Noć muzeja: 19. maj 2012.

U subotu se ponovo održava Noć muzeja. Nemojte propustiti bar tog jednog dana.

Projekat "Noć muzeja": u subotu, 19. maja 2012.Projekat “Noć muzeja” je jedan od najboljih motivacionih projekata u kulturi koje sam ikada video ili za njih čuo. Prosto, ideja je da se od neke izložbe napravi cirkus u večernjim satima i da se poseta muzeju izvede kao nekakav osobiti, vanserijski večernji izlazak. Ideja je prosta i besprekorna, kao i sve druge genijalne stvari. Koliko ono beše, ima jedno pet-šest godina da je krenulo van Beograda svuda po Srbiji, pa je stiglo i u Kikindu. A u Kikindi sve neki hedonisti i planetarno svesni likovi, ne daju se prevariti, nego naprave neko kapitalno ludilo svaki put…

Nastavite sa čitanjem… “Noć muzeja: 19. maj 2012.”

Duga u garavim očima

Citat dana je ovoga puta došao od čoveka kojem je posvećena cela ova nedelja, čoveka koji je životne tragedije posmatrao kroz naočare komedije. Ili bolje reći kroz nagaravljene oči Čarli Čaplin (1889-1977)najpoznatije filmske skitnice, avanturiste i džentlmena.

Look up to the sky
You’ll never find rainbows
If you’re looking down

Charlie Chaplin


Digni pogled ka nebu
Nećeš spoznati dugu
Budeš li gledao u zemlju

(prepev Dragan Grbić)

Istini za volju ove reči nisu deo izjave za medije ili iz nekog sličnog izvora. Ovo je deo pesme koji je Čarli Čaplin napisao za uvodnu špicu “reprinta” filma The Circus, objavljenog 1969. godine.

Sledeći

Odavno sam se kanio da okačim ovaj kratki animirani film domaćih autora, ali nekako sam zabušurio tu informaciju. Sad mi je žao zbog toga.

Dramski studio Doma omladine u Kragujevcu ima aktivnu ekipu animatora. Beleže uspehe po specijalizovanim festivalima po svetu, gde su poznatiji nego u rođenoj zemlji. To što ne znamo za te dečake, naša je prava sramota. Hajde bar malo da podržimo inicijativu stvaralaštva i da upamtmo imena autora: Vojin Vasović, Stojan Đorđević.

Sublimacija iskustva

Citat dana dolazi od onog ko je otkrio vezu između večere i daljinskog upravljača, ko otvoreno flertuje sa devojkom svog gazde, ko ima metafizički odnos prema arhetipskim neprijateljima (i onim ispod i onim iznad), ko uvek pronalazi još jedan način da šutne najboljeg druga u dupe i ko može da pojede lazanje u količini deset sopstvenih težina pre podne, ali onda popodne ne može.

Skoknite po dnevnu dozu stripa o mačku Garfildu.

 

Teško je biti ozbiljan kad si go.
mačak Garfild

 

Imam sve dnevne šlajfne. Sve do jedne. Od 19. juna 1978. do danas. Još devedesetih godina sam prikupio sve retroaktivno, a od onda skupljam Garfilde svakodnevno. Imam stranicu na kojoj se sa mog diska izbaci strip po slučajnom izboru.

Podsećam vas da sam već pisao o svom idolu. Skoknite na tu stranicu i pogledajte neke favorite koje sam tamo spremio za vas.

Provokator

Jeste li čuli za Minuscule? Reč je o sjajnoj animiranoj seriji moderno sklopljenih crtaća u kojoj glavnu reč vode insekti. Pazi sad.

(Savetujem gledanje u režimu punog ekrana)

Jadni pauk… I molim te, ko bi rekao da je bubamara tako zločesta?… Čovek svaki dan nauči ponešto…

Ah, da: svakako ne propustite ni druge priče. Ne znaš koja je luđa. Sačekaj samo da čuješ onomatopeju kretanja puža…

Motiv: fotografija sa refleksijom

Jedna zanimljiva tema je obrađena pre desetak dana na sajtu Digital Photography School: to je kolekcija od 27 fantastičnih fotografija na kojima refleksija predstavlja ključni motiv.

Ime fotke je "Jeux de miroir @Bordeaux", potiče sa portala Flickr, a maznuta je posredstvom sajta koji se pominje u ovom prilogu.

Stvarno nema smisla da prenosim fotke odande. Ova jedna je samo podsetnik meni samom da ključ odraza predstavlja oblik koji je u strogoj relaciji sa glavnim objektom u kadru.

Dobra ideja. No, imao sam već takvih radova u kolekciji “jedna na dan”; omiljeni komad je onaj snimljen u najboljem sekundu zlatnog sata: odraz motela u ribnjaku pored fazanerije na Ubu, avgusta 2011.

(Via)

Daleka sutrašnjica

Strip “Daleka sutrašnjica” (The Long Tomorrow) nastao je 1975. godine po scenariju Dana O’Bannona i u likovnoj izvedbi Moebiusa, juče preminule legende svetskog stripa. Po rečima samoga Williama Gibsona, autora romana Neuromancer koji se danas smatra kamenom temeljcem sajberpanka u SF-u, ovo delo zaslužuje da se nazove pretečom tog podžanra.

Na jutjubu je upriličeno prelistavanje tog stripa. Opustite se deset minuta uz fantastične slike i Tangerine Dream u pozadini. Nije HD, ali prebacite na režim punog ekrana.

Dok gledamo u ove slike, postaje jasno zašto su mnogi reditelji utemeljili vizuelnu ikonografiju svojih SF filmova na principima koje im je pružio Moebius. Ridley Scott ne krije da mu je predložak “Daleke sutrašnjice” dobro poslužio za gradnju slike u filmu Blade Runner.

(Tnx Milan via FB)

R.I.P. Moebius

Danas je svet stripa izgubio jednog od najvećih autora koji su ikad vladali tim medijem.

Jean Henri Gaston Giraud, rođen 8. maja 1938, bio je velemajstor stripa koji je posebno obeležio šezdesete i sedamdesete godine prošlog veka. Svetu je bio poznatiji pod pseudonimom Moebius, kojim je potpisao većinu tabli svojih stripova; drugi, manje korišćen pseudonim beše Gir.

Blueberry, najpoznatiji junak Moebiusovih stripova

Među brojnim autorskim delima u svetu stripa, najpoznatiji je Blueberry, strip smešten u arhetipski prostor američkog starog Zapada. Ali, ako smem da biram, više su mi po volji dela potpune imaginacije – ono što je Moebius ostavio u žanru fantastike i naučne fantastike. Recimo, Arzach, junak mitskog arhetipa, smešten u neki čudni svet.

Nastavite sa čitanjem… “R.I.P. Moebius”