Kako je pravljen film “The Shining”

“Isijavanje” nije dobar prevod. Igra reči je takva da ne mogu brzo da korigujem značenje i zato namerno neću da prevodim ime filma.

Ovaj čovek nije stvarao fanove, nego poštovaoce.Pitanje na koje niko od nas neće moći da odgovori: koji je najbolji film Stenlija Kjubrika? Kako me sustižu godine, to sve bolje razumem da su takva pitanja oksimoron. Beznačajna su po svojoj prirodi samim tim što reditelj kakav je bio Kjubrik nije pravio uporedive filmove. Uostalom, slobodni ste da pokušate: preberite po opusu velikog reditelja i nasumice izaberite bilo koja dva filma, pod uslovom da ste ih gledali, a zatim budite slobodni da nađete paralele (lele, lele Smile with tongue out).

I, šta velite?

Paths of Glory i Dr Strangelove? Nerd smile Spartacus i Full Metal Jacket? Just kidding Barry Lindon i Eyes Wide Shut? Disappointed smile Lolita i A Clockwork Orange? Vampire bat 2001: A Space Oddyssey i The Shining?… Confused smile

Ne ide. Prosto i jednostavno: ne ide.

Nastavite sa čitanjem… “Kako je pravljen film “The Shining””

Utovar nedeljom, 27. novembar

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Maecenas porttitor congue massa. Fusce posuere, magna sed pulvinar ultricies, purus lectus malesuada libero, sit amet commodo magna eros quis urna.

Vladan je uspeo da predskaže da ću ja pročitati ovu knjigu vrlo uskoro.Kakva ujdurma! Kakav gambit! O, vreme, najstrašnija fizička veličino! O dani, koji tako brzo prolazite! O, paroksizmi osećanja tokom borbe protiv sna! Strahovitom i ničim izazvanom ucenom, Valex je uspeo da me natera da pročitam dobru knjigu. Kako to obično biva, sad će da stradaju čitaoci Suštine pasijansa. A šta ću vam ja: pop đaku, đak crkvenjaku… Nego me je situacija u kojoj sam se našao podsetila na jedan stari i prastari vic koji, sudeći po naglasku kojim je potrebno da se ispriča, potiče iz Mokrina. Ili iz Melenaca. Kako god, znam da nije Jazovo. Vic je kratak:

– Magarac jedan! (u prevodu: “Magarče jedan!”; vokativ ide loše Lalama; pride, to “jedan” više zvuči kao “jeadan”, prim. Grba) Magarac jedan! Samo ti rogovi fale!

– Kako?… E, čekaj malo, ne, stvarno: pa magarac nema rogove!

– Eeeee…. E, pa ondak si kompletan magarac!

– * –

Lista veština: umem da pošaljem vic... eeeee, e-mail.Nego, kad smo kod viceva: koliko puta vam je ove nedelje e-poštom stigao vic o dijalogu između pijanog vozača i saobraćajnog policajca? Bolje da vam ne kažem koliko puta je stigao meni. Ne ljutim se, šta ću. Vicevi i šeng-fuj slajdovi jedini sadržaj koji su mi neki poznanici ikada poslali, što implicira da oni e-poštu koriste samo za distribuciju gluposti… Najzad, to je danas način da se ispriča vic. Zbog prirode medija, niko neće najpre pitati “jes’ čuo ovaj?” nego opal’ preko stevke, pa čitajte opet ako nađete za shodno…

– * –

Veoma zanimljivo štivo za čitanje: lista zadataka u rokovniku Leonarda da Vinčija.

– * –

Čak Noris je baba!Čak Noris je pročitao celu Vikipediju. Singham je pročitao celu Vikipediju, i to tokom snimanja filma, preveo je na barem osam indijskih jezika i usput išamarao Džimija Velsa.

Neću se smiriti dok ne nađem titlovan film. Pa nek’ ide život!

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 27. novembar”

Deco, je l’ volite brzu vožnju?

Lik se spustio niz jednotračno šinsko vozilo montirano negde u Austriji i pritom nije iskoristio kočnicu nijednom.

Eto, što ti je dekadentna Evropa. Samo časak dok nas uvedu u EU, tako ćemo i mi. Ama, samo da Dinkić vidi. Pokažete mu ovaj film, pomenete reč “Kopaonik” i eto rešenja u roku od tri meseca – od Pančićevog vrha do Blaca.

Nova misija ka Marsu

Da mi je više vremena kao što nije… Ali možda nije kasno za neke od vas da se priključe prenosu…

Ne znam da li pratite šta radi NASA; ja tek ponekad zavirim na sajt. Tačnije, uzdržavam se da ne gledam češće, jer se izgubim surfujući tamo k’o magarac u magli, redovno gubeći pojam o vremenu. No, aktuelne aktivnosti su apsolutno zanimljive.

Danas u 16:02 po našem vremenu, biće lansirana nova misija ka Marsu. Raketa Atlas V će podići u orbitu i usmeriti aparaturu ka Marsu, gde treba da stigne u avgustu 2012. Centralni deo te aparature je vozilo Curiosity, koje je najteže i najveće teledirigovano vozilo za istraživanje planeta koje je NASA do sada napravila.

Vozilo Curiosity, sledeća istraživačka mašina na Marsu. Sliku sam maznuo negde, boktepita gde.

Ova grdosija je teška preko jedne tone, duža od dva metra i koštala je 2,5 milijardi dolara. Skupo, ali ajde-de, bolje da troše pare na to nego na ubijanje ljudi po svetu. Glavna karakteristika je to što će se vozilo i instrumenti napajati iz sopstvenog izvora. Elem, umesto slabašnih solarnih panela, turili su bateriju koja sadrži oko 4,8 kg plutonijum dioksida. To će obezbediti operativnost noću i, pogotovo, tokom Marsove zime.

S obzirom na gabarit, osetljivost opreme i rizik da se baterija ošteti, scenari osletanja koji je primenjen na vozila Pathfinder, Spirit i Opportunity neće biti primenjiva. Umesto toga, lakše je pokazati nego ispričati. Gledajte.

Istražite malo više i sami. A sad trk da isprobate vezu sa Nasa TV.

Uhvaćeno sat i dvadeset pet minuta pre poletanja rakete Atlas-V.

 

(Via)

Istorija engleskog jezika za deset minuta

Istina, ovaj snimak nije za one koji ne razumeju engleski malo bolje; potrebno je da poznajete finese engleskog da biste razumeli ovaj klip u punoj meri. Kako god, ne mogu da odolim: iako je sadržaj konotiran kao blesava šema dešavanja, ovo je deset minuta koje ćete provesti pametno, jer ćete naučiti nešto.

Juče smo Igor i ja otkrili novi sinhronicitet: sadržaj klipa ima veze sa naslovnom temom sledećeg broja National Geographica. A ta tema je… E, pa sačekaćete da izađe novi broj; nećete se razočarati.

Čudesni kompot gospođe S.

Gospodin Homer S. nema mnogo sličnosti sa glavom porodice Simpson. Osim možda jednu. Ili dve…

Gospođa S. je penzionisana nastavnica. Predavala sve predmete iz oblasti elektrotehnike. Sada gaji unučad. Gospodin S. je redovni profesor na Elektrotehničkom fakultetu. Godinama mu je posao bio jedina ljubav. A onda su došli unuci.

Gospodin S. je te večeri došao kasno s posla. Laboratorija za fizičku elektrotehniku na Elektrotehničkom fakultetu zna biti interesantna i laicima. Gospođa S. odavno više svog supruga ne čeka budna.

Čulo mirisa bi osetilo predivne tonove i da kuća nije bila u mraku. Gospodin Homer S. nije hteo da pali svetla, da ne uznemirava suprugu. Ulično svetlo je dovoljno osvetljavalo kuhinju. Mmmmmm, pun lonac izvrsnog kompota. Još uvek je topao. Gospođa S. zna koja je najbolja dobrodošlica umornom suprugu. Šolja nije nužna, a kutlača je blizu.

Nastavite sa čitanjem… “Čudesni kompot gospođe S.”

Dvadeset godina posle Fredija

Video sam ga i čuo uživo. Bio je veći nego što sve priče mogu da ispričaju.

Danas je dvadeset godina od odlaska Fredija Merkjurija na neko bolje mesto.

Harizma koju je stvorio oko sebe nastala je najpre ozbiljnim radom, a talentom tek u manjem delu. A vrhunska teatralnost, srećom, nikad nije prikrila fenomenalni glasovni kapacitet. Žmarci:

No, plašim se da smo zaboravili kakav je to autor bio. Da baš ne vadim Bohemian Rhapsody (uzgred: bohemijansku, a ne boemsku rapsodiju – istraži ko su bili Bohemijanci u Engleskoj!). Slušaj kanon koji počinje na 3:24 i traje do 5:52. Nađite mi drugi sličan primer koji može da održi pažnju slušaoca tokom dva i po minuta i platiću vam večeru.

Nastavite sa čitanjem… “Dvadeset godina posle Fredija”

Godišnjica jedne važne knjige

Prvo izdanje knjige "O poreklu vrsta" je rasprodato za jedan danNa današnji dan pre 152 godine, tačno 24. novembra 1859. godine, izašla je iz štampe knjiga “On the Origin of Species” (“O poreklu vrsta“) Charlesa Darwina. To delo je kapitalno u istoriji nauke – ne samo zbog revolucionarne teorije koja je u njoj izložena, nego i zbog reakcije koju je izazvala. U istoriji ostade zabeležena činjenica da je prvo izdanje knjige, to koje je objavljeno na današnji dan, rasprodato istog tog dana. Pobude kupaca su bile različite; navodno, većina je bila zgrožena onim što je pisalo u knjizi. Ali, takva je sudbina revolucionara u nauci.

Teorija evolucije je danas opšteprihvaćena u biologiji; nađe se tu i tamo poneki ludak koji je spreman da reskira sve oponirajući očiglednim manjkavostima (ali ne i eksplicitnim greškama!) u Darvinovoj teoriji, pa i to da ga akademska javnost ozbiljno shvati, sve tražeći neko novo objašnjenje za poreklo biljnih i životinjskih vrsta. Ali, to je gubitak vremena: te teorije nisu koherentne.

Nastavite sa čitanjem… “Godišnjica jedne važne knjige”

Šta je sledeće, o Evropo?

Dekadencija. Birokratija. Žmurenje. Skretanje pažnje. Evropska unija.

Samo da mi je znati kakav je širi plan. Mada, možda nam jednom postane jasno da su korporacije kupile sve države, pa su sad prešle na viši nivo korupcije.Evro se klati, konsenzusa nema, svi nešto mrsomude, slušamo gluposti sa pedigreom. Ovaj ovome rekao da onaj ovoga neće više varati, onaj tamo onom iza obećao da će mu skinuti s vrata onog odande, a za to vreme se oni preko puta smeju onima iza leđa i mašu nekakvim papirima ispred svih zajedno.

Da me đavo odnese ako ima ikakve greške u takvom pogledu na ono što se sada naziva Evropskom unijom i u onome što se sada dešava u njoj.

I u takvom ambijentu, gde ekonomija treba “malo da sačeka” da politika kaže to što ima, stiže nam informacija o novoj meri, da ne kažem regulativi. Elem, kako javlja britanski portal The Telegraph, ili sam samo našao informaciju baš tamo, pazi sad, proizvođačima flaširane vode je upravo zabranjeno da tvrde kako konzumiranje vode može da spreči dehidraciju.

Mislite da niste dobro pročitali? Ajmo još jednom:

Bude li neki predstavnik proizvođača flaširane vode tvrdio da konzumiranje vode sprečava dehidraciju, postoji mogućnost da zaradi dvogodišnju kaznu zatvora. Verovatno i neku globu, nisam kopao detalje…

Nema druge, pokušaćemo sa pivom. To jest, sa onim što nam prodaju kao pivo.

Birokrate su zaboravile da pomenu šta je to što može da spreči dehidraciju, a da nije voda. Bude li ih neko pitao, verovatno će se brže-bolje proglasiti nenadležnim, ili kako se to već suptilno kaže kada hoćeš da izbegneš odgovornost.

Nastavite sa čitanjem… “Šta je sledeće, o Evropo?”