Titanik: vizuelna rekonstrukcija katastrofe

RMS Titanic je potonuo 15. aprila 1912, oko 2:20 po ponoći po lokalnom vremenu. Pogledajte ovu animaciju; navodno, to je najsavršenija rekonstrukcija do sada.

Šta vredi i to, mnogo života je izgubljeno. Neće biti zaboravljeno, jer je odveć atraktivno: ljudi su fasciniran ikatastrofama, dok god mogu da ih konzumiraju kao predmet zabave; to je dokaz o prevlasti dekadentnih navika. Štaviše, mnogo je onih koji misle da je potonuće Titanika pomorska katastrofa sa najviše žrtava, što nije slučaj. Teško je stavljati mnogo smrti na kantar, ali ostaje činjenica da fama oko Titanika ostaje najveći hajp o nekoj mirnodopskoj katastrofi modernog doba.

Google u slavu Robera Duanoa

Danas je sto godina od rođenja fotografa čije ime većina nas nije znala, a zaslužio je to svojim radom. Google je okačio prikladni doodle, a mi bismo mogli usput nešto i da naučimo.

Google u slavu Robera Duanoa (1912-1994)

Robert Doisneau (1912-1994) je ime čuju originalnu transkripciju ne mogu da razumem, ali to nije odobito bitno. Svoj kreativni zenit kao fotograf je dostigao u vreme posle Drugog svetskog rata, u doba kada je svet bio gladan humanističkog pogleda na svet. I tu se Duano dobro uklopio svojim fotografijama pariskih ulica koje su ostale njegov najdraži prostor u kome je fotografisao ljude.

Le remorqueur du Champs de Mars, Paris, 1943

Nastavite sa čitanjem… “Google u slavu Robera Duanoa”

Dobra i loša vest

April 1912. godine, severni Atlantik. Najveći i najluksuzniji putnički brod tog vremena ponosno plovi ka Njujorku. Hladna noć… Brod udara u ledenu santu koja probija trup. Voda ulazi, postaje jasno da će nepotopljivi biti potopljen…

titanikKapetan i ekipa komandnog mosta lupaju glavu šta da rade. Trebalo bi obavestiti barem putnike u prvoj klasi… Eno ih baš, svi su u salonu sa staklenom kupolom, na banketu… Kapetan ulazi u salon, zaustavlja muziku i obraća se okupljenima:

– Dragi putnici, imam za vas jednu dobru i jednu lošu vest!

– Da čujemo prvo dobru – rekoše putnici.

– Kako stoje stvari, dobićemo jedanaest Oskara…

Google u slavu Edvarda Majbridža

Na današnji dan pre 182 godine rođen je čovek čije ideje u primenjenoj fotografiji su dovele do ubrzanog razvoja tehnika snimanja pokreta. U to ime, Google je spravio animirani doodle koji nas podseća na najznačajniji rad tog majstora.

muybridge

Eadweard Muybridge je rođen u Engleskoj 9. aprila 1830. godine, a kapitalno znanje i slavu je stekao boraveći i radeći kao fotograf u Sjedinjenim Državama. Na netu ćete već pronaći dovoljno biografskih podataka, od onog da je fotografisao američku vojsku dok uspostavlja suverenitet SAD na upravo kupljenoj Aljasci do onog kad je oslobođen nakon ubistva ljubavnika svoje žene.

Nastavite sa čitanjem… “Google u slavu Edvarda Majbridža”

Sledeći

Odavno sam se kanio da okačim ovaj kratki animirani film domaćih autora, ali nekako sam zabušurio tu informaciju. Sad mi je žao zbog toga.

Dramski studio Doma omladine u Kragujevcu ima aktivnu ekipu animatora. Beleže uspehe po specijalizovanim festivalima po svetu, gde su poznatiji nego u rođenoj zemlji. To što ne znamo za te dečake, naša je prava sramota. Hajde bar malo da podržimo inicijativu stvaralaštva i da upamtmo imena autora: Vojin Vasović, Stojan Đorđević.

R.I.P. Jim Marshall

Danas je svet napustio čovek koga su nazvali “Father of the Load”. Međutim, pre nego galamu, Jim Marshall je svojim pojačalom prvi dao dušu zvuku gitare…

Jimi Hendrix, najslavniji korisnik Marshall zvukaJimi Hendrix, najveći gitarista rock’n’rolla, govorio je da mu trebaju samo tri stvari u životu: Fender Stratocaster, Marshall pojačalo i komad žice između njih. Zvuk koji se dobijao prostom vezom legendarne gitare i legendarnog pojačala predstavlja jedan od temelja zvuka rock’n’rolla.

Tih šezdesetih godina u Velikoj Britaniji, potražnja za opremom za elektrifikovane bendove naglo je porasla, ali pojačala su i dalje bile veoma skupa. Jim Marshall je imao prodavnicu opreme za muzičare i primetio je da nedostaje valjana alternativa za klince sa plićim džepom. Odlučio je da napravi pojačalo koje je jeftinije od Fender Bassman kombinacije, te je krenuo u istraživanje. U šestoj iteraciji sopstvenog pojačala, došao je do onoga što je i sam nazvao the Marshall sound. Nije se dopalo samo njemu: nekoliko prototipova je privuklo pažnju i kompanija Marshall Amplification je osnovana 1962. godine.

Nastavite sa čitanjem… “R.I.P. Jim Marshall”

O sprečavanju pravilnog razvoja naše dece

Znate li za onu pomalo ružnu, a svakako tešku ocenu da neki ljudi ne zaslužuju pravo da budu roditelji? Savremena neurologija nas podučava da postoje i materijalni dokazi da mnogi od nas upropašćuju rođenu decu pod izgovorom da im žele najbolje.

Inteligencija NIJE stvar genetike. Genetika daje samo broj neurona. A povezivanje neurona sinapsama je posledica razvoja koje je uslovljeno okolinom. Okolinu kanališu roditelji.Dugo se kanim da postavim ovo na Suštinu pasijansa. Ne zato što je neprimereno – naprotiv! Nego zato što osećam strahovitu potrebu da dam komentar o nečemu o čemu nisam kompetentan kao stručnjak, ali jesam kompetentan kao roditelj. Doduše, ja kao roditelj danas imam druge brige nego one o kojima se ovde govori, jer Ana je već student i po mnogo kom kriterijumu zrelija od ljudi daleko starijih od nje.

Tiče se problema uspostavljanja obrasca pravilnog mentalnog razvoja naše dece. Tiče se, izvinite na rečniku, sranja koje nazivamo vaspitanjem i još većeg sranja koje nazivamo obrazovanjem. Tiče se činjenice da propadanje ove nacije ima institucionalno pokriće u onome što radimo rođenoj deci od najranijih dana, dok cementnu glazuru zatupljivanju koje je generisano u porodici daju institucije.

Zamoliću vas da odvojite 40 minuta svog dragocenog vremena i pogledate predavanje u prilogu. To bi moglo biti nešto od najvažnijeg što ste videli u poslednje vreme.

Nastavite sa čitanjem… “O sprečavanju pravilnog razvoja naše dece”

Čovek-ptica

Najzad im je uspelo.

Leonardo da Vinči bi se možda pljesnuo po čelu kada bi video ovo.

[EDIT, istog dana oko 10:30]

Da, Leonardo bi se pljesnuo po čelu, ali iz drugih razloga: po sredi je prevara. Da pratim medije kao što ih ne pratim (neću da trošim živce na budale dok ne prošu izbori), primetio bih da je još pre dvanaest dana objavljen demanti.

Eto, naučili smo nešto. Sad, malo mi je krivo što je izgubljena i ona poenta između redova, ali šta da se radi, izgleda da je tako moralo da bude.