Зен, зарез

– Добар дан, гос’н Салашевићу, ево мене опет код вас.

Ни први снег овог пролећа није могао овако да обрадује Мелентија Салашевића, референта за нешто у министарству за дијаспору и губљење времена. Без Зена дан не би био скроз усран.

– Којим добром, Зене де Коче ван дер Берже Бренкелене Брандлихту? Где ме овде нађосте, као да се не виђамо довољно у крају?

– Па, службено. Тојест, ви сте једини представник државе ког познајем, па код кога ћу него код вас. Досад сте ми увек, ајде ако не баш помогли да урадим, а оно бар да разумем.

– А шта то сад не разумете?

– Науку папирологију. Видите, хтео сам да кренем у самосталну делатност. Да зарезујем људима оловке уз ситну накнаду. Не би била нека велика пара, али рачунам да би од тога могло да се живи. Можда бих касније могао и да проширим делатност, да пуним хефталице, мућкам касете с тонером, распетљавам каблове иза стола… Има тих кућних уредских послова за које нису сви стручни, или немају живаца, а опет су некако и сувише одговорни послови да би се препустили неупућенима. Шта мислите колике су књиге остале ненаписане јер се писац иживцирао због тупе оловке, па му се срце три пута ломило док ју је зарезивао? Одустају људи.оловке, које нико живи не зарезује

– Па шта ту није јасно, одете до своје општине, пријавите и…

– Е, зато сам код вас и дошао. Ја њих ништа не разумем. Nastavite sa čitanjem… “Зен, зарез”

Majmuni znaju kako se to radi

Ser David Attenborough je legenda na polju popularizacije prirode, osobito životinjskog sveta. I stalno nađe neku ekskluzivu. Pazi ovaj eksperiment: našao je dve slične grane različitih biljaka i podmetnuo ih majmunima. A majmuni su znali koji listovi su valjani kao sredstvo za zaštitu od komaraca…

Uvek mi zvoni ona stara parola: priroda ne čini skokove. Postoji ko zna koliko dubok smisao ovom gestu.

Nastavite sa čitanjem… “Majmuni znaju kako se to radi”

Društvena teorija relativnosti: osnovni pojmovi i praksa

CarIma tome preko stotinu godina kako je svetlo dana ugledao rad Alberta Ajnštajna Uz elektrodinamiku pokretnih tela (koji je čak i na srpski preveden), Branina gumica kojom je iz fizike izbrisan čitav niz arhetipskih crteža trookih lavova (što za milost nisu znali) koji su nacrtani čim je fizika artikulisana kao nauka. Prećutni i neobjašnjivi pojmovi kakvi su apsolutno vreme, apsolutan prostor, i njima slični, otišli su tada na smetlište naučne istorije, odgurani tamo sopstvenom nesposobnošću da objasne vidljive pojave kakva je prostiranje svetlosti, i nemogućnošću da se usklade sa potrebom da oblik fizičkih zakona bude uvek isti, gde god se mi nalazili i šta god mi posmatrali.

Ova temeljna potreba za uniformnošću je, naravno, samo želja pedantnih fizičara da predmet njihovog rada bude uređen, da ne moraju za svaki pojedinačni slučaj iz džepa izvlačiti konkretne jednačine koje će ga, i samo njega, opisivati; ta je želja ipak stvorila više dobrog nego nevolja, što je poučan zaključak. Stoga se pitam: da li je potreba za situacionom čistoćom ograničena samo na fiziku, ili uopšte (ali ipak i posebno), na celu nauku? Da li je moguće, da li je potrebno i kome bi bilo potrebno, učiniti napor da se društvene norme homogenizuju, učine nezavisnim od društvenog koordinatnog sistema?

Nastavite sa čitanjem… “Društvena teorija relativnosti: osnovni pojmovi i praksa”

Odbrojavanje do smaka sveta (1 i to je to… nula!)

Ostao još ovaj dan do smaka sveta, pa ko je šta naučio, naučio je. Sad je kasno za sve ostalo. U međuvremenu, nemajući pametnija posla, poslužili smo se tezama Noama Čomskog o strategijama manipulacije ljudima kako bismo utvrdili da se smak sveta zapravo već desio.
A kao da to sad može nešto pomoći…

10) Zloupotreba znanja

Brz razvoj nauke u poslednjih 50 godina stvara rastuću provaliju između znanja javnosti i onih koji ga poseduju i koriste, vladajuće elite. “Sistem”, zaslugom biologije, neurobiologije i praktične psihologije, ima pristup naprednom znanju o čoveku i na fizičkom i na psihičkom planu.

Blaženi su nišči duhom, jer njihovo je carstvo nebesko. Ostali će vladati svetom. Zapravo, već vladaju.

Aj’ pa sa srećom pregurali smak sveta.

Prilagođavanje

Pre dan-dva, neko se na fejZbuku setio legendarnog mađarskog crtaća “Gusztav”. I dakako, tu ožive sećanje na legendarnu epizodu u kojoj je Gustav želi da popravi izlizano slovo na dugmetu za manžetnu…

Prošlo je bezmalo pedeset godina otkad je ovo napravljeno. Pomalo je šokantno to što slikovitost ove lakrdije nije izgubila na aktuelnosti za sve to vreme…

Odbrojavanje do smaka sveta (2)

Tokom preostala dva dana do smaka sveta, poslužićemo se tezama Noama Čomskog o strategijama manipulacije ljudima kako bismo utvrdili da se smak sveta zapravo već desio.

9) Stvaranje osećaja krivice

Treba ubediti svakog pojedinca da je samo i isključivo on odgovoran za sopstvenu nesreću, usled oskudnog znanja, ograničenih sposobnosti, ili nedovoljnog truda. Tako nesiguran i potcenjen pojedinac, opterećen osećajem krivice, odustaće od traženja pravih uzroka svog položaja i pobune protiv ekonomskog sistema.

Je li, Ivice, je l' znaš u čemu je razlika između besplatno i džabe? Pustio sam te u koaliciju besplatno, al' džabe!

Odbrojavanje do smaka sveta (3)

Tokom preostala tri dana do smaka sveta, poslužićemo se tezama Noama Čomskog o strategijama manipulacije ljudima kako bismo utvrdili da se smak sveta zapravo već desio.

8) Veličanje gluposti

Javnost treba podsticati u prihvatanju prosečnosti. Potrebno je ubediti ljude da je (in, u modi), poželjno biti glup, vulgaran i neuk. Istovremeno treba izazivati otpor prema kulturi i nauci.

Kikiriki, badem. Prdnem, pa ti dadem.

Odbrojavanje do smaka sveta (4)

Tokom preostala četr dana do smaka sveta, poslužićemo se tezama Noama Čomskog o strategijama manipulacije ljudima kako bismo utvrdili da se smak sveta zapravo već desio.

7) Neznanje

Siromašnijim slojevima treba onemogućiti pristup mehanizmima razumevanja manipulacije njihovim pristankom. Kvalitet obrazovanja nižih društvenih slojeva treba da bude što slabiji ili ispod proseka, da bi ponor između obrazovanja viših i nižih slojeva ostao nepremostiv.

More, jebeš znanje! Daj pare, evo diploma, šta ćeš više! Ionako već sve znaš!