Edgar Alan Po: Život i delo umetnika

Pa eto, bogojavljenje… Kosmičkom koincidencijom, na današnji dan pre tačno 202 godine, rodio se veliki pesnik i pisac; ali Google sad nema vremena da pravi doodle kojim će da obeleži taj datum.

Edgar Alan Po (1809 - 1849)Edgar Alan Po se rodio u Bostonu 19. januara 1809. godine. Živeo je burnim i čudnim životom, jer ga je sudbina bacakala od nemila do nedraga.  Čak i njegova smrt, posle svega četrdeset godina života, obavijena je velom misterije koja kao da dolazi pravo iz njegovog opusa.

Za relativno kratko vreme koliko se bavio spisateljstvom (aktivno je pisao od svoje 26. godine života), Po je napisao mnogo sjajnih pesama, gomilu fenomenalnih pripovedaka i nekoliko obimnijih dela, među kojima je avanturistički roman “Avanture Artura Gordona Pima” najpoznatiji. Među ljubiteljima njegovog dela pronaći ćete razne tvrdnje o tome u čemu je bio najbolji: po nekima, to je poezija, drugi će podsetiti na njegove sjajne kriminalističke priče (“Ukradeno pismo” se smatra jednom od najboljih detektivskih priča na engleskom jeziku). Jedino oko čega će se većina slaže: mračnjaštvo i morbidnost koje je Po ispoljavao u svojim delima, pogotovo u poeziji, neprekidno su na granici podnošljivog.

Edgar Alan Po ostaje u fokusu stalnog interesovanja zbog dva dela koja se danas smatraju nezaobilaznim delom svetske književne baštine. Jedno delo je poema “Gavran”, koja vam je predstavljena na stranicama Suštine pasijansa (overite osamnaest linkova u zoni komentara, to su strofe), sve sa grafikama Gistava Dorea (uzgred, čiji radovi izgledaju kao da su dva umetnika bili braća blizanci). Drugo čuveno delo je “Anabel Li”, tragična ljubavna pesma koju je napisao po smrti svoje supruge.

Vašoj pažnji posebno preporučujem priče “Crni mačak” i “Pad kuće Ušer” i već pomenutu “Ukradeno pismo”. A ako ste spremni da iskušate svoju sposobnost slušanja dobrog engleskog jezika, obavezno pogledajte TV film “An Evening with Edgar Allan Poe” u kojoj fenomenalni Vincent Price pokazuje publici kakvog je kova kao glumac i tumač Poove proze. A na jutjubu ima još toga.

Nastavite sa čitanjem… “Edgar Alan Po: Život i delo umetnika”

Dvanaest recepata protiv mamurluka

Da, da… Znam, kasnim sa ovim prilogom, sve žurke su prošle, čak i ona koju održavaju protivnici modernog kalendara. Ali, svejedno. Možda će vam zatrebati opet. Mislim – špil citata… Eye rolling smile

"Aj' pa živeli", reče ludak i popi šesto različito piće u poslednja dva sata...Staro pitanje za frajere uveče i dronjke ujutru glasi: “a što piješ kad ti škodi”. Neverovatno je koliko su ljudi skloni da piju dokazujući da ne umeju to da rade. Umesto da piju, žderu; umesto da uživaju u piću, dokazuju se pred drugima; a umesto da biraju šta, kako i kad piju, hvataju se svega bez kriterijuma. Cena takvog pristupa je da ujutru žele da umru umesto da nastave sa redovnim aktivnostima.

Spadam u one koji vole da okuse dobru domaću rakiju, a za čašu vina nikad nije nevreme. Jedini izuzeci su kad radim i kad vozim – tu alkohol nema šta da traži. Popiću u društvu, isključivo tako, ne hvatam se pića iz čista mira i kad sam sam. Ne preterujem često, a ako baš i preteram, znam da kažem “ne” i znam da učinim sebi tako da ne nastradam od pića. E, tim pre mi je smešno, ali ne mogu da odolim da ne prenesem: negde pred novogodišnje praznike sam natrčao, pa sačuvao link ka stranici koja popisuje recepte protiv mamurluka raznih čuvenih ličnosti koje su bile poznati alkosi. Pa kako da odolim, moram da prenesem nekoliko tih recepata, a vi sami pročitajte ostalo.

Nastavite sa čitanjem… “Dvanaest recepata protiv mamurluka”

Wikipedia protestvuje

Slobodni svet se udružuje protiv novog talasa onih koji žele da vladaju pomoću cenzure. Preti opasnost da Internet dobije Velikog Brata, onog pravog. Portal en.wikipedia.org se isključuje na 24 sata u  znak protesta.

Možete vi da volite portal Wikipedia.org ili da ga ne volite, da imate ovakvo ili onakvo mišljenje o njemu – tek, činjenica je jedno: svet je postao drugačiji zahvaljujući postojanju tog projekta. Omiljeni argument protivnika Vikipedije je taj da gerila-znanje nije znanje, a da kompetentnost i relevantnost nije moguće postići gerila-pisanjem.

E, pa znate li šta ima novo? Kompetentnost i relevantnost nije moguće postići ni kompetentnim i relevantnim pisanjem. Kompetentan je i relevantan onaj ko može da kupi sve nas zajedno, i naše države, za šaku dolara. A ne onaj ko zna.

Danas više ne važe činjenice, nego važi istina. Ljubitelji činjenica nisu na ceni; to jest, njihov život ne vredi mnogo.Danas više ne važe činjenice, nego važi istina. A istina je ono što žele oni koji mogu sve da plate. Danas zagovornici jedne teze zapravo podstiču ostvarenje svojih ciljeva koji su različiti, skriveni i usmereni na jačanje sopstvene strane u odnosu na neku drugu. Lobiji su postali jači od većine država, a državni monopol sile je postao sredstvo u rukama moćnih.

Onaj ko zna, a nije deo tog vladajućeg establišmenta, ima da ćuti dok mu se ne dozvoli da govori. A ko među takvima hoće da govori, biće ismejan, kompromitovan ili ućutkan. Mehanizmi kontrole su davno uspostavljeni. Preostao je samo jedan, a i taj je na putu da padne na kolena…

Nastavite sa čitanjem… “Wikipedia protestvuje”

Najlepše fotografije lansiranja u svemir 2011

Ova kolekcija fotki mi je zamalo promakla. Našao sam je sasvim slučajno.

Svemirski brod Sojuz-Gagarin poleće iz Bajkonura, april 2011.

Na portalu space.com, još u decembru je objavljena kolekcija od 39 izuzetno zanimljivih dokumentarnih fotografija poletanja raznih raketa i projektila u svemir.

Naći ćete tamo fotografije programa agencija iz SAD, Rusije, EU, Kine, Indije, pa čak i Argentine. Prvi tango u svemiru, boktemazo!

Poletanje Atlantisa 8. jula 2011: poslednja misija šatla, snimak iz aviona

Ne mogu da odolim: sledi digresija u vidu muzičke zavese primerene ovim fotkama.

(Via)

Prelistavam januarski National Geographic

Kad započne godina, započne i novi ciklus pretplate za mene; to jest, stiglo je podsećanje da je vreme za obnovu pretplate. Šta da radim?

National Geographic Srbija, januar 2012.Znate već, poštari su se pretvorili u Morloke, a ja sam jadni mali Eloi i ne smem da izađem na ulicu da me Morloci ne bi pojeli. A oni sve čine da me namame napolje: poslednja dva puta namerno nisu oštetili pristigle primerke National Geographica samo da bi me prevarili da se opet pretplatim. Kao, pronikli su u moj plan da neko vreme kupujem primerke na kiosku i tako napravim bar jednu neprekinutu seriju nepocepanih primeraka u kolekciji. Šta da radim?…

Redovni pretplatnik sam od broja 4 (februar 2007). Brojeve 2 i 3 sam kupio na kiosku, a za prvi broj bejah zakasnio jer nisam znao da se uopšte pojavio… Posle sam zamolio Igora da mi izvuče jedan primerak iz remitende, pa je i to konačno bilo nadoknađeno. Jedan primerak nikad nije stigao poštom, a jedan je jako kasnio, pa sam ih nadoknadio na kiosku. Prosek je dobar. Samo da nije tog strašnog cepanja. Šta da radim?…

Pošta traži da stavimo poštanske sandučiće na uličnu stranu kapije. To se neće desiti, jer ja ne mogu da provodim život braneći sadržaj sandučeta od lopova i bolesnika kojima je cilj da unište nešto tuđe, šta god to bilo. Da, već sam video polomljene brave i prozorčiće na takvim sandučićima. Ako stavim sanduče sa unutrašnje strane, pa ostavim prorez, onaj što ima veći broj cipela nego IQ će opet praviti origami od mojih primeraka časopisa. Šta da radim?…

Znam: puštam Radio Paradise i prelistavam januarsko izdanje.

Nastavite sa čitanjem… “Prelistavam januarski National Geographic”

Blues at Folsom Prison

Danas je godišnjica jednog od najluđih objavljenih audio zapisa nekog koncerta u istoriji popularne muzike.

Johnny Cash, Dasa u crnomNe znam kakvo je vaše mišljenje o Johnnyju Cashu. Primetio sam da mnogo ljudi mrtvi ‘ladni pakuju to što je on radio u ogromni tor prazilukovića. Mislim na one kojih, kao i svugde na svetu, i u američkoj popularnoj muzici ima previše. Trpati tog čoveka u tor sa onom gamadi je isto kao kad biste pokušali da strpate Kseniju Cicvarić ili Jordana Nikolića u Grand produkciju.

Uvek sam gajio pijetet prema Dasi u crnom. A kad sam prvi put čuo njegov album American IV: The Man Comes Around, poslednji koji je objavio za života, bio sam u šoku nekoliko dana od utiska koji su na mene ostavile te, uglavnom, obrade tuđih pesama. Njegova izvedba pesme Hurt od Nine Inch Nails je konačna verzija i teško je poverovati da je nije napisao on sam kao autobiografsku. Ako iole poštujete muziku kao medij za prenošenje emocija, taj album će verovatno zauzeti važno mesto u vašoj fonoteci.

No, taj momenat pominjem samo kao prelomnu tačku u kojoj sam najzad postavio fonografiju tog ludaka u fokus i pretresao je kako dolikuje. Prisetićemo se jednog koncerta koji je, srećom, ostao zabeležen kao ploča: koncert u zatvoru Folsom.

Nastavite sa čitanjem… “Blues at Folsom Prison”

Happy birthday, HAL 9000!

Danas bi mu bio rođendan, da nije puk’o sa Jupiterom još 2010…

HAL 9000, najpoznatiji računar u istoriji kinematografije, rođen je 12. januara nejasne godine – po knjizi, to je bilo 1997, a u filmu sam reče da je to bilo 1992.

I'm completely operational and all my circuits function perfectly.

HAL 9000 je naveden kao trinaesti najveći negativac u kinematografiji, prema listi Američkog flimskog instituta.

Nego, da se prisetimo…

Nastavite sa čitanjem… “Happy birthday, HAL 9000!”

Google u slavu Nikolasa Stenoa

Na današnji dan pre 374 godine, rođen je Nikolas Steno, otac geologije. Google je u čast tog datuma objavio prikladni doodle.

Google doodle za Nikolasa Stenoa

Ne, nisam znao za ovo ime pre današnjeg dana, a ako sam negde i naišao na njega, zaboravio sam to. Verujem da je i sa vama takav slučaj, jer nije mnogo ljudi koji se bave osnovnim principima geologije, pa da znaju za Stenoa.

steno_pUglavnom, Danac Nicolas Steno (1638 – 1686) bio je katolički biskup koji je bio sklon nauci, pa se bavio raznim disciplinama kojih se dohvatio; bavio se anatomijom, ali prava ljubav mu je bila geologija, sa posebnim osvrtom na stratigrafiju (istraživanje slojeva stena) i paelontologijom (praistorijskim svetom). Moram priznati: interesantni i prilično progresivni stavovi za jednog visoko kotiranog pripadnika klera, pa taman i u redovima tzv. progresivnih struja zapadne crkve. Štaviše, Steno je bio konvertit: kada je imao 29 godina, prešao je iz luteranske crkve, u kojoj je odgajan, u katolicizam.

Principi građenja slojeva stena koje je Seno prvi artikulisao realno su predstavljali osnov iz kojeg je razvijena naučna geologija. On je prvi povezao položaj fosila u zemlji sa vremenom u kome je određeni sloj stene bio na površini; dao je hronološko tumačenje koje je pomoglo čak i Darvinu da razvije svoju teoriju o nastanku vrsta. Delo Dissertationis prodromus danas se tumači kao prvi naučni rad u oblasti stratigrafije.

Nemojte me terati da prepisujem ono što čitam o ovom zanimljivom čoveku: kliknite na gornju sliku, pa kopajte sami. Meni ostaje zanimljivo i to da se o Stenoa danas otimaju i crkva i nauka; papa Jovan Pavle II je beatifikovao Stenoa 1988. godine, što odgovara statusu “tek što nije svetac”. Angel

Reporterska fotografija kao partizanština

Dakle, kvantitet će da odnese pobedu nad kvalitetom? To se nikad nije desilo, pa neće ni sad.

Upravo se uspostavlja negativni trend ophođenja prema reporterskoj fotografiji. To je poslednja preostala socijalna devalvacija.Vest nije nova, ali ja sam je saznao tek pre nekoliko dana: CNN otpušta pedeset fotografa zato što će “drugi rado uraditi isti posao besplatno”. Objašnjenje, u slobodnom prevodu, glasi ovako:

…Konzumerske i prozumerske tehnologije su sve jednostavnije i pristupačnije. Mali fotoaparati sada nude kvalitet za objavljivanje. Sve više tehnologije je u rukama sve više ljudi…

U pomenutom članku se tvrdi da je preispitivanje trajalo tri godine. Ma hajde, boktmazo, da nije pet?… Kakva je to analiza koja podrazumeva da će gerila-fotografija nadvladati profesionalnu? To se neće desiti; jedino je pitanje koliko je potražiocu foto-materijala uopšte stalo do relevantnog rezultata.

Nastavite sa čitanjem… “Reporterska fotografija kao partizanština”

Pokušaj prostim rečima

Niste shvatili! A niste primetili ni to da nedostaje lista referenci. Ergo: beeeee!
Citat dana dolazi od onog ko je slavljen kao autor najkomplikovanije naučne teorije u prošlom veku, a usput je doživeo i tu čast da svi drugi sebe stavljaju u podređen položaj zbog nerazumevanja radije nego da tvrde kako je ta teorija sama po sebi nerazumljiva.

Elem:

Ako ne možeš da objasniš prosto,
to znači da ne razumeš dovoljno dobro.
Albert Ajnštajn

 

Možda je nedostajalo malo više stila? Ili smo teoriju relativiteta primili prerano da bismo sa njom uradili išta suvislo skoro devedeset godina?

Nastavite sa čitanjem… “Pokušaj prostim rečima”