Svet odozgo: naš dom

Krug se zatvorio. Veliki umetnik je poslao svetu i video zapis spektakularnih prizora planete. Ime filma je jednostavno: “Home”…

Možda ćete se setiti spektakularne izložbe fotografija na velikim panoima, upriličene na Kalemegdanu u jesen 2007. godine. Naslov te izložbe je bio “Earth from Above“. Koliko vidim, svetska turneja traje još uvek. Kako i ne bi. Radovi ovog majstora opstaju kao čudo, samo po sebi.

Plavi kit nedaleko od obale Argentine. (c) Yann Arthus-Bertrand

Yann Arthus-Bertrand je stekao svetsku slavu upornim i napornim radom: tokom dugih godina, ovaj čikica veselih brkova obilazi planetu i fotografiše je iz vazduha. Tokom svih ovih godina koliko čeprkam razna portfolija mnogih čuvenih fotografa, nisam video ništa što može ama i da se približi fizičkom obimu i emotivnom naboju tih radova. Daleko bilo da nema drugih majstora, ali izvin’te – ni blizu.

Nastavite sa čitanjem… “Svet odozgo: naš dom”

Google nas podseća ko je to Albert Sent-Đerđi

Danas je 118 godina od rođenja naučnika koji nije pobrao slavu nekih svojih savremenika. Kako god, ovaj Nobelovac je danas dobio svoj Google doodle.

Dakle, ne znate ko je bio Albert Sent-Đerđi (Albert Szent Györgyi)? Nisam znao ni ja – ili sam čuo, pa zaboravio, ko bi ti sad znao da kaže. Nekako mi lakše da mislim kako nisam znao nikad – saznanje o zaboravljanju nekog podatka nikada nije prijatno.

Albert von Szent-Györgyi de Nagyrápolt (1893 – 1986)

Albert Sent-Đerđi je bio medicinar i hemičar, prvi naučnik koja je izolovao i objasnio mehanizam delovanja vitamina C. Za to je kasnije dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Simbolično: a gde je to rođeni Mađar mogao da nađe vitamin C u enormnim količinama, nego u zelenoj paprici! Nerd smile

Nobelova nagrada za medicinu 1937.Naučnik, altruista i patriota, Sent-Đerđi je ipak bio prinuđen da ode iz komunističke Mađarske i naseli se u SAD, gde je uskoro postao naturalizovani državljanin.

Zanimljiv detalj u biografiji ovog naučnika: tokom pedesetih godina prošlog veka, usred istraživanja mehanizma ponašanja karcinoma, umro je Stephen Rath, industrijaalc mađarskog porekla, glavni mecena Sent-Đerđija. Istraživanje se raspalo i nije nastavljeno tokom dugog perioda. Da do tog obrta nije došlo, ko zna koliko bismo danas znali o raku kao bolesti…

Prelistavam septembarski National Geographic

Nikad dosta vremena, a ovih dana je tešnje nego inače. Moje druženje sa omiljenim časopisom je ponekad prava borba. Nedelja pre podne; nema boljeg časa za prelistavanje.

National Geographic Srbija, septembar 2011.Moram da ispovedim jednu muku. Samo u poslednjih godinu dana izdanja National Geographica, ostalo je bar petnaest članaka koje nisam pročitao. Osećam se loše zbog toga, jer svako opravdanje koje bih mogao da izgovorim zvučalo bi kao loš izgovor – što verovatno i jeste.

Moj najveći problem je u tome što svaki susret sa novim brojem uobičajeno započinje uzdržavanjem. Da se ja pitam, tek pristigli broj uobičajeno ne bi omrknuo nepročitan od korice do korice. Ali, za to mi treba neko vreme, obično duže nego što imam na raspolaganju tokom tipičnog radnog dana, i onda se prisiljavam da odložim sve što je više od pukog prelistavanja do večeri ili, češće, do sledećeg vikenda..

Baš se nešto mislim: mogao bih da krenem u novi projekat “30 dana” – recimo, mogao bih da zadam sebi da svakodnevno provedem uz National Geographic najmanje 30 minuta. S obzirom na to da je to više vremena nego što je potrebno da bi se za mesec dana pročitalo jedno izdanje, mogao bih da krenem po arhivi i da nadoknadim propušteno.

To je dobra ideja. Danas idem na put; počinjem sutra. A sad puštam Radio Paradise i otvaram novi broj National Geographica.

Nastavite sa čitanjem… “Prelistavam septembarski National Geographic”

Fotografija na dan? Gde god poželite!

Da, znam, niste baš oduševljeni onim fotografijama koje vam ostavljam svakodnevno kao svoja autorska (ne)dela. Hteli biste fotke koje oduzimaju uzdah, a?

Jeste li ovisnik o fotografiji, kao ja? Pohađate li resurse besprekornih fotki, kao što je to dnevna doza na portalu Onexposure (1x.com)? Ili naslovnu stranu na portalu photosig.com? Ili neke slične resurse kojih ima kvadrilion?…

Ako vam je previše da pregledate i preuzimate tolike količine, kako bi bilo da svedete svoje preglede na jednu fotku na dan, ali onako, onu koja oduzima dah? Da, ima takvih mesta.

Ovog puta vam preporučujem dva izvora po jedne fotke na dan. Samo dva, ali bićete zadovoljni. A biće toga još…

Nastavite sa čitanjem… “Fotografija na dan? Gde god poželite!”

Google u slavu Fredija

Dobar dan da se setimo najboljeg pevača kojeg je rock’n’roll ikada imao.

Freddie Mercury, pevač grupe Queen i, izvesno, jedna od najharizmatičnijih ličnosti u kompletnoj istoriji rock provenijencije, rođen je na današnji dan 1946. godine, pre tačno 65 godina. U to ime, Google je napravio doodle koji je flash spot.

Google obeležava 65. rođendan Fredija Merkjurija

Samo kliknite na današnju sliku na naslovnoj stranici za Google upite; ako ovo čitate posle 5. septembra 2011 (po US vremenu, dakle nakon 9 ujutru 6. septembra), potražite taj doodle u matičnoj kolekciji.

Prvi klik pokreće animirani spot Don’t Stop Me Now. Deder, da se prisetimo velikog hita; zavređuje tri i po minuta pažnje.

Ako na Google stranici ponovo kliknete na spot koji svira, bićete prebačeni na upit o Frediju.

Ovaj slučaj je odredio šta će danas biti fotografija dana. Malo ću da vas draškam svojim primerkom ulaznice za koncert grupe Queen na Népstadionu u leto 1986. godine. Ne samo da sam bio jedan od 100.000 prisutnih na tom koncertu, nego sam jedva ostao živ u “kazanu”. Eh, onda se to moglo; danas sam više nego duplo stariji…

Ali, upadoh u digresiju…

Freddie je otišao 24. novembra 1991. Bio je žrtva svog načina života: nije bilo rešenja za tu paku bolest onda kao što je nema ni sada. Ostaće upamćeno da je od zvaničnog saopštenja, u kome  je Freddie objavio da boluje od AIDS-a, do časa smrti prošlo jedva nešto preko 24 sata. Ostaće zabeleženo i to da su ga lešinarili rođeni prijatelji iz benda. Ali, to je neka druga priča.

Dečija slikovnica po legendarnoj pesmi

Jeste da je u penziji, jeste da se svi pitamo hoće li se ikad ponovo obreti u studiju i na sceni, jeste i to da nam nije ostao dužan ništa, ali David Bowie ne prestaje da iznenađuje čak ni kada neko drugi učini nešto u njegovo ime…

Ground control to Major Tom… Ne znam da li volite muziku i pojavu Davida Bowiea, ali kako god bilo, siguran sam da niste imuni na Space Oddity, jednu od ključnih numera iz vremena space rock ere. Deder da je čujemo, pa ću tek onda da vam ispričam glavnu stvar…

(aj’ klikni ovde – najbolja verzija spota na jutjubu ne može da se ugradi na spoljne stranice)

Trideset pet godina slušam ovu pesmu i uvek se naježim, makar na časak, na stihu your circuit’s dead, there’s something wrong… Moguće da je to zbog onog oštrog tona gitare preko reči circuit

Space Oddity kao slikovnica za decu? Ljudi, je li to moguće?...Elem, ova pesma, jedna od ključnih u rock muzici, nedavno je preinačena u koncept slikovnice za decu! A da bi stvar bila luđa, PDF možete preuzeti besplatno!

No, ajmo redom.

Sve je krenulo kad se na blogu vesti časopisa New Musical Express, u koji redovno zavirujem, pojavila informacija o tome kako će numera Space Oddity biti pretvorena u knjigu za decu. Klik po klik, zateknem se na sajtu autora koncepta: Andrew Kolb je dizajner koji nalazi inspiraciju u muzici koju voli. Space Oddity odavno doživljava u slikama (hm – a ko tako ne čini?) i osetio je potrebu da uzvrati kreacijom. Koncept je već pretvoren u delo, ali ono zasad ne postoji na papiru.

Međutim, iznenađenjima nema kraja: slikovnica je besplatno dostupna kao PDF koji možete preuzeti linkom sa stranice na sajtu autora. PDF je velik 13,2 MB i vredi svaki preneti bajt!

[EDIT: Nije više, nažalost.]

A hoće li se slikovnica pojaviti i na papiru, nejasno je u ovom času.

Check ignition and may God's love be with you...

Uzgred: ne propustite da pročitate impresum knjige: dobro ćete se nasmejati. Winking smile

Ah, da: koristim priliku da vas uputim na još nešto… Obavezno pročitajte otvoreno pismo Davidu Bowieu pod naslovom Please Don’t Retire. Rado bih se potpisao ispod svakog slova tog pisma.

(Via)

Prijavite se na Minus preko mog linka

Problemi na relaciji Minus.com – NOD32 su otklonjeni. Posle prepiski e-poštom u svim mogućim smerovima, utvrđeno je da je Eset postavio Minus.com na crnu listu, iz ko zna Idealno skladište za razmenu fotografija - NEMA smaračine.kog razloga. To je rešeno još rano sinoć i sad sve fercera kako valja.

Minus mi je po volji i ne bi mi bilo drago da ga se lišavam sad, kad je Suština pasijansa duboko zaglibila u primenu tog skladišta. Praktično sve slike, osim vinjetica veličine 200-300 piksela, pohranjujem tamo i linkujem odande (to je lak proces dok kreiram priloge u programu Live Writer, koji mi je takođe po volji, iako mu nedostaje nekoliko sitnica).

Minus koristi fenomenalno jednostavan interfejs. Ako vam ništa nije jasno, samo prevucite sliku na prozor pregledača. Kad ugledate olovčicu, kliknite na nju i pišite. Ispod slika vidite razne pakete HTML kodova, znaćete šta koji znači ako vam to treba. Odredite šta je privatno, a šta javno. Kliknite na bilo šta da biste saznali čemu služi. I to je manje-više sve. Ima tamo i nekih alatki, desktop programa za PC, Mac i Ubuntu, kao i dodataka za veb pregledače: ako vam treba, snaći ćete se lako.

Dobro došli na moj profil!...

Minus je nedavno preuredio limite. Veličina datoteke (bilo kog formata) je sada uvećana na 2 GB, što je daleko preko svakog normalnog limita za cloud computing. No, postavljen je limit ukupnog gabarita svih foldera i on sad iznosi 10 GB. Za početak, to je fer, ali je moguće dostići. Zbog toga, kreatori Minusa su smislili standardni affiliate program: preporučite Minus prijateljima sa svog naloga i za svaki novi nalog koji bude otvoren na taqj način, dobićete nagradu u vidu povećanja kvote za 1 GB. Bio sam malčice vredan, pa sam već pozvao neke prijatelje i sada već imam 14 GB…

Hajde da napravimo eksperiment: ako vam nije teško, napravite novi nalog na Minusu tako što ćete otići na sajt koristeći ovaj link: http://min.us/r4EATlR. Budete li postupili tako, meni će se dodati gigabajt prostora. Cilj je da dostignem bar 30 GB za nedelju dana… Baš da vidimo…

Da budemo načisto: nije da mi sada treba mnogo prostora; ne treba mi. Nego me baš zanima hoćete li se odazvati. A pride, baš bih hteo da vas navedem da koristite Minus, jer ne mogu da zamislim ništa bolje ako razmenjujete datoteke sa drugima. Neka to bude kraj prevelikim prikačmentima uz e-poruke… Umest otoga, lepo turite datoteku na Minus, pošaljete link primaocu – i to je to.

Kad prođe neko vreme, dodaću stalni affiliate link u meni i u desnu šlajfnu stranice.

Novi algoritam za JPEG kompresiju

Baš me briga za algoritam, nego ovo zaista izgleda fascinantno. Bude li ugrađeno u fotoaparate, izazvaće revoluciju u potrošačkoj elektronici.

(E, ovo je pravo mesto za intro tekst od juče…)

Pišući juče na temu problema sa previše piksela u fotoaparatima, dokačio sam se na čas i kaskadnog problema sa JPEG kompresijom, koja je takva da proizvodi gubitke na slici. Nalik principu psihoakustike, gde je MP3 dovoljan u zvučnom prostoru prosečnog slušaoca, JPEG slike funkcionišu na sličnom obrascu dovoljne preciznosti koja se kompenzuje manjim gabaritom datoteke ili poništavanjem gubitka prilikom smanjivanja dimenzija slike.

Sve su to prilično složene priče i idu u prostor dosadnih rasprava: u praksi najčešće prepuštamo pouzdanim programima za obradu slika da odluče umesto nas koji će algoritam biti primenjen nad slikom – i za koje svrhe. Recimo, ako koristite Photoshop, sasvim sigurno znate za opciju čuvanja Save for Web (sačuvaj za veb), koja postiže optimum između veličine slike i očuvanog kvaliteta tokom kompresije. No, i tada je lako preterati, jer se u praksi pokazalo da nije svejedno koji od algoritama JPEG kompresije treba birati u odnosu na polazni sadržaj i željeni rezultat.

Slične tehnologije se ugrađuju i u uređaje: u digitalne fotoaparate, u telefone i razne druge sprave koje rade sa fotografijama. Problem sa tim uređajima je u tome što, u cilju uštede struje iz baterija, algoritmi bivaju optimizovani (čitaj: okljašteni) na meru koja dovodi krajnji rezultat u pitanje…

Fascinantni novi algoritam za JPEG kompresiju

Pre nekoliko dana, na netu je osvanula usluga JPEGmini: reč je o online usluzi koja garantuje višestruku kompresiju vaših fotografija bez iole vidljivog gubitka. A pritom, mogući dobici su čak i do 1:6!

Nastavite sa čitanjem… “Novi algoritam za JPEG kompresiju”

Urbane ruine

Ne prvi put, preporučujem da pohodite portal koji sadrži jedan neverovatan foto-projekat.

Kada neko uloži mnogo znanja, strpljenja i truda u projekat koji nije komercijalan (bar ne u direktnom smislu) i u tome opstane godinama, onda je to veoma vredno pažnje, a možda i poštovanja.

Sajt Opacity (u podnaslovu Urban ruins) prvi put sam sreo i upoznao pre oko četiri godine i tad sam ga predstavio na svom starom kvazi-blogu. Od onda sam mu se vraćao samo nekoliko puta, tek toliko da overim je li još u akciji. Boga mi, i te kako jeste.

Opacity: sajt posvećen napuštenim građevinama.

Autor sajta, koji se potpisuje kao Mr Motts, dao je sebi u zadatak da fotoaparatom zabeleži napuštene građevine, usput utvrđujući ponešto o istoriji tih mesta i otkrivajući razloge za današnje stanje. No, pored tog istoriografskog pristupa, jedna pojedinost posebno privlači pažnju: galerije koje su organizovane oko svakog objekta sadrže fotografije koje su, u najmanju ruku, rezultat veoma ozbiljnog rada. U nekim primerima, slobodan sam da tvrdim, pred nama se nalaze fotografije koje oduzimaju dah. Uspešno hvatajući duh napuštenosti i propadanja tokom vremena, te fotografije imaju izraziti autorski pečat.

Nastavite sa čitanjem… “Urbane ruine”

Prelistavam avgustovski National Geographic

Da, znam: kasnim tri nedelje. Bio sam na letovanju i dao sebi oduška. Ali to ne znači da nisam mislio na NG. Naprotiv, čak sam bio u lovu na potencijalni članak…

National Geographic Srbija, avgust 2011.Sad bih ja mogao da pričam kako sam osetio strašnu prazninu jer aktuelni broj nisam video na vreme. No, ja sam se u životu rešio potrebe za laganjem, pa ću reći da nisam ni osetio taj nedostatak. Jasna i ja smo napravili i uspešno sproveli plan da zujimo po Srbiji; napravili smo oko 2000 km i prepuni smo utisaka, priča i energije kojom smo napunili baterija kao malo kad. Taj format letovanja – pusto lutanje tamo-amo – trenutno nas toliko preokupira da smo već načeli planove za dogodine.

Za sve to vreme, jedan ranac sa logotipom National Geographica je neprekidno bio uz mene. I sećam se, šetajući užarenom pešačkom zonom u Kraljevu, uglom oka sam zapazio novo izdanje u jednom kiosku – i nisam ga kupio. Kad sam došao kući, pretplatnički broj je čekao u zlaćanom najlonu dva dana, doslovno, dok nisam stigao da ga raspakujem i prelistam. Sad mi je žao što nisam bio agilniji: za razliku od većine časopisa, koji preko leta pređu u lake note i trivijalne teme, ovaj broj je napakovan tako zanimljivim temama da sam broj čitao na štetu posla, koji sam morao da uradim brzo, i na štetu spavanja, kojeg mi nikako nije dosta otkad sam se vratio s puta. Ali, nema veze: vredelo je.

Uveo sam praksu: ova prelistavanja obavezno sprovodim slušajući Radio Paradise. Tako je i ovog puta.

Nastavite sa čitanjem… “Prelistavam avgustovski National Geographic”