidata nije uspelo da utvrdi svoj nadznak. Molim vas da prestanete da mi šaljete mejlove (i otkud vam broj mog mobilnog, jebote, morao sam da ga isključim), jer je već rečeno i shvatite to ozbiljno: niko ne može da vam pomogne u postupku!

Ali, budimo malo i optimisti. Pretpostavimo da ste uspeli. U tom slučaju, vreme je da izračunate i svoj znak… Tačnije, ne možete baš da ga izračunate, jer algoritam je tajna, ali možete (i morate) da upotrebite program koji služi tome.

– * –

znakovi-15-wide-640px

PREUZMITE PROGRAM OVDE

Napomena: program koristite na sopstvenu odgovornost, što je manji problem. Veći problem je u tome što ste i dalje odgovorni za tačnost utvrđivanja nadznaka. Ali tu nema pomoći, kažem vam po stoti put.

znakovi-15-wide-640px

– * –

Verujem da nećete imati problema da upotrebite program, dovoljno je intuitivan: izaberite nadznak, unesite datum rođenja i to je to. Ako imate pitanja o radu programa, postavite ih u komentaru i neko će već odgovoriti.

A zašto je algoritam tajna, biće vam objašnjeno jednog dana koji nije tako blizu.

Sutra se bavimo dvema dimenzijama kojima grupišemo znakove. Time ulazimo u tipizaciju horoskopa: saznaćete da šabloni ipak postoje.

Nastaviće se…

Edgar Alan Po: Život i delo umetnika

Pa eto, bogojavljenje… Kosmičkom koincidencijom, na današnji dan pre tačno 202 godine, rodio se veliki pesnik i pisac; ali Google sad nema vremena da pravi doodle kojim će da obeleži taj datum.

Edgar Alan Po (1809 - 1849)Edgar Alan Po se rodio u Bostonu 19. januara 1809. godine. Živeo je burnim i čudnim životom, jer ga je sudbina bacakala od nemila do nedraga.  Čak i njegova smrt, posle svega četrdeset godina života, obavijena je velom misterije koja kao da dolazi pravo iz njegovog opusa.

Za relativno kratko vreme koliko se bavio spisateljstvom (aktivno je pisao od svoje 26. godine života), Po je napisao mnogo sjajnih pesama, gomilu fenomenalnih pripovedaka i nekoliko obimnijih dela, među kojima je avanturistički roman “Avanture Artura Gordona Pima” najpoznatiji. Među ljubiteljima njegovog dela pronaći ćete razne tvrdnje o tome u čemu je bio najbolji: po nekima, to je poezija, drugi će podsetiti na njegove sjajne kriminalističke priče (“Ukradeno pismo” se smatra jednom od najboljih detektivskih priča na engleskom jeziku). Jedino oko čega će se većina slaže: mračnjaštvo i morbidnost koje je Po ispoljavao u svojim delima, pogotovo u poeziji, neprekidno su na granici podnošljivog.

Edgar Alan Po ostaje u fokusu stalnog interesovanja zbog dva dela koja se danas smatraju nezaobilaznim delom svetske književne baštine. Jedno delo je poema “Gavran”, koja vam je predstavljena na stranicama Suštine pasijansa (overite osamnaest linkova u zoni komentara, to su strofe), sve sa grafikama Gistava Dorea (uzgred, čiji radovi izgledaju kao da su dva umetnika bili braća blizanci). Drugo čuveno delo je “Anabel Li”, tragična ljubavna pesma koju je napisao po smrti svoje supruge.

Vašoj pažnji posebno preporučujem priče “Crni mačak” i “Pad kuće Ušer” i već pomenutu “Ukradeno pismo”. A ako ste spremni da iskušate svoju sposobnost slušanja dobrog engleskog jezika, obavezno pogledajte TV film “An Evening with Edgar Allan Poe” u kojoj fenomenalni Vincent Price pokazuje publici kakvog je kova kao glumac i tumač Poove proze. A na jutjubu ima još toga.

Nastavite sa čitanjem… “Edgar Alan Po: Život i delo umetnika”

Isak Njutn po prvi put među Srbima III

A sad da vidimo šta Njutn nije rekao i zašto…

Blago i bez prolivanja krvi: Đordano BrunoDruštveni trenutak u kome su Principi objavljeni bio je nepovoljan po nauku. Još uvek je bilo sveže sećanje na Đordana Bruna, koji je 1600. godine završio na lomači, Keplerovu samocenzuru zbog koje su otkrića istinskih putanja planeta objavljena posle njegove smrti, kao i na mučnu sudbinu Galileja, koji je tek odricanjem, od za njega očiglednog, uspeo da sa lomače utekne u doživotno intelektualno progonstvo. Oseća se pritisak religijske histerije i u tekstu Principa. Pošto je u prve dve celine knjige doterao cara do duvara i neumoljivo dokazao da se Zemlja vrti oko Sunca, u trećoj celini Njutn neočekivano daje sledeću hipotezu: „Centar sistema sveta je nepokretan. Ovo je priznato od strane svih, iako neki tvrde da se Zemlja nalazi u tom centru, a neki – Sunce.“ A na samom kraju knjige, tokom razmatranja uzroka gravitacije, sledi rezolutan stav: „Ja ne sastavljam hipoteze, a sve ono što nije izvedeno iz fenomena trebalo bi nazvati hipotezama“.

Nastavite sa čitanjem… “Isak Njutn po prvi put među Srbima III”

Tako se to radi: Istanbul

Ukoliko malo razmislite, onda shvatite da uopšte nije tako glupo imati HD video u fotoaparatu. Ukoliko znate sa videom, ne mlatarate svaki kadar u svakom pravcu, nego imate mirnu ruku i držite kameru statičnom, onda ima dijaloga sa pameću. No, prava stvar bi bila u tome da napravite amalgam fotografije i videa i da to spakujete u jedan ili više kratkih video-klipova. Za vrlo dobre rezultate je potrebna malo bolja oprema, malo više znanja i malo više vremena u postprodukciji, ali moglo bi da se isplati.

Sledeći video će vam dati ideju o čemu ja to pričam i šta mislim. Ovaj prikaz Istanbula je napravila nevelika ekipa vrhunskih profesionalaca tokom terenskog testiranja sledećeg najboljeg digitalnog fotoaparata na tržištu (Nikon D4), pa se ne nadajte takvom rezultatu. Ali, svejedno: konceptualno gledano, svako bi mogao da napravi nešto poput ovog, i to u HD rezoluciji. Preporučujem pregled preko celog ekrana. Uživajte.

Spektakularno!

Iz raznih razloga, izjalovio nam se plan da Novu godinu provedemo u Istanbulu; taj plan ostaje na snazi do ispunjenja. I don't know smile A posle gledanja ovog fenomenalnog filma, možete misliti kako sam se osećao… Ne, ne možete.

Dvanaest recepata protiv mamurluka

Da, da… Znam, kasnim sa ovim prilogom, sve žurke su prošle, čak i ona koju održavaju protivnici modernog kalendara. Ali, svejedno. Možda će vam zatrebati opet. Mislim – špil citata… Eye rolling smile

"Aj' pa živeli", reče ludak i popi šesto različito piće u poslednja dva sata...Staro pitanje za frajere uveče i dronjke ujutru glasi: “a što piješ kad ti škodi”. Neverovatno je koliko su ljudi skloni da piju dokazujući da ne umeju to da rade. Umesto da piju, žderu; umesto da uživaju u piću, dokazuju se pred drugima; a umesto da biraju šta, kako i kad piju, hvataju se svega bez kriterijuma. Cena takvog pristupa je da ujutru žele da umru umesto da nastave sa redovnim aktivnostima.

Spadam u one koji vole da okuse dobru domaću rakiju, a za čašu vina nikad nije nevreme. Jedini izuzeci su kad radim i kad vozim – tu alkohol nema šta da traži. Popiću u društvu, isključivo tako, ne hvatam se pića iz čista mira i kad sam sam. Ne preterujem često, a ako baš i preteram, znam da kažem “ne” i znam da učinim sebi tako da ne nastradam od pića. E, tim pre mi je smešno, ali ne mogu da odolim da ne prenesem: negde pred novogodišnje praznike sam natrčao, pa sačuvao link ka stranici koja popisuje recepte protiv mamurluka raznih čuvenih ličnosti koje su bile poznati alkosi. Pa kako da odolim, moram da prenesem nekoliko tih recepata, a vi sami pročitajte ostalo.

Nastavite sa čitanjem… “Dvanaest recepata protiv mamurluka”

Horoskop Diotalevi-SP: 2. Nadznakovi

Najveća opasnost od krivog shvatanja horoskopa po metodi Diotalevi-SP leži u mogućem nerazumevanju slojevitosti i hijerarhije znakova. Ne postoji u ovom horoskopu takva odrednica kao što je to podznak u nekim komercijalno adaptiranim horoskopima. Umesto toga, ovde je reč o ravnopravnom i nadasve fer načinu da stupite u interakciju sa horoskopom D-SP: aktivni ste učesnik u određivanju svoje sudbine!

Corvus monedula (čavka)Corvus Monedula, u brišućem letu, donosi Benaskop, jedinstveni sistem klasifikovanja života, univerzuma i svega ostalog. Definisan tokom vekova posmatranja iz ptičje perspektive, prepoznaje sledećih osam kategorija koji su nadznakovi horoskopa po metodi Diotalevi-SP:

  • Prženica – ljudi sa crvenom kosom ili ne
  • Anticiklon – levoruki i ostali
  • Slomovrat – koji imaju ili nemaju baštu sa gardenijama ili drugim cvećem
  • Ikosaedar – samo oni koji stoje po ćoškovima ili pored njih prolaze
  • Jendek – isključivo ko ima rupice na obrazima ili bi želeo ili ne bi želeo da se rodio sa njima
  • Akacija – ko ima razdeljak ili ko je ćelav
  • Noblica – ko nosi naočare ili ima punovažnu vozačku dozvolu
  • Samovar – ko voli ili ne voli čaj ili kafu

– * –

A sutra otkrivamo znakove.

Nadznakovi se dele na Dinamičke, Statičke i Levitirajuće, gde se prepoznaju zajedničke opšte osobine.

Nastavite sa čitanjem… “Horoskop Diotalevi-SP: 2. Nadznakovi”

Hobit, treća scena: Zagonetke u tami

Bilbo pronalazi Prsten. Susret i zagonetanje sa Golumom.

LICA: Bilbo, Golum, Torinov glas

BILBO: Gde sam? Gde je Gandalf? Gde su patuljci? Kako da izađem odavde?… Šta je to? Kao neki prsten… Da se vratim? Ne, nikako. Izgubiću se još više u ovim tunelima. Napred. E, moj Bilbo Baginse, kako je tebi bilo lepo u tvom udobnom stanu… To je tako daleko sada… kao san… Da sam barem poneo maramicu… Šta je to? Šta je to?

Šta je to? Kao neki prsten...

GOLUM: Psssss, golum… Ovo je osobita gozba, moj prekrasssssni. Bar će nam pružiti ukusan zalogaj, golum…

BILBO: Ko si ti?

GOLUM: Šta je on, prekrasssssni moj? Kao jedan davno zaboravljeni hobitski ssss…

BILBO: Ja sam gospodin Bilbo Bagins. Izgubio sam patuljke i izgubio sam čarobnjaka, i ne znam gde se nalazim, i ne želim da znam ako samo mogu da se izvučem odavde.

GOLUM: Šta ssssu mu to u rukama, sssss?

BILBO: To je žalac koji je napravljen u Gondolinu!

GOLUM: Ssss, golum… Ti sedi ovde i možd’ makičički razgovara sa njim, prekrasssssni moj. Ono voli zagonetke, možd’ voli, voli li? Golum, golum… voli li zagonetke?

BILBO: Voli, voli. Nema Hobita koji ne voli zagonetke.

Nastavite sa čitanjem… “Hobit, treća scena: Zagonetke u tami”