Čovek koga znam

Brišemo prašinu, Ćerka i ja. Ona, kao svaka praktična, mlada žena, mora da nešto kaže:

– Ćale, dokle će ovi tvoji singlići da ti skupljaju prašinu?
– Što, smetaju ti?
– Mogli bi da stavimo nešto umesto njih?
– Mogli bi, nešto, što će isto tako, sakupljati prašinu! 🙂

DUST NEVER SLEEPS!!! :))

Zato sam i rekao sinu: “U životu, deli sa sestrom sve na pola, al’ ploče i muzika su tvoje! Kod nje, sve će to završiti u kontejneru, da ne pravi lom u kući. Bez obzira kakva je moda, nikada se neće uklopiti u njen ambijent… sem ako ne nađe Zeta koji to voli. A to je, danas, retkost… Imam dovoljno godina da mogu da sumnjam 🙂

A, ako joj kažeš koliko to, otprilike vredi, tek tada ćeš imati problem. Žene su praktčne: Kada im kažeš da od prodaje ploča možeš da kupiš dobru kuću, stan ili kola… Onda jebeš ploče, život, zadovoljstvo, sve ostalo… Sve ono što jesmo i sve što nismo… Sve se svede, na žalost, na… “

E, onda sam rešio da se posvetim singlovima, B-stranama, iz inata… 🙂

Nastavite sa čitanjem… “Čovek koga znam”

Njego-ševanje u teoriji i praksi

Dan po dan, rat po rat, mir po mir, (zima, leto, zima, leto, i eto tebe napolju – govorio je stražar Borislavu Pekiću), prošlo je dve stotine godina od rođenja Radivoja Tomova Petrovića, aka vladike Rada, aka Petra II Petrovića Njegoša.

Radivoj Tomov Petrović, državnik punog kapaciteta, sa rukom na kuburi. Za svaki slučajOvaj tekst je pokušaj da se delo tog čoveka prikaže trezveno, koliko god je to moguće, jer tolike godine očigledno nisu bile dovoljne da se prašina slegne i omogući jasan pogled na Njegošev rad. Razlog za ovo je pre svega odnos Srbije i Crne Gore, dve sada nezavisne, međunarodno priznate, suverene države koji uporno, kroz povremene nalete agresije, upada u histerično blato poluistina. Počnimo, pre svega, od postavljanja Njegoša u tačne prostorvremenske koordinate. Setimo se, veoma ukratko, Srbije i Crne Gore tog vremena.

Nastavite sa čitanjem… “Njego-ševanje u teoriji i praksi”

Dijamanti

Bokserski ustanak bio je jedan od važnijih događaja u modernoj istoriji Kine, u poslednjoj godini 19. i prvoj godini 20. veka. Prvenstveni cilj ove pobune, koju su pokrenuli pretežno pripadnici Han populacije, bio je proterivanje “stranih đavola” sa kineske teritorije, ali i vraćanje na vlast dinastije Ming i zbacivanje mandžurijanske manjine s vlasti. Nekoliko stotina stranaca je ubijeno, rušene su crkve i škole, ali intervencijom međunarodnih sila ustanak je relativno brzo ugušen i Kina je bila primorana da plati veliku ratnu odštetu.

Zanimljiva je činjenica da sam, pre nešto više od dve godine na nekoj konferenciji u Amsterdamu imao prilike da ćaskam s grupom kineskih biznismena. U razgovoru smo se dotakli istorije i bio sam iznenađen da nijedan od njih ne samo da nije imao pojma, nego nikada nije ni čuo za ovaj događaj. Nezainteresovanost ili kineska cenzura istorijskih knjiga, elektronskih medija, pa i Interneta, nisam saznao razlog.

Niti znam zašto je bend koji svira ovu pesmu nadenuo sebi taj naziv, no prave dobru muziku pa i nije toliko bitno.

Nastavite sa čitanjem… “Dijamanti”

Breme sramote

Eto, ponovo imam problem sa rečima. Taman sam hteo da nađem reference na srpskoj Wikipediji kako bi svima bilo lakše da prate šta to ja pišem, a ono – nema. Embarrassed smile

Ne mogu da se načudim, reči imperijalizam/kolonijalizam, toliko odomaćene u našem narodu, za kojima se lako poseže za kafanskim stolom, kao da ne postoje u srpskom jeziku. Šta bi na to rekli drugovi Marx & Engels, ne znam, a druga Lenjina i da ne pominjem. Just kidding

Verovatno se prevrću u grobu! Devil

Nastavite sa čitanjem… “Breme sramote”