Dečija slikovnica po legendarnoj pesmi

Jeste da je u penziji, jeste da se svi pitamo hoće li se ikad ponovo obreti u studiju i na sceni, jeste i to da nam nije ostao dužan ništa, ali David Bowie ne prestaje da iznenađuje čak ni kada neko drugi učini nešto u njegovo ime…

Ground control to Major Tom… Ne znam da li volite muziku i pojavu Davida Bowiea, ali kako god bilo, siguran sam da niste imuni na Space Oddity, jednu od ključnih numera iz vremena space rock ere. Deder da je čujemo, pa ću tek onda da vam ispričam glavnu stvar…

(aj’ klikni ovde – najbolja verzija spota na jutjubu ne može da se ugradi na spoljne stranice)

Trideset pet godina slušam ovu pesmu i uvek se naježim, makar na časak, na stihu your circuit’s dead, there’s something wrong… Moguće da je to zbog onog oštrog tona gitare preko reči circuit

Space Oddity kao slikovnica za decu? Ljudi, je li to moguće?...Elem, ova pesma, jedna od ključnih u rock muzici, nedavno je preinačena u koncept slikovnice za decu! A da bi stvar bila luđa, PDF možete preuzeti besplatno!

No, ajmo redom.

Sve je krenulo kad se na blogu vesti časopisa New Musical Express, u koji redovno zavirujem, pojavila informacija o tome kako će numera Space Oddity biti pretvorena u knjigu za decu. Klik po klik, zateknem se na sajtu autora koncepta: Andrew Kolb je dizajner koji nalazi inspiraciju u muzici koju voli. Space Oddity odavno doživljava u slikama (hm – a ko tako ne čini?) i osetio je potrebu da uzvrati kreacijom. Koncept je već pretvoren u delo, ali ono zasad ne postoji na papiru.

Međutim, iznenađenjima nema kraja: slikovnica je besplatno dostupna kao PDF koji možete preuzeti linkom sa stranice na sajtu autora. PDF je velik 13,2 MB i vredi svaki preneti bajt!

[EDIT: Nije više, nažalost.]

A hoće li se slikovnica pojaviti i na papiru, nejasno je u ovom času.

Check ignition and may God's love be with you...

Uzgred: ne propustite da pročitate impresum knjige: dobro ćete se nasmejati. Winking smile

Ah, da: koristim priliku da vas uputim na još nešto… Obavezno pročitajte otvoreno pismo Davidu Bowieu pod naslovom Please Don’t Retire. Rado bih se potpisao ispod svakog slova tog pisma.

(Via)

Kada bismo Mesec zamenili planetama…

Čuda računarske animacije: možemo sa pouzdanošću napraviti vizuelni prikaz onog što zamislimo… Šta bi bilo kad bismo Mesec zamenili Marsom, Neptunom, pa čak i Jupiterom?

Boga mi, neću ni da pokušam da zamislim kakve plime postoje na Evropi, Jupiterovom satelitu ispod čije ledene kore postoji tečan okean.

Fotografija dana, 1. septembar 2011

Kako se jedna tema lako nadoveže na drugu… To je ono kad vas progoni misao, pa ne pušta dok joj se ne privolite…

Pomenuh u tekstu o poslednjoj avgustovskoj fotki dana: sesiju sam započeo tako što sam, bez osobitog razloga, najpre fotografisao kolekciju National Geographica koja mi stoji u onim namenskim kutijama u polici (upravo dolazi vreme da instaliram petu kutiju – staje 14 komada u svaku). Posle sam prešao na slikanje colštoka i tako je prva tema otišla u kantu za smeće.

Na te tri fotke sam pomislio, slagaću vas, barem triput tokom dana, možda i više puta. Bilo je jasno da me tema progoni iz nekog razloga – može biti zato što su sve tri fotke bile neuspešne i izbrisao sam ih sa diska tokom trijaže (počeo sam i to da radim – nema smisla da čuvam baš svaku glupost).

Večeras sam odlučio da po sećanju rekonstruišem jednu od tih fotki, da je minimalno obradim i da vidim šta će ispasti; unapred sam znao da to nije bogzna kako zanimljiva tema, ali opet… Na riknama časopisa postoje tekstovi i to bi baš moglo da posluži zgodno kao priručni katalog tema u časopisu. Light bulbEto konkretnog zadatka: učiniti tekst čitljivim, to jest fotku upotrebljivom. No, za prikaz na ovom mestu moram malo da eksperimentišem u drugim smerovima. Recimo, iskošen kadar, izrez u “filmskom” formatu i gradijent zasićenja boje. Rezultat je sledeći:

Fotografija dana za 1. septembar 2011.

Ništa posebno. A opet, rekonstruisao sam sesiju “do na piksel” i usput napravio par za mene korisnih fotki. U tom svetlu, mišn dabl akomplišd.

Prijavite se na Minus preko mog linka

Problemi na relaciji Minus.com – NOD32 su otklonjeni. Posle prepiski e-poštom u svim mogućim smerovima, utvrđeno je da je Eset postavio Minus.com na crnu listu, iz ko zna Idealno skladište za razmenu fotografija - NEMA smaračine.kog razloga. To je rešeno još rano sinoć i sad sve fercera kako valja.

Minus mi je po volji i ne bi mi bilo drago da ga se lišavam sad, kad je Suština pasijansa duboko zaglibila u primenu tog skladišta. Praktično sve slike, osim vinjetica veličine 200-300 piksela, pohranjujem tamo i linkujem odande (to je lak proces dok kreiram priloge u programu Live Writer, koji mi je takođe po volji, iako mu nedostaje nekoliko sitnica).

Minus koristi fenomenalno jednostavan interfejs. Ako vam ništa nije jasno, samo prevucite sliku na prozor pregledača. Kad ugledate olovčicu, kliknite na nju i pišite. Ispod slika vidite razne pakete HTML kodova, znaćete šta koji znači ako vam to treba. Odredite šta je privatno, a šta javno. Kliknite na bilo šta da biste saznali čemu služi. I to je manje-više sve. Ima tamo i nekih alatki, desktop programa za PC, Mac i Ubuntu, kao i dodataka za veb pregledače: ako vam treba, snaći ćete se lako.

Dobro došli na moj profil!...

Minus je nedavno preuredio limite. Veličina datoteke (bilo kog formata) je sada uvećana na 2 GB, što je daleko preko svakog normalnog limita za cloud computing. No, postavljen je limit ukupnog gabarita svih foldera i on sad iznosi 10 GB. Za početak, to je fer, ali je moguće dostići. Zbog toga, kreatori Minusa su smislili standardni affiliate program: preporučite Minus prijateljima sa svog naloga i za svaki novi nalog koji bude otvoren na taqj način, dobićete nagradu u vidu povećanja kvote za 1 GB. Bio sam malčice vredan, pa sam već pozvao neke prijatelje i sada već imam 14 GB…

Hajde da napravimo eksperiment: ako vam nije teško, napravite novi nalog na Minusu tako što ćete otići na sajt koristeći ovaj link: http://min.us/r4EATlR. Budete li postupili tako, meni će se dodati gigabajt prostora. Cilj je da dostignem bar 30 GB za nedelju dana… Baš da vidimo…

Da budemo načisto: nije da mi sada treba mnogo prostora; ne treba mi. Nego me baš zanima hoćete li se odazvati. A pride, baš bih hteo da vas navedem da koristite Minus, jer ne mogu da zamislim ništa bolje ako razmenjujete datoteke sa drugima. Neka to bude kraj prevelikim prikačmentima uz e-poruke… Umest otoga, lepo turite datoteku na Minus, pošaljete link primaocu – i to je to.

Kad prođe neko vreme, dodaću stalni affiliate link u meni i u desnu šlajfnu stranice.

Fotografija dana za 31. avgust 2011

Kakav mesec… Kakav mesec! Ne može da se premeri!

U projektu “jedna na dan”, kalendarski mesec ne znači ništa, osim što pakujem kolekcije po mesecima na Minusu koji, hvala na pitanju, opet radi valjano korisnicima AV programa NOD32. Ali, nekako smo naučeni da se privolimo psihologiji novog pri obrtanju kalendara, što je čvrsta socijalna kategorija, čini mi se.

Bude dana kad prosto blokiram, a pogled u spisak mogućih tema (koji se, da izvinete, opasno utanjio jer ga odavno nisam dopunjavao) nije mi dao ništa čega sam hteo da se latim. Veče me je uhvatilo da ne znam šta ću, a onda se setih nepisanog pravila koje sam pominjao nedavno negde na Suštini pasijansa: “Uzmi fotoaparat u ruke i počni da ga koristiš”. Tako je i bilo.

Bez ikakve određene namere, postavim aparat na mali tronožac ispred kutija sa kolekcijom National Geographica i štriknem par fotki, pride osvetljavajući scenu “reflektorom”, zapravo džepnom baterijskom lampom. Igrajući se tako i tražeći neki kadar koji bi mogao bit izanimljiv, u sliku mi upadne colštok…

Ako ne znate: “colštok” je žargonski izraz za drvenu člankovitu spravu za merenje dužine; obično meri do dva metra (deset članaka, obostrano baždarenih) i često je koriste zidari i tesari. Imam jedan komad koji sam poodavno dobio od prijatelja, saradnika nemačke kompanije Stahl, čija reklama se i nalazi na sklopljenom colštoku.

Aha!

Odmah sam zamislio da postavim colštok u “lepeza” položaj i da iskušam oštrinu svog fotoaparata. Usput ću se poigrati nekim obradicama ili ću ostaviti obezbojeno, pomislio sam. I na kraju:

Fotografija dana za 31. avgust 2011.

Nemam puno da pričam: ovo je apliciran neki plugin za obradu u Lightroomu, ko zna gde sam ga našao, a upotrebio sam ga mimo zdravog razuma jer mi se dopalo to što se mutni delovi pri gornjoj ivici pretvaraju u zelenkasti “halo”. Osim toga, tekstura milimetara sa preklopljenih članaka colštoka deluje baš blesavo i baš mi se dopada.

Mišn akomplišd – ali ne zato što sam postigao ono što sam unapred zamislio; iz priče vam je jasno da sam do teme došao spontano. Uspeh beležim zato što sam ništa pretvorio u nešto – dakle, pravilo “uzmi fotoaparat u ruke” se pokazalo uspešnim, a da nisam dupe iz fotelje podigao. Šta bi tek bilo da sam stvarno krenuo u akciju?…

Novi algoritam za JPEG kompresiju

Baš me briga za algoritam, nego ovo zaista izgleda fascinantno. Bude li ugrađeno u fotoaparate, izazvaće revoluciju u potrošačkoj elektronici.

(E, ovo je pravo mesto za intro tekst od juče…)

Pišući juče na temu problema sa previše piksela u fotoaparatima, dokačio sam se na čas i kaskadnog problema sa JPEG kompresijom, koja je takva da proizvodi gubitke na slici. Nalik principu psihoakustike, gde je MP3 dovoljan u zvučnom prostoru prosečnog slušaoca, JPEG slike funkcionišu na sličnom obrascu dovoljne preciznosti koja se kompenzuje manjim gabaritom datoteke ili poništavanjem gubitka prilikom smanjivanja dimenzija slike.

Sve su to prilično složene priče i idu u prostor dosadnih rasprava: u praksi najčešće prepuštamo pouzdanim programima za obradu slika da odluče umesto nas koji će algoritam biti primenjen nad slikom – i za koje svrhe. Recimo, ako koristite Photoshop, sasvim sigurno znate za opciju čuvanja Save for Web (sačuvaj za veb), koja postiže optimum između veličine slike i očuvanog kvaliteta tokom kompresije. No, i tada je lako preterati, jer se u praksi pokazalo da nije svejedno koji od algoritama JPEG kompresije treba birati u odnosu na polazni sadržaj i željeni rezultat.

Slične tehnologije se ugrađuju i u uređaje: u digitalne fotoaparate, u telefone i razne druge sprave koje rade sa fotografijama. Problem sa tim uređajima je u tome što, u cilju uštede struje iz baterija, algoritmi bivaju optimizovani (čitaj: okljašteni) na meru koja dovodi krajnji rezultat u pitanje…

Fascinantni novi algoritam za JPEG kompresiju

Pre nekoliko dana, na netu je osvanula usluga JPEGmini: reč je o online usluzi koja garantuje višestruku kompresiju vaših fotografija bez iole vidljivog gubitka. A pritom, mogući dobici su čak i do 1:6!

Nastavite sa čitanjem… “Novi algoritam za JPEG kompresiju”

Opet problem na relaciji Minus.com – NOD32

Kratka informacija za korisnike antivirusnog programa ESET NOD32.

Iz meni nepoznatih razloga, ovaj sistem za sprečavanje žgadije suspenduje slike i fotografije koje povezujem na Suštinu pasijansa sa skladišta Minus.com.

U dve reči: izgubih kontrolu.Ovo se već dešavalo, trajalo je neko vreme, pa prestalo da se dešava. Tako će biti i ovog puta, sve se nadam…

Pomalo je previše da tražim od vas da napravite izuzetak za poddomen i.min.us u svom antivirusnom programu, a takođe je i prekasno da preduzimam bilo šta retroaktivno, jer sadržaja na blogu ima previše da bih ga sad rekonstruisao (posao bi trajao danima).

Nemam pametno rešenje za izlazak iz ove klinč situacije, a računam da nije ni 100% bezbedno da na prečac tražim neko drugo mesto za skladištenje slika. A s obzirom na ambicije koje imam povodom Suštine pasijansa, takvo mesto mi treba, pa treba.

Ovo je čas da oslušnem svaki dobar predlog, ako ga neko ima.

Dok dlanom o dlan, gotov avion

Ajde-de, nije baš tako brzo, ali čudesni su putevi zapisivanja protoka vremena.

Ovaj time-lapse video zapis prikazuje postupak montaže jednog putničkog aviona srednje veličine. Za manje od tri minuta, steći ćete načelnu sliku o tome koliko posla ima dok se hrpa materijala ne pretvori u tehnički sistem visoke pouzdanosti.

Ovde se ne govori mnogo o pojedinostima, ali me je podsetilo… Gledao sam dokumentarac o montaži one mrcine: Airbus A380 se sklapa u Tuluzu od delova proizvedenih širom Evrope. U priči o konstrukciji krila, rečeno je da tolerancija kostura krila (koje je, inače, dugo oko 36 metara – raspon krila tog aviona je 79,75 m) manja od pola milimetra! Za potrebe izvođenja tak opreciznih radova, napravili su glodalicu sa hodom od 50 m, slično veliku brusilicu i namensku peć za temperovanje. Gde je granica tehnologije letenja, pitam se: najveći avioni u istoriji su prilično slične veličine (pogledajte ovu šemu). Verujem da su granice dostignute, bar kad je reč o tehnici potiska na naftu, što je zasad jedini raspoloživ izbor za komercijalne letove.