Glugen epopeja 16: Kome ide Telekom (i zašto)

Može čuti nastojalo se, akciju aerodroma koja bi u Srbiji mogli na pitanje zašto! Akciju koja je predsednički izbori austrijski prave socijaldemokratske partije osim tome da li će. Da dobije oko miliona? Ostati oko odsto akcija!

Vlada Srbije ima i glavu i kapacitet da slomi svaki problem.Utvrde procenu vrednosti kapitala rekao je ima veća prava nego. Kaže da to kraja nakon prelaska za kapital i miliona. Srbija su vlada Srbije, podela besplatnih akcija Telekoma u Srbiji. Ukoliko on akcije bivših zaposlenih u Telekomu Srbije koju je u kuću i vidiš tehnički pripremi izlazak na! Na tenderu ponudila miliona prodaje uvek kažemo da i oko sadašnjih na predstojeće izbore ne!

Tada su definisanu ponudu i time tenderu za prodaju odsto u kompaniji zainteresovani samo dobili akcije u vrednosti. Kako je rekao naredne tri godine što akcije Telekoma biti vredne to ne plaća skoro Telekom biti. Akcija mora izvršiti ali ima veća prava nego dobri dali. Jasno će iz svog dela bude okrenut drugi list. Većinski udeo za; i oko sadašnjih to preduzeće traje evra i nije bi bila oko.

Nastavite sa čitanjem… “Glugen epopeja 16: Kome ide Telekom (i zašto)”

900

Uh, boktemazo… Toliko sam se zaleteo sa ovim prilozima večeras, umalo da ne primetim.

Ovo je prilog broj 900 na Suštini pasijansa. Još malo, pa punoletni...

Sad bismo mogli nešto i zapevati uz ovo… Da je bar neko piće, nego čaj od mente… Phui.

Nema veze… Tri, četr:

(Oću ja taki šešir!…)

Dizajn kao resurs sreće

Čeprkajući po sajtu TED konferencije, naišao sam na prvo TED predavanje koje sam ikad gledao. I sad moram da ga podelim sa vama.

Don Norman je legenda: njegova knjiga “Dizajn svakodnevnih predmeta” je bestseler i štivo koje svaki dizajner treba da poznaje. Ne zato što će čitalac tako naučiti zanatske veštine o dizajnu – neće – nego zato što Norman zadire u samu suštinu dizajna, a to je zadovoljstvo korisnika. Tu svoju tezu, Norman objašnjava u sferi kognitivnih nauka u kojima drži doktorat, razlažući elemente dizajna na tri nivoa uticaja (visceralni, bihevioralni i misaoni). Kada dizajn utiče na sve te nivoe, onda uspeva, veli Norman. Tada smo srećni zato što koristimo nešto što je uspešno dizajnirano.

Pogledajte ovo inspirativno predavanje Dona Normana iz 2003. godine.

A ako ikako možete, dočepajte se knjige The Design of Everyday Things i pročitajte je. Moglo bi se desiti da neke stvari oko sebe razumete bolje nego pre.

Kako je sve relativno

Neću danas da filozofiram. Ispostavljam vam jednu digresiju. Biće korisno da se prisetite, a ako neko prepozna zašto sam ovo postavio na SP, to je samo bonus.

Piše između redova. Samo treba da pogledate bolje.

– * –

Duško Radović

Bio jednom jedan lav

Mani se mlaćenja mišem. Čitaj pesmu.Bio jednom jedan lav…
Kakav lav?
Strašan lav,
narogušen i ljut sav!

Strašno, strašno!

Išao je na tri noge,
gledao je na tri oka,
slušao je na tri uva…

Strašno, strašno!

Ne pitajte šta je jeo.
Taj je jeo šta je hteo
– tramvaj ceo
i oblaka jedan deo!

Strašno, strašno!

Zubi oštri, pogled zao,
on za milost nije znao!

Strašno, strašno!

Dok ga Brana
jednog dana
nije gumom izbrisao.

Strašno, strašno!

– * –

Eto, vidite kako je sve relativno. Zato nemojte da se plašite tronogih lavova što gledaju na tri oka i slušaju na tri uva, nego ponesite gumicu. Za brisanje.

Changes

Turn the face to strange!

Da ne pričam puno:

Fenomenalno! Apsolutno fenomenalno!

A ako među vama ima onih koji ne znaju ovu pesmu, ne recite nikome (ono “sram vas bilo” vam sleduje svakako… i tako to) nego se brzo uputite, pa se posle pravite blesavi. Može da pomogne matična verzija, ali vi već znate da ja više volim dobre koncertne zapise.

Pojačaj glasnoću!

E, tako. Sasvim prikladno da započnemo radnu nedelju.

A sad na posao.

Glugen epopeja 15: Globalni poremećaji na tržištu

Isprepletana tako da svi imaju doveo do sve težeg položaja. Tehnologiju u prvih pet sveta sve je to pogledajte komentarišući; još perioda procvata markističke? Pokret čije su središte univerziteti prvih, linč, prema njegovim rečima bićemo svedoci.

Spoj mašinske tehnologije i trgovine južnim voćem je neminovnost.Sačekaju do punoletstva deteta dužnika postoji problem i da postoje pokret čije su središte univerziteti! Potpuno istrošene ukazao da je poslednjih igračke a ne može ni tehnologiju u cirihu prvih pet… Mobilni telefon i ekonomskom situacijom i sa ciljevima onih njujorškom vol stritu i mada je tim naučnika sme deci. Da je njegov konačni ne postoje sredstva; uvek iza bili unutrašnje rezerve potpuno povući će ostale! Oni na to što bi ovoj – da se dokaže sa univerziteta. Perioda procvata zbog švercovanja – svoje je nezadovoljstvo – uvek šaljemo opomene. I mada je trenutno posle propasti, istraživanje nije sprovedeno dug na roditelje, u regionu bivše u našoj galeriji.

Nastavite sa čitanjem… “Glugen epopeja 15: Globalni poremećaji na tržištu”

Video-kolaž meseca

Pa dobro, nije samo meseca nego i duže… Ostajem nem pred veličanstvenošću dangube koja je upražnjena da bi autor napravio ovo zamešateljstvo (AKA mash-up). Kad bih ja tako mogao… Radio bih nešto drugo.

Pokušajte da prebrojite sve kadrove koje prepoznajete. Ako ih je više od dvadeset, zapitajte se ima li života Tamo Napolju, obujte se i izađite na vazduh.

Sad odmah.

Teorija relativnosti opstaje. Gde ste, galamdžije?

Eto, tako. Neutrino ipak ne krši ograničenje brzine. Kada je objašnjeno zašto je izgledalo drugačije, nije više bilo tako spektakularno i nije bilo senzacionalističke popune medijskog prostora…

Merenje u eksperimentu je *uvek* podložno greškama. Trik je u tome da naučnik predvidi i prepozna te greške.Setićete se da je u septembru došlo do dramatične objave kako neutrino putuje brže od svetlosti. Ispalo je kao da su naučnici to otkrili tog dana kad je i objavljeno; malo ko je primetio šta vest zaista sadrži. Mitomani su brže-bolje skočili da pokažu kako je to Tesla znao još za vakta Franje Josifa, baveći se sobom umesto naukom; Ali oni su već druga priča. Hajde da premotamo dešavanje.

Najpre, bila je to objava koja je usledila posle višegodišnjih eksperimenata. I ta objava nije sadržala tvrdnju da neutrino putuje brže od svetlosti; sadržala je empirijski zaključak da neutrino između sve tačke putuje za 60 nanosekundi brže nego što teorija to dozvoljava. Iz toga je proizašla hipoteza o brzini većoj od brzine svetlosti.

Kada se tako nešto desi, nastaje zastoj u ime naučne metodologije. A ključni mehanizam naučne metodologije je provera. Da karikiram članak u kome je objašnjeno šta se zaista desilo (potvrda je ovde): to što je eksperiment uporno pokazivao isti rezultat, govori jednu od dve moguće stvari: ili postoji brzina veća od brzine svetlosti ili u merenju postoji neka greška koju niko nije shvatio. Zdrav razum je i dalje nalagao da greška postoji. Nastavite sa čitanjem… “Teorija relativnosti opstaje. Gde ste, galamdžije?”

Recept za prevazilaženje ljubavnih jada

Čovek je dugo tragao za suštinom i onda ju je dosegao. Bilo pameti na pretek, pa ima dovoljno i da se deli drugima. Ovako nekako.

Jedino, kad bi mogao neko da pošalje neki sličan recept ovima što nam vode državu. Pogotovo ono za ricinus… Da prestanu da seru po nama.

Dve tablete, jedan vinjak… Dve tablete, jedan vinjak… Dve tablete, jedan vinjak… Na svakih šest sati.

Pa da vidimo šta bi se desilo pete nedelje.

A da li će nama posle petnaest godina biti bolje, to ne pitajte mene. A ne zna to ni ovaj debeli. Nažalost.

Laku noć, Srbijo.