Utovar nedeljom, 29. mart

Jeste li ikada imali osećaj kao da vas neko laže kao pas, ali pritom izgleda kao da je sve u najboljem redu? Dobrodošli u XXI vek, eru poluistine.

Postoje oni koji veruju u teorije zavere i oni koji znaju da su teorije zavere zasnovane na dokazima. Iako zvuči neozbiljno kad se izrekne baš ovako, ta tvrdnja ima utemeljenje. Razlika između prvih i drugih je u tome što prvi obožavaju senzaciju, a drugi prepoznaju prisustvo poluistine.

Laž? Istina?Šta je to poluistina? To je informacija izrečena uz neku vešto i namerno prećutanu činjenicu, pri čemu preostale informacije formiraju novi kontekst, iskrivljen tako da bude prikladan onome ko je nedostajuću činjenicu prećutao. Ništa posebno, reći ćete. Neki će čak pohitati da nas podsete da je laž još opasnija. To je pogrešno viđenje stvari, jer laž je moguće raskrinkati pružanjem dokaza postojanja suprotnih činjenica ili prostim utvrđivanjem nelogičnosti. Poluistinu možete raskrinkati isključivo tako što ćete preko nje pružiti kompletnu istinu, za šta je potrebno mnogo više energije, vremena i veštine nego za otkrivanje laži.

Brojne su varijacije cementiranja poluistine u cilju održanja iskrivljene slike, ali njihovo opisivanje je mučno i nadasve dosadno. Ako vam je stalo da uvežbate prepoznavanje poluistine, moraćete da se bavite temama koje ne prijaju normalnom čoveku. Nećete želeti to da radite i tako ćete doprineti sveopštem stanju koje prepoznajete oko sebe. Naime, vi niste sposobni da objasnite sveopštu letargiju jer ste vi sami deo problema i deo rešenja. Mehanizmi mentalne blokade (podržani raznim medijskim manevruima u kojima, UPAMTITE, nema laži, već samo poluistina) sprečavaju vas da sebe isturite, možda čak i žrtvujete zarad višeg cilja. Raspadaju se sve parole kojima su vas naučili kad ste bili mali.

Na jednoj strani ostaju oni nedodirljivi, zaklonjeni poluistinom. Na drugoj strani ostaju miševi koji ne mogu da preskoče provaliju.

Ne, dragi moji, pravo pitanje ne glasi “o čemu je ovde reč”, nego “kad ću najzad prihvatiti sopstvenu odgovornost”. Dakako, tu odgovornost ćete morati da prihvatite kako biste na sledećim izborima sudili pametnije. Drugog načina nema. Zapravo ima, ali naše pravo je da predlažemo civilizovane metode. Do sledećih izbora u Srbiji ili do zvaničnog izveštaja o padu tog aviona, čuvajte se poluistina.

Poluistina

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 29. mart”

Utovar nedeljom, 22. mart

Ne bojte se. Onaj eksperiment od prošne nedelje je završen. A još uvek nismo smislili neki novi. Ovog puta klasika.

za one koji su možda propustili...Dobro. Nedelja se mirno privodi kraju. Saznali smo da je glavni prijatelj Srbije živ i zdrav, pa taksira goste iz inostranstva. Sudstvo i tužilaštvo se s ozloglašenim kriminalcem igra pravde. (Ne) Poštuje se hladnoratovsko primirje dok usijane glave prete nuklearnim glavama. Otkriven je najčešći motiv zašto muškarci plaču. Prihvatili smo prihvatanje odgovornosti najvećeg, pa je sad sve u redu. Vlada se logikom “ako ne možeš da ih pobediš, pridruži im se” uhvatila u koštac s neodgovornim investitorima i agencijama za promet nekretnina koji prodaju stanove “u ugradnji”. Neki su se sakrili ispod ćebeta pa nisu čuli da je prošlo pomračenje. Još neki državni funkcioneri su doktorirali. Počinje još jedna serija rađena po romanu najčuvenije srpske književn spisateljice. Političari se hvale uspesima sportista, čije za pripreme (ni)su obezbedili ni dinara. Na FejZbuku se širi priča o još jednoj prejakoj stvari. Vlada očekuje da će naći “direktora koji će da zarađuje”, kad već nije našla gazdu koji bi tu zaradu(?) pokupio. Štrajkački raspoloženim radnicima u prosveti smanjena je plata, pa će biti neplaniranog viška u budžetu. Sve je Malo šta nije otišlo u q*ac.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 22. mart”

Utovar nedeljom, 15. mart

Današnji utovar nema tekst (osim poslednje rečenice koja predstavlja tradiciju nedeljnih utovara). Ima samo slike, interpunkciju i poneki link ispod slike (ako kliknete na nju). Tekst ćete morati sami da napišete, ako vam je stalo do njega. Neka to bude mentalna vežba za vas ove nedelje.

Left hugGoatRight hug

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 15. mart”

Utovar nedeljom, 8. mart

Redovno nam kradu bajseve iz zgrade, pa smo u četvrtak ugradili video-nadzor. Juče su nam ukrali kameru.

Plastika?Muškarčine, jedno pitanje za vas: kakav je vaš odnos prema današnjem danu? Izigravate li pažljivog muža/sina/brata/partnera/momka u prostoj nadi da ćete se izvući? Mislite li da je jedan buketić dovoljan da vas iskupi za nepažnju tokom ostala 364 dana?

Ili, pak, progoni vas misao da je Osmi mart socrealistička tvorevina (mada… jeste) kojoj je zdrav razum ustupio mesto, te biste više voleli da žene u svom okruženju uvažavate svakog dana najviše što možete?

I šta sad? Jeste li iskreni? Ili se pridružujete svetskom danu (loše) glume, kad muškarci glume džentlmene, a žene glume da su oduševljene? Kojoj god strani da se priklonite, upamtite da ne možete završiti tako što će ostati u pravu. Ili ćete zaboraviti neku sitnicu, pa će se vaša supruga/majka/sestra/partnerka/devojka/… naljutiti na vas, ili će vas zadesiti ona strašna situacija kada vam se postavi pitanje na koje je moguć samo odgovor koji ona ne želi da čuje (jedino rešenje je da padnete mrtvi – ne da se pretvarate mrtvi, nego baš-baš). A možda se konstelacija svemira uroti protiv vas, pa načinite neku grešku koju odavno niste…

Kako pogrešiti?

Da vas čujemo.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 8. mart”

Utovar nedeljom, 1. mart

Još samo deset meseci do kraja godine. Uz ovakve događaje, ima da prođe kao dlanom o ⊕⊕⊕⊕⊕⊕⊕ (samocenzurisano).

Ako razumete naše motive (otvorene i skrivene), pobude (iskrene i perverzne), ideje (nove i stare), namere (dobre i one manje dobre), svrabove (mentalne i fizičke) i, nadasve, preporuke (važne i obavezne), onda ćete razumeti dve stvari u današnjem utovaru.

Toma

Prvo, razumećete zašto umesto uobičajenog prvog komentara postavljamo neuobičajeni citat. Drugo, razumećete zašto ovom citatu ne treba nikakav naknadni mudri komentar, nego je dovoljno izreći samo par kratkih opaski, e po principu jen-dva-tri(-četr)-dosta. Ima i treće, ali nas je ptičica posavetovala da se obuzdamo.

Ja sam napisao govor, ali kao i sudbina mnogih govora, dok sam sedeo i slušao laureate, a posebno Vivaldija, palo mi je nešto na um što nisam napisao i verovatno bi trebalo češće da slušam muziku dok pišem govore. Bez ikakve veze pale su mi skraćenice dve instutucije na pamet: Narodna banka Srbije i Narodna biblioteka Srbije. Obe su en-be-es (NBS). Samo što u onoj može mnogo toga da se devalvira, a u ovoj sve dobija na vrednosti kako vreme prolazi. I zato vam hvala za priliku da vam se svake godine obratim, dok budem u mogućnosti ja ću da vam se obraćam.

Tomislav Nikolić, diplomirani predsednik Srbije,
naučni radnik, kajlokačitelj prvog reda, čuvar ekološkog neba iznad pecare rakije u Bajčetini i, nadasve, dobar i duševan čovek
u obraćanju povodom obeležavanja Dana Narodne biblioteke Srbije, dne 27. februara 2015. godine

Also šprah Tomislav.Elem:

  1. Što zelenije to pliva.
  2. Kućica u gorici na jedno dvajes’ gradi.
  3. Neka čuje ko ima stomak. Neka razume ko ima soli u glavi.
  4. (bonus) Prosto nas je sramota koliko se dobro osećamo zbog ovih heteroakademskih i duševnopodmazujućih reči.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 1. mart”

Utovar nedeljom, 22. februar

Prepoznajete li neku čudnu aromu u vazduhu? To je aroma februara, onog meseca u godini kada nije sramota biti šizofreničan, jer i sam mesec je takav.

RešenjeOd demagogije nikom nije loše bilo. Političarima raste popularnost, pa i broj glasača, a narodu sve lepo i šareno. Obe visoke peći železare će raditi koliko već sutra, čim nađemo investitora. A investitor će, ako se ne prijavi niko dovoljno glup, biti država. Samo oni koji je predstavljaju mogu da uposle silne radnike i obrtni kapital/kredit brzo da pretvore u mrtav kapital, sirov lim ili armaturnu građu koja nikom ne treba. Koliko savetnika još treba da platimo, pa da ih poslušamo kad nam kažu da građevinska industrija još nije izašla iz krize i potrebe za sirovinom su male?

SekiraKada se Fijat vraćao u kragujevačku “Zastavu”, jedan od uslova da zadrži radnika bio je da nema seosko imanje, niti neki vid porodičnog biznisa. Jer samo radnik koji nema alternativu redovnoj plati u fabrici jeste radnik koji će da (poštuje posao koji) radi. Možda se toga i setio neko od savetnika, kada su raspisivali konkurs za novi menadžment železare, pa u uslovima za direktora ne stoji klauzula “ne sme da otpušta radnike”…

Vesti o železari su imale ulogu i da zatrpaju vesti o još jednom slavnom porazu na Kosovu – dogovoru da na severu Kosova sude srpske sudije. Al’ niko ne reče po čijim zakonima će suditi, a ako srpski mediji to ne pominju, onda to sigurno nisu srpski zakoni. Treba li još neki savetnik da nas podseti da državu pored imovine/zemlje čine zakonodavna, izvršna i sudska vlast. Koju od tih stvari još uvek imamo na Kosovu, čiju nezavisnost nismo priznali?

Sova

No, bitno je da se narod zabavlja i najavljenim investicijama iz bliskog i dalekog nam istoka. Na društvenim mrežama se suze rone za raznim objektima srušenim da bi se postavio neki deo budućeg “vodenog Beograda”, a to što za mnoge od tih objekata suzoronjači ni čuli nisu… nema veze. Uvek smo hrabri da vlast pljujemo “normalno” na društvenim mrežama ili “podignuti” u jutarnjim programima. A brze pruge ćemo dobiti čim shvatimo da su nam nepotrebne, jer koliko nas u Grčku ide vozom i koliko nas bi sutra trebalo u Grčku da ide vozom da bi se ta investicija isplatila.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 22. februar”

Utovar nedeljom, 15. februar

“Nemamo dovoljno para da kupe železaru.”

SupermenŽale nam se čitaoci, neki dobri ljudi… Pa dobro, samo dvojica njih (ali jedan po jedan) da bi utovar trebalo da ide svakodnevno: jednom nedeljno nije dovoljno često, kažu, voleli bi da čitaju takve sadržaje svaki dan, zabavlja ih.

Pa, čitajte, dragi prijatelji: idite na portale raznih medijskih kuća, čitajte blogove angažovanih ljudi, pokušajte i sa televizijom ako se usuđujete, pa sami izvlačite poente. Može se čitati između redova i dok čitate vesti i prikupljate sve informacije na drugim mestima. Štaviše, mi tako često i sami pravimo neke sadržaje: pročitamo između redova, pa samo to isto prenesemo u svoje priloge, takođe između redova.

A da objavljujemo utovare svakodnevno… Ne, to se neće desiti. Suština pasijansa nije mesto za popunu vaše dokolice, što je i glavni razlog što ovde dolazi stotinu puta manje ljudi nego na kopirajterske blogove. Mi smo svesni činjenice da je razmišljanje svojom glavom najteža disciplina poznata ljudskom rodu, pa zato tako malo ljudi uopšte nalazi za shodno da razmišlja, i zato je to olimpijska nedisciplina. Ukoliko nađete za shodno da svakog dana čitate između redova i mimo Suštine pasijansa, a da pritom ne očekujete da vam iko plati za to, baš kao što ni nas niko ne plaća za ovo pisanje, tada smo postigli svoj cilj.

SvirciA kako ćete vi znati da ste uspeli u svom nastojanju? Tako što ćete početi da preispitujete sve što budete pročitali na ovom blogu (a potom i na drugim mestima). I potpuno je svejedno da li ćete to činiti da biste osporili naše reči ili da biste ih iskoristili da saznate više (i opet, na nekim drugim mestima). Koji god ishod od tih bude zabeležen u vašem slučaju, mi ćemo znati da smo uspeli. Što ono kažu stari Etrurci (Feničani? Kelti? Hotentoti? Sumeri? Tolteci? Iliri? Tunguzi?): ovo je win-win situacija.

Ako smemo da primetimo: pohodite li utovare nedeljom zabave radi, promašili ste sve što se promašiti može. A to je tako tužno.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 15. februar”

Utovar nedeljom, 8. februar

– A kolike su mu dimenzije?
– Ama kakve dimenzije, bre, bate, ovo ti je čis’ bakar, nema tu ništa dimenzije!

Kao što svaki pijačni mufljuz zna, mušteriju treba obrlatiti i pričati joj ono što hoće da čuje. Ili bar ono što je dosad prolazilo. U samousluzi, ili kad pazarite preko mreže, nema ko da vas obrlati osim onog što piše. Čitate li vi to?Sitna slova

E, da čitate, čudom biste se čudili. Našli biste da postoji sir bez mleka, prehrambeni ekvivalent eksera od plastelina. Našli biste da čokolada više ne mora da sadrži kakao. Da so nije isključivo natrijum hlorid, može i kalijum hlorid, nema veze što je otrovan. Da suvi vrat ne mora da bude suv. Da ručni alat ne mora da bude od čelika (što, istina, ne piše, ali pokušajte magnetom, ili sačekajte da se skine hrom pa da proviri žuti metal).

A onda se zapitajte zašto je sve to štampano tako sitnim slovima. Zašto više ne kaže koliko posto čega ima. Zašto više ne mora da piše zemlja porekla. Uostalom, nije vaše da pitate šta kupujete, nego da ćutite, platite i odnesete. A posle, ako vam nešto bude, ko vam je kriv. Lepo je pisalo. Postoji jedna vera koja tvrdi da je greh prevariti slepog. Za okate ne kažu ništa.

To je za ono što platite. A za ono što dobijate džabe kad vas zovu telefonom jer su vas izvukli, to oni sigurno rade zato što su mekog srca pa eto rešili da vas obraduju. To nije uračunato u cenu ničega, to oni iz svog džepa.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 8. februar”

Utovar nedeljom, 1. februar

Boktemazo, iscurio ceo mesec. Ama, dok si rekao “ejafjalajokul”… Ne govori se više “popokatepetl”, zar ne?…

Gore je da gore ne može biti, ali pošto gore ipak može biti, onda će gore i biti.

kreten1Ne vidite smisao prethodne rečenice? Ako zaista ne vidite smisao prethodne rečenice, onda postoje dve mogućnosti: 1. neskloni ste donošenju sopstvenih zaključaka na osnovu činjeničnih pojava oko vas; i 2. već duže vreme živite ispod nekog kamena, pa do vas ne dopiru predstave informacije vesti o aktivnostima izvršne vlasti. Imate svoju muku, gledate svoja posla, pa ste odlučili da sačuvate ono malo preostalih živaca i klonite se politike. E, ali politika neće da se kloni vas, jer sve političke aktivnosti (dakle i laganje i krađa i mere zadržavanja na vlasti – nema više, to je to) tangiraju sve što radite, možda čak i na načine koje još niste razaznali.

Ako osećate nelagodu, gledajte šta ćete: to što vas žulja nije neudobna kragna, a to što vas plaši nije karakondžula iz narodne bajke. To što vas žulja je nervoza koja je nastala zaslugom ili krivicom onih koji su odavno već nervozni za vaš račun (ili oni barem to tako predstavljaju).

kreten2Vlast je nervozna jer niko neće da je sluša (i to je, izvesno, jedini razlog što nam nije već mnogo, mnogo, mnogo… mnogo bolje, kao što je najavljeno), političari svih fela i boja su nervozni za svoj groš (sic! ipak je to za naš groš), novinari su nervozni jer mogu da pišu ili onako kako Vlada hoće ili onako kako Vlada želi (uz napomenu da u oba slučaja to slobodno mogu da čine samostalno – dakle, mediji su u našoj zemlji slobodni I samostalni), a mi smo nervozni jer nemamo više tapiju na posao i poljuljao nam se svaki plan za budućnost, jer budućnosti nema.

Valjda nam se ne dogodi Majdan i ovde. Ma neće… valjda.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 1. februar”

Utovar nedeljom, 25. januar

Kad bi nam došli u goste, ranije su nas kumovi prvo pitali za zdravlje, decu i slično, a sada nas prvo pitaju koja nam je šifra za wireless

Raznim nas temama zasipaju s mas-medija. Uzburkao se okean emocija posle one izjave Čomskog, pa kako to već biva pobrkale se babe i žabe. Advokatskoj su komori mnogi za pogled u tuđe životečlanovi van Beograda najavili prekid štrajka, pa se brže-bolje smanjivali/prlagođavali uslovi za njegov prekid. Nisu sanirane posledice prošlogodišnjih poplava, a došle su nam nove. Ombudsman radi posao tužilaštva, a Srbi nisu jedini koji neazdovoljstvo odlukama političara pokazuju uništavanjem javne imovine, i nisu jedini sa svojim komšijama koji primirje vide kao priliku za dodatno naoružanje i pripremu za sledeću ofanzivu.

Ali ako se okrenemo vlastitim životima, ako vreme posvećeno prikupljanju suvišnih(?) informacija iz belog sveta preusmerimo na sopstveni život i život najbližih, shvatićemo koliko ga imamo malo (vremena) i da ga treba pametnije koristiti.

Izreke koje prežive zub vremena opisujemo kao “stare izreke”, a današnjost ne bi dočekale da se nisu pokazale kao dobre. Pa tako i “srce hoće, al’ dupe klokoće” pokazuje prednost pozitivne selekcije.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 25. januar”