Rođendan najlona

Na današnji dan pre 77 godina, rođen je najlon, najpoznatiji sintetički materijal dvadesetog veka. Sve su dobro smislili, osim kako da se razgradi za manje od hiljadu godina…

28. februara 1935. godine, Gerard Berchet, asistent hemičara Wallacea Carothersa u laboratoriji kompanije DuPont, uspeo je da napravi pola unce polimera sjedinjavanjem heksametilenediamina i adipinske kiseline. Carothers je rezultujuće jedinjenje nazvao “poliamid 6-6”; to je supstanca koja će nekoliko godina kasnije postati poznata kao najlon. Svojstva primerena komercijalnoj upotrebi su učinila da dođe do refinacije poliamida 6-6, a zatim i do strahovito brzog razvoja u svrhu proizvodnje.

Strukturna formula najlona

Svojstva najlona su dobro poznata; izuzetna elastičnost molekula čini taj materijal primerenim za izvlačenje u tanka vlakna ili površine, a hemijska neutralnost je zgodna osobina zarad bezbedne upotrebe u širokoj potrošnji. Zato najlon predstavlja osnovu i za neka druga polimerska jedinjenja. Svojstvo savršenog uklapanja u tzv. kompozitne materijale učinio je da najlon brzo postane popularan.

Nastavite sa čitanjem… “Rođendan najlona”

ACTA epopeja: đubrad podvila repove

Potrebno je da budete upoznati sa kriminalnim saopštenjem Ministarstva prosvete i nauke Republike Srbije. Ovo je STRAŠNO! Zašto se u Srbiji Ministarstvo prosvete i nauke bavi trgovinskim sporazumom o sprečavanju falsifikata?

Piraterija, delatnost za koju Ministarstvo obrazovanja i nauke veli da se ne bavi. A ministarstvo energetike se verovatno neće baviti dobijanjem novih hibrida krompira. A Ministarstvo zdravlja se neće baviti.. Dobro, oni se i tako ne bave ničim.

Znate koliko je kratka pamet prosečnog konzumenta informacija? Toliko da pri kraju pasusa neće pamtiti šta je pisalo na početku pasusa. Prosečni konzument informacija ne čita da bi saznao ili razmislio o nekoj stvari, nego da bi prekratio vreme. To je savršena podloga za uterivanje reda po kanonu korporacija, a uz upotrebu monopola sile kojim država raspolaže (to jest, kojim bi trebalo da raspolaže u svojstvu monopola).

Sledeći tekst je u celosti preuzet sa drugog sajta, što je po sporazumu ACTA zločinačko delo i ja sam sad lopov i kriminalac i licimur i demon. Istina, ima razlika – promenio sam dve reči koje su bile napisane neispravno (“спроразум”, “Еевропске”). Ali svejedno, jasno je ko je kakav. Ja sam kao ovaj sa slike, jer sam ukrao tekst od Vlade Srbije i ona sad više nema taj tekst jer sam ga ja ukrao i tako to.

– * –

Споразум ACTA није био ни предмет разматрања Министарства просвете и науке Републике Србије

Поводом нетачних информација које су се појавиле у медијима о приступању Србије ACTA споразуму, Министарство просвете и науке, саопштава следеће:
ACTA споразум није био ни предмет разматрања Министарства просвете и науке Републике Србије, нити га је Министарство предложило Влади Републике Србије на усвајање.
При законодавном регулисању појединих области живота и рада, Влада Републике Србије ће као и до сада своје законске предлоге хармонизовати у складу са законодавством Европске уније и примерима најбоље светске праксе.
При томе, Србија није измислила интернет, па ни правила његовог коришћења.

– * –

A sad da razlučimo šta ovde piše, jer poneko bi mogao i da nasedne na slatke reči.

Nastavite sa čitanjem… “ACTA epopeja: đubrad podvila repove”

Šta je to ACTA i zašto je to loša stvar

Suština pasijansa se pridružuje protestu protiv stvaranja globalne internet inkvizicije.

Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA) naoko predstavlja samo još jedan multinacionalni dogovor nalik svim onim silnim trgovinskim sporazumima. Štite se prava, robne marke, sprečavaju se falsifikati i poštuju autori.

Sve je to lepo i krasno, ali to nije tako. To je priča za vjeverice.

Nema šta mnogo da se priča. Ključne stvari ćete saznati gledajući ovaj, sada prevedeni, video materijal.

Suštinski momenat je onaj na 4:30 gde se kaže:

Od celog sporazuma korist ima samo mali deo industrije, takozvana “medijska mafija”, kompanije koje se bave medijskim izdavaštvom kao što su RIAA i MPAA, koje već duže vreme pokušavaju da reše “problem interneta” koji preti njihovom zastarelom poslovnom modelu.

Nastavite sa čitanjem… “Šta je to ACTA i zašto je to loša stvar”

Pogled u budućnost… iz prošlosti

Moderna vremena nikad nisu bila romantičnija nego neposredno posle Drugog svetskog rata.

Arhetipovi su tada bili uobičajeni; na primer, robotova usta su morala da se pomeraju iako to nema nikakvog smisla. Na stranu trapavi pokreti – jadni glumac u tom plehanom kredencu mora da je poludeo od vrućine.

Moderna vremena… Ko je mogao da pretpostavi da će se navike koje su tad otpočele pretvoriti u najgore moguće nasleđe – potrošačko društvo koje je izgubilo svaki kriterijum kvaliteta življenja.

Happy birthday, YouTube!

Znate šta: red je da čestitamo s obzirom na to koliko ga koristimo na Suštini pasijansa.

Sedam godina. Kao da ih je sedamdeset.Na današnji dan pre sedam godina, 15. februara 2005, registrovano je ime domena youtube.com i osnivači su počeli sa pripremom portala za objavljivanje video sadržaja. Filmstrip

Stvari su se odvijale takvom brzinom da to bilo teško pratiti. Clock

  • U maju 2005. počinje probni rad. Snail
  • U decembru 2005. kreće zvanični sajt, sa prvim rezultatom od oko osam miliona pregleda video klipova dnevno. Turtle

  • U oktobru 2006. Google otkupljuje YouTube za tričavih 1,65 milijardi dolara. Money
  • Juna 2007. YouTube pokreće servis za mobilne uređaje. Mobile phone
  • Juna 2008. servis Youtube se ugrađuje u televizor Sony Bravia. Soccer ball