Šes’ metara somota

Godinama je važilo pravilo da se između svaka dva pojedinca na planeti može uspostaviti veza preko svega pet posrednika. Facebook sada tvrdi da je skratio tu putanju.

Mali korak do Đastina, još manji za čovečanstvoZačetak ove teorije leži u obraćanju povodom prijema Nobelove nagrade za fiziku 1909. godine, koje je održao Guilermo Marconi. Otac radija je tom prilikom objasnio da se, shodno udaljenosti i zakrivljenosti Zemlje, komunikacija između bilo koja dva čoveka na svetu može uspostaviti pomoću samo šest “skokova” između radio predajnika. To je verovatno inspirisalo madjarskog pisca po imenu Frigyes Karinthy da 1929. godine u svojoj kratkoj priči Lanci (Láncszemek), načne koncept “šest stepeni razdvajanja“. Razni matematički radovi tokom pedesetih su se bavili ovom fenomenom, ali samo u teoretskom smislu. Trebalo je sačekati da se jedan profesor socijalne filozofije, Stanley Milgram, konkretno pozabavi time. Kao deo svoje disertacije šezdesetih na Harvardu, Milgram je sproveo eksperiment “malog sveta“.

Nastavite sa čitanjem… “Šes’ metara somota”

Deco, je l’ volite brzu vožnju?

Lik se spustio niz jednotračno šinsko vozilo montirano negde u Austriji i pritom nije iskoristio kočnicu nijednom.

Eto, što ti je dekadentna Evropa. Samo časak dok nas uvedu u EU, tako ćemo i mi. Ama, samo da Dinkić vidi. Pokažete mu ovaj film, pomenete reč “Kopaonik” i eto rešenja u roku od tri meseca – od Pančićevog vrha do Blaca.

Nova misija ka Marsu

Da mi je više vremena kao što nije… Ali možda nije kasno za neke od vas da se priključe prenosu…

Ne znam da li pratite šta radi NASA; ja tek ponekad zavirim na sajt. Tačnije, uzdržavam se da ne gledam češće, jer se izgubim surfujući tamo k’o magarac u magli, redovno gubeći pojam o vremenu. No, aktuelne aktivnosti su apsolutno zanimljive.

Danas u 16:02 po našem vremenu, biće lansirana nova misija ka Marsu. Raketa Atlas V će podići u orbitu i usmeriti aparaturu ka Marsu, gde treba da stigne u avgustu 2012. Centralni deo te aparature je vozilo Curiosity, koje je najteže i najveće teledirigovano vozilo za istraživanje planeta koje je NASA do sada napravila.

Vozilo Curiosity, sledeća istraživačka mašina na Marsu. Sliku sam maznuo negde, boktepita gde.

Ova grdosija je teška preko jedne tone, duža od dva metra i koštala je 2,5 milijardi dolara. Skupo, ali ajde-de, bolje da troše pare na to nego na ubijanje ljudi po svetu. Glavna karakteristika je to što će se vozilo i instrumenti napajati iz sopstvenog izvora. Elem, umesto slabašnih solarnih panela, turili su bateriju koja sadrži oko 4,8 kg plutonijum dioksida. To će obezbediti operativnost noću i, pogotovo, tokom Marsove zime.

S obzirom na gabarit, osetljivost opreme i rizik da se baterija ošteti, scenari osletanja koji je primenjen na vozila Pathfinder, Spirit i Opportunity neće biti primenjiva. Umesto toga, lakše je pokazati nego ispričati. Gledajte.

Istražite malo više i sami. A sad trk da isprobate vezu sa Nasa TV.

Uhvaćeno sat i dvadeset pet minuta pre poletanja rakete Atlas-V.

 

(Via)

Kako probiti tvrdoglavo jaki balon

Istina, leto je davno prošlo i valjaće nam da sačekamo barem pola godine do sledećeg brčkanja u dvorištu ili na kakvom zgodnijem mestu. Ali nikad nije kasno za teoretsku obuku. Dakle, da vidimo kako ćemo probiti odveć jaki balon pun vode…

Možda je kandidat A mogao da pokuša nečim oštrim… Ili, prosto, kad već toliko voli da se razbija o meku površinu, da se popeo malo više na drvo i skočio odande…

Koliko često…

Imam nekoliko pitanja za vas. Zamislite ih kao jedno pitanje, pa pokušajte da odgovorite.

Preseci žicu i počni da živiš, ako ne umeš drugačije.1. Koliko često provodite 24 sata ili duže bez kontakta sa resursima na Internetu? Kada vam se to poslednji put dogodilo?

2. Kako reagujete kada ste nasilno offline (npr. nestane struje ili, daleko bilo, računar je u kvaru)? Da li se zbog toga nervirate, makar prikriveno?

3. Koliko društvenih mreža pohodite? Jeste li ponosni na taj broj?

4. Da li vam obilje sadržaja na Internetu pomaže ili odmaže da završite planirani posao? Da li biste bili efikasniji kada biste Internet imali samo 3-4 sata na dan?

5. Kada neko postavi retoričko pitanje “kako smo samo živeli pre bez Interneta”, šta pomislite? Date li neki odgovor u sebi ili samo ponovite to isto pitanje?

6. Poslednji vic koji ste saznali – da li ste ga čuli uživo od nekog ili ste ga pročitali sa ekrana? A da li ste ga poslednji put ispričali ili poslali e-poštom?

7. I najvažnije pitanje: šta je najvažnije što bi danas bilo različito u vašem životu da se Internet nikad nije pojavio u ovom obliku kojim danas raspolažete?

 [EDIT: navalili odgovarači da numerišu odgovore na taksativno postavljena pitanja, pa nisam imao kud nego da numerišem i sama pitanja.]

P.S. Pozdrav prijatelju koga neču neću imenovati i koji se veoma zabrinuo za moje zdravlje samo zato što nisam postavio nikakav prilog na Suštinu pasijansa celo popodne i veče, do sitnih sati. Pobogu, čoveče: isključi računar i živi malo.

Miris starih knjiga

Da li ste ikad osetili onaj karakteristični miris u antikvarnici knjiga ili u biblioteci? Razlog postojanju tog mirisa je još jedna činjenica koju odavno niste imali nameru da saznate…

Dakle, lignin: to je suština beskorisne činjenice za koju ste još odavno bili nezainteresovani.

Lignin je polimer, tačnije makromolekul iz grupe fenilpropanskih jedinjenja. Nalazi se u strukturi drveta u velikoj količini (jedino celuloze ima više). S obzirom na složenost, nalazi se u mnogim varijetetima u raznim biljkama. Moguća struktura lignina je ova:

Nastavite sa čitanjem… “Miris starih knjiga”

Poezija putovanja Zemljinom niskom orbitom

Posade Međunarodne svemirske stanice nam pružaju sve lepše snimke Zemlje otkako su dobili staklene kupole za pogled napolje. Ron Garan, američki astronaut i pasionirani fotograf, pružio je svetu neverovatne snimke (pratim njegov G+ profil, cirkus od sadržaja!), a ovo što je nedavno osvanulo na portalu Vimeo je prevazišlo maštu. Pogledajte ubrzani snimak prelaska stanice preko raznih putanja; potrudio sam se, pa sam sastavio vremenske odrednice sa mestima po spisku.

  • 0:15 – Prelazak preko Aurore Borealis nad Sjedinjenim Državama noću
  • 0:25 – Aurora Borealis i istočne Sjedinjene Države noću
  • 0:44 – Aurora Australis od Madagaskara do jugozapadne Australije
  • 0:59 – Aurora Australis južno od Australije
  • 1:12 – Od severozapadne obale Sjedinjenih Država to sredine Južne Amerike noću
  • 1:38 – Aurora Australis od južnog do severnog Pacifika
  • 2:00 – Pola kruga oko sveta
  • 2:20 – Noćni prelazak preko centralne Afrike i Bliskog istoka
  • 2:39 – Noćni prelazak preko Sahare i Bliskog istoka
  • 2:49 – Prelazak preko Kanade i centralnih Sjedinjenih Država noću
  • 3:05 – Prelazak preko južne Kalifornije do zaliva Hadson
  • 3:18 – Ostrva u Filipinskom moru noću
  • 3:31 – Prelazak preko Istočne Azije do Filipinskog mora i Guama
  • 3:45 – Pogledi na Srednji istok noću
  • 3:55 – Noćni prelaz preko Sredozemnog mora
  • 4:02 – Aurora Borealis i Sjedinjene Države noću
  • 4:19 – Aurora Australis preko Indijskog okeana
  • 4:31 – Od istočne Evrope do jugoistočne Azije noću

Moji lični favoriti, bez dileme: aurora na 1:02 i munje nad Filipinima na 3:22.

(Via)

Postavite svoj avatar kad komentarišete

Primetili ste da ja imam avatar u svojm komentarima, a neki ih nemaju. Hajde da promenimo tu situaciju: postavka avatara traje tri minuta i jednostavna je.

Gravatar, servis za održavanje avatara.Da biste imali koliko-toliko univerzalni avatar koji će se povezati uz vaše komentare na blogovima, postavite odabranu sličicu na servis Gravatar.

Postavite svoj univerzalni avatar na servis namenjen tome.Procedura je krajnje jednostavna: napravite korisničko ime i postavite lozinku, a zatim uparite adresu e-pošte kojom se identifikujete na blogovima i sličicu; čak, možete praviti i različite parove ako želite. Nakon toga, dovoljno je da se na Suštini pasijansa ili nekom drugom mestu identifikujete istom adresom (koja na uljudnim blogovima neće biti objavljena). Posle toga, sličica će se odmah pojavljivati uz vaš komentar.

Gravatar nije univerzalni servis, mada bi mogao da bude: postoje dodaci za razne servise (portali i forumi) koji obezbeđuju to povezivanje; ostalo je da administrator servisa odluči o tom povezivanju. WordPress blogovi imaju tu vezu kao prirodnu i već ugrađenu opciju.

Samo da vas podsetim na jednu pojedinost: inicijalno moderisanje vaših komentara na Suštini pasijansa nema veze sa servisom Gravatar. Prepoznavanje vaših poruka da bi bile odmah puštene na blog je obezbeđeno parom koji čine vaš potpis i vaša upisana adresa e-pošte.

Sva je istina i to da sam se pisanja ovog priloga podsetio tek kad sam danas primetio da je servis iz nekog razloga zastao; umesto avatara, video se onaj ružni indikator nedostajuće slike (kao da su komentatori ili sajtovi tome krivi). Nisam do sada primetio da se dešava i to, ali eto, očigledno je da ništa ne radi perfektno. Valjda može da se kaže da je servis uglavnom pristojan. Ta, mnogo važno… Smile

Sad, što se mene lično tiče, nemam ništa protiv toga da vaša slika i dalje liči na figuru iz igre “ne ljuti se, čoveče”. Smile with tongue out

Da uporedimo tri reklame…

Prvo da vidimo kako je to nekad radila Zastava…

A onda klasik nad klasicima: Trabant.

A onda da vidimo kako to danas radi Chevrolet.

Skoro isto, a?

Ako nemate ništa protiv, predložio bih vam da pogledate ovu verziju video klipa (HD1080) u punoj rezoluciji ekrana. Kad pustite klip, pritisnite F11. I zagnjurite u nebo.

Imate li favorita među ove tri reklame? Mislim da je Stojadin koji izigrava verno kuče nenadmašan! Dog face

Časovnik za sledećih deset hiljada godina

U srcu planine Sijera Diablo u zapadnom Teksasu, jedan časovnik sam sebe navija i koriguje. Čak odzvonjava neponovljive neponovljene melodije. I to je zamišljeno da bude tako sledećih 10.000 godina…

Sat za deset milenijuma? Gde ćemo tada biti? KAKVI ćemo tada biti?“Da li smo dobri preci?”, zapitao se autor ovog projekta. “Možemo li da učinimo nešto da čovečanstvo doživi potrebu opstanka kao izazov?”

Ova pitanja su dovela do toga da Danny Hillis pozove nekolicinu prijatelja da učestvuju u projektu spektakularnih razmera. Nakon što je 1996. godine osnovan Long Now Foundation, neprofitno udruženje koje ima za cilj da potakne čovečanstvo da razmišlja na duge staze, na red je došla izrada vrhunskog simbola: bio bi to časovnik koji će raditi sledećih deset hiljada godina!

Prototip “sobne” veličine je bio završen 1999. godine i danas se nalazi u muzeju. Prototip je dokazao da pet principa na kojima je projekat zasnovan mogu da opstanu, što je bio znak za početak gradnje sata u punoj veličini.

Jezgro mehanizma sata "Long Now"; predstavljena je veličina u odnosu na čoveka.Sat u punoj veličini zauzima celo jedno grotlo u planini. I kakav je to sat! Sam se navija (mada mu pomoć ljudi nije na odmet), sam se kalibriše prema solarnom podnevu, svakog dana odsvira novu melodiju, “kukavica” obeleži samo ulazak u novi milenijum… Zaista pravljen da potraje, veliki časovnik The Long Now je već u funkciji u planini Sijera Diablo u Teksasu i moguće je posetiti ga. To, inače, zahteva malo veći napor, jer se ta čudna instalacija nalazi van domašaja svakodnevnog života i dostupna je samo najupornijima.

Možemo samo da pretpostavimo kakav je to doživljaj. Priču o tome možete naći na bogato opremljenom sajtu posvećenom ovom projektu.

Ako ikad poželite da napravite ovakav sat, znajte da su planovi originalnog sata javno dostupni: možete besplatno preuzeti PDF sa matičnog sajta fondacije. U međuvremenu, fondacija ide dalje. U planu je izgradnja još jednog desetomilenijumskog sata u srcu planine u Nevadi. Rosetta Project je inicijativa za gradnju globalne biblioteke sveukupnog korpusa jezika sveta.

(Tnx Dejan)