Kako tražiti iglu u plastu sena

Citat dana dolazi od čoveka koji je čuo bolje nego što je hteo, video dublje nego što su drugi mogli, a svojata ga nacija kojoj je pripadao samo po poreklu. Čak i danas, u vremenu kad bi ta nacija najzad mogla mu pruži školovanje, ne bi mogla da iskoristi njegov kapacitet i on bi opet otišao u Ameriku.

Rivalstvo koje nije nikad prestalo iako se zna ko je pobedio u ratu struja: Nikola Tesla i Tomas Edison

 

Da je Edison morao da nađe uglu u plastu sena, bez oklevanja bi navalio, marljivo kao pčela, istražujući jednu po jednu slamku dok ne bi našao objekat svoje potrage… Bio sam tužni svedok takvog načina rada, znajući da bi malo teorije i proračuna moglo da ga poštedi od devedeset procenata napora.

Nikola Tesla
u intervjuu za New York Times, 1931

 

Prisetićemo se još dve stvari koje je Tesla džentlmenski prećutao. Najpre, Edison nije žuljao sopstvene prste, nego je angažovao druge da to rade za njegov račun. A drugo, mnogo strašnije: Edison je kupovao pametne radnike i dajući im mršavu platu preuzimao njihove ideje i potpisivao ih kao svoje. U nezvaničnim i nikad autentično priznatim svedočenjima, ostalo je zabeleženo mnogo takvih slučajeva i prošlo je toliko vremena da je verovatno nemoguće saznati pravu istinu. A istorija je već napisana, Edison je američki heroj i to niko nije smeo da dira – kako onda, tako i danas. Pravi kreatori ideja nisu smeli da se bune: naljutiti Edisona je značilo završiti karijeru u struci. Ili trpeti kao što je Tesla trpeo.

Jednom ću vam ispričati kako je Žorž Melijes prošao u Americi zbog Tomasa Alve Edisona.

Kad bi se uređajima komandovalo glasom

Šta bi bilo kad bi bilo? Zamislite pametan televizor.

Nadam se da niko nije baš toliko naivan da poveruje da su glasovne komande najbolji način da se rukuje uređajima. Međutim, iako je ovo samo video-skeč, hvatam sebe kako nemam sažaljenja za bilo koga ko bi pomislio da su televizori inteligentne sprave (na kojima se prikazuju inteligentni programi koje kreiraju inteligentni stvaraoci). U svetu u kome ambicije dopiru samo do raznih oblika izliva potrošačkih strasti inteligencija nema šta da traži.

Nevidljivi Mercedes

Jeste reklama, al’ dobra.

Ovo je pravi trik: napraviš prvoklasnu ideju, pobrineš se da se ona pusti u javnost pred što više ljudi, a onda pustiš da besplatni viralni marketing odradi svoje.

A ako neko kupi Mercedes zato što je video ovu reklamu na Suštini pasijansa, molim predstavnika kompanije Daimler Benz da mi pošalje bar hemijsku olovku.

A ako među prisutnima ima onih koji se lože na današnji Praznik Nipodaštavanja Ženskog Roda Svih Ostalih Dana U Godini: budite frajeri, pa sledeći put prepišite auto na ime svoje supruge.

Misija Pioneer 10 – četrdeset godina kasnije…

Gde je granica ljudske mašte? Možda baš u graničnim slučajevima nauke. Danas je 40 godina od lansiranja sonde kojoj je mašta opredelila sudbinu.

(ovaj prilog su spremili Igor i Grba zajedno)

Lansiranje sonde Pioneer 10Lansirana 2. marta 1972, sonda Pioneer 10 je prvi objekat načinjen ljudskom rukom koji je poslat preko asteroidnog pojasa. Primarni zadatak misije je bio da obezbedi polazne informacije o spoljnim planetama Sunčevog sistema; bio je to prvi objekat koji je prošao pored Jupitera i snimio ga izbliza. U nastavku misije, Pioneer 10 je obavio niz merenja u obodnim zonama Sunčevog sistema, sve do kraja formalnog dela misije 31. marta 1997. Da, dobro ste pročitali: misija je trajala 25 godina.

Slabašni signal sa sonde je potrajao još neko vreme, služeći kao zgodno sredstvo za eksperimente na planu stalne komunikacije u graničnim slučajevima. Poslednji telemetrijski prenos sonda je obavila 27. aprila 2002. Poslednji, vrlo slab signal je primljen sa Pioneera 10 22. januara 2003, kada je bio udaljen 12,2 milijardi kilometara. NASA je učinila još jedan, neuspeli pokušaj da stupi u kontakt sa sondom 7. februara 2003. Još jednom su, bezuspešno, pokušali 2006, a onda je dosije zatvoren. “Sonda spada u istorijski i naučno najbogatije istraživačke misije”, komentarisala je Dr Kolin Hartman, direktorka istraživanja Sunčevog sistema u agenciji NASA.

Nas, međutim, i danas zanima onda druga misija sonde Pioneer 10. A to je poruka zvezdama.

Nastavite sa čitanjem… “Misija Pioneer 10 – četrdeset godina kasnije…”

Rođendan najlona

Na današnji dan pre 77 godina, rođen je najlon, najpoznatiji sintetički materijal dvadesetog veka. Sve su dobro smislili, osim kako da se razgradi za manje od hiljadu godina…

28. februara 1935. godine, Gerard Berchet, asistent hemičara Wallacea Carothersa u laboratoriji kompanije DuPont, uspeo je da napravi pola unce polimera sjedinjavanjem heksametilenediamina i adipinske kiseline. Carothers je rezultujuće jedinjenje nazvao “poliamid 6-6”; to je supstanca koja će nekoliko godina kasnije postati poznata kao najlon. Svojstva primerena komercijalnoj upotrebi su učinila da dođe do refinacije poliamida 6-6, a zatim i do strahovito brzog razvoja u svrhu proizvodnje.

Strukturna formula najlona

Svojstva najlona su dobro poznata; izuzetna elastičnost molekula čini taj materijal primerenim za izvlačenje u tanka vlakna ili površine, a hemijska neutralnost je zgodna osobina zarad bezbedne upotrebe u širokoj potrošnji. Zato najlon predstavlja osnovu i za neka druga polimerska jedinjenja. Svojstvo savršenog uklapanja u tzv. kompozitne materijale učinio je da najlon brzo postane popularan.

Nastavite sa čitanjem… “Rođendan najlona”

Happy birthday, YouTube!

Znate šta: red je da čestitamo s obzirom na to koliko ga koristimo na Suštini pasijansa.

Sedam godina. Kao da ih je sedamdeset.Na današnji dan pre sedam godina, 15. februara 2005, registrovano je ime domena youtube.com i osnivači su počeli sa pripremom portala za objavljivanje video sadržaja. Filmstrip

Stvari su se odvijale takvom brzinom da to bilo teško pratiti. Clock

  • U maju 2005. počinje probni rad. Snail
  • U decembru 2005. kreće zvanični sajt, sa prvim rezultatom od oko osam miliona pregleda video klipova dnevno. Turtle

  • U oktobru 2006. Google otkupljuje YouTube za tričavih 1,65 milijardi dolara. Money
  • Juna 2007. YouTube pokreće servis za mobilne uređaje. Mobile phone
  • Juna 2008. servis Youtube se ugrađuje u televizor Sony Bravia. Soccer ball

A sad malo svirke… Kolima…

Za ovu ujdurmu krivi su isti oni koji su bacili auto iz aviona i okačili ga na bandži. Elem, viralna reklama za tamo neki Čavrlot (ili beše Šerpolet).

Tri, četr:

Vesela neka družina. Kad bi umeli tako da odsviraju šta god požele, e to bi bio posao. Ovako, postoji osnovana sumnja da su ta četiri meseca pripreme i četiri dana snimanja bili frizirani za rezultat…