Kako sam se skinuo s kafe

Nekada sam bio poklonik slogana “There is no such thing as too much coffee”. Danas sanjam doba kad sam tako mislio. Ovo je ispovest bivšeg kafomana.

Ima skoro dve godine da sam prestao da pušim. Razloga je bilo više: prestao sam da vidim ikakav smisao u duvanu, a bilo je i razloga zdravstvene prirode koji su sugerisali da bih mogao da se okanem. Tako i bi, i to bez po muke. kako sam prestao, tako nisam više ni pomislio na duvan… Lažem: od onda, u tri navrata sam pušio cigare (tj. tompuse), ali osim što ne ubrajam tu bahanaliju u redovne poroke, pride nalazim da je OK jer je retko i nije promenilo moj stav prema duvanu; to pućkanje je više hedonistički doživljaj nego što je realno uživanje duvana.

Količine kafe koje sam unosio u sebe su bile epske.Još od tog doba, stalno sam mislio i stalno izvrdavao da barem smanjim količinu kafe koju unosim u sebe, ako ne i da prestanem da je pijem. Srce mi nije baš u idealnom stanju, pijem lek protiv nekontrolisanog lupanja (što mi se sve češće dešavalo), a količina popijene kafe je samo dodatno provocirala taj problem.

Međutim, bio sam razvio sklonost ka kafi koja se kosila sa narkomanskom ovisnošću. Barem ja to tako danas zamišljam: bio sam velemajstor za milion opravdanja zašto bi baš sad trebalo opet popiti kafu, pa taman i da su sitni noćni sati, a da sam prethodnu kantu kafe popio pre sat vremena. Odneo đavo šalu, postalo je jasno.

A onda sam pogledao TED predavanje na temu “Probajte nešto novo tokom 30 dana“. I to je bila ona inicijalna kapisla koja mi je bila potrebna.

Nastavite sa čitanjem… “Kako sam se skinuo s kafe”

Prijavite se na Minus preko mog linka

Problemi na relaciji Minus.com – NOD32 su otklonjeni. Posle prepiski e-poštom u svim mogućim smerovima, utvrđeno je da je Eset postavio Minus.com na crnu listu, iz ko zna Idealno skladište za razmenu fotografija - NEMA smaračine.kog razloga. To je rešeno još rano sinoć i sad sve fercera kako valja.

Minus mi je po volji i ne bi mi bilo drago da ga se lišavam sad, kad je Suština pasijansa duboko zaglibila u primenu tog skladišta. Praktično sve slike, osim vinjetica veličine 200-300 piksela, pohranjujem tamo i linkujem odande (to je lak proces dok kreiram priloge u programu Live Writer, koji mi je takođe po volji, iako mu nedostaje nekoliko sitnica).

Minus koristi fenomenalno jednostavan interfejs. Ako vam ništa nije jasno, samo prevucite sliku na prozor pregledača. Kad ugledate olovčicu, kliknite na nju i pišite. Ispod slika vidite razne pakete HTML kodova, znaćete šta koji znači ako vam to treba. Odredite šta je privatno, a šta javno. Kliknite na bilo šta da biste saznali čemu služi. I to je manje-više sve. Ima tamo i nekih alatki, desktop programa za PC, Mac i Ubuntu, kao i dodataka za veb pregledače: ako vam treba, snaći ćete se lako.

Dobro došli na moj profil!...

Minus je nedavno preuredio limite. Veličina datoteke (bilo kog formata) je sada uvećana na 2 GB, što je daleko preko svakog normalnog limita za cloud computing. No, postavljen je limit ukupnog gabarita svih foldera i on sad iznosi 10 GB. Za početak, to je fer, ali je moguće dostići. Zbog toga, kreatori Minusa su smislili standardni affiliate program: preporučite Minus prijateljima sa svog naloga i za svaki novi nalog koji bude otvoren na taqj način, dobićete nagradu u vidu povećanja kvote za 1 GB. Bio sam malčice vredan, pa sam već pozvao neke prijatelje i sada već imam 14 GB…

Hajde da napravimo eksperiment: ako vam nije teško, napravite novi nalog na Minusu tako što ćete otići na sajt koristeći ovaj link: http://min.us/r4EATlR. Budete li postupili tako, meni će se dodati gigabajt prostora. Cilj je da dostignem bar 30 GB za nedelju dana… Baš da vidimo…

Da budemo načisto: nije da mi sada treba mnogo prostora; ne treba mi. Nego me baš zanima hoćete li se odazvati. A pride, baš bih hteo da vas navedem da koristite Minus, jer ne mogu da zamislim ništa bolje ako razmenjujete datoteke sa drugima. Neka to bude kraj prevelikim prikačmentima uz e-poruke… Umest otoga, lepo turite datoteku na Minus, pošaljete link primaocu – i to je to.

Kad prođe neko vreme, dodaću stalni affiliate link u meni i u desnu šlajfnu stranice.

Novi algoritam za JPEG kompresiju

Baš me briga za algoritam, nego ovo zaista izgleda fascinantno. Bude li ugrađeno u fotoaparate, izazvaće revoluciju u potrošačkoj elektronici.

(E, ovo je pravo mesto za intro tekst od juče…)

Pišući juče na temu problema sa previše piksela u fotoaparatima, dokačio sam se na čas i kaskadnog problema sa JPEG kompresijom, koja je takva da proizvodi gubitke na slici. Nalik principu psihoakustike, gde je MP3 dovoljan u zvučnom prostoru prosečnog slušaoca, JPEG slike funkcionišu na sličnom obrascu dovoljne preciznosti koja se kompenzuje manjim gabaritom datoteke ili poništavanjem gubitka prilikom smanjivanja dimenzija slike.

Sve su to prilično složene priče i idu u prostor dosadnih rasprava: u praksi najčešće prepuštamo pouzdanim programima za obradu slika da odluče umesto nas koji će algoritam biti primenjen nad slikom – i za koje svrhe. Recimo, ako koristite Photoshop, sasvim sigurno znate za opciju čuvanja Save for Web (sačuvaj za veb), koja postiže optimum između veličine slike i očuvanog kvaliteta tokom kompresije. No, i tada je lako preterati, jer se u praksi pokazalo da nije svejedno koji od algoritama JPEG kompresije treba birati u odnosu na polazni sadržaj i željeni rezultat.

Slične tehnologije se ugrađuju i u uređaje: u digitalne fotoaparate, u telefone i razne druge sprave koje rade sa fotografijama. Problem sa tim uređajima je u tome što, u cilju uštede struje iz baterija, algoritmi bivaju optimizovani (čitaj: okljašteni) na meru koja dovodi krajnji rezultat u pitanje…

Fascinantni novi algoritam za JPEG kompresiju

Pre nekoliko dana, na netu je osvanula usluga JPEGmini: reč je o online usluzi koja garantuje višestruku kompresiju vaših fotografija bez iole vidljivog gubitka. A pritom, mogući dobici su čak i do 1:6!

Nastavite sa čitanjem… “Novi algoritam za JPEG kompresiju”

Opet problem na relaciji Minus.com – NOD32

Kratka informacija za korisnike antivirusnog programa ESET NOD32.

Iz meni nepoznatih razloga, ovaj sistem za sprečavanje žgadije suspenduje slike i fotografije koje povezujem na Suštinu pasijansa sa skladišta Minus.com.

U dve reči: izgubih kontrolu.Ovo se već dešavalo, trajalo je neko vreme, pa prestalo da se dešava. Tako će biti i ovog puta, sve se nadam…

Pomalo je previše da tražim od vas da napravite izuzetak za poddomen i.min.us u svom antivirusnom programu, a takođe je i prekasno da preduzimam bilo šta retroaktivno, jer sadržaja na blogu ima previše da bih ga sad rekonstruisao (posao bi trajao danima).

Nemam pametno rešenje za izlazak iz ove klinč situacije, a računam da nije ni 100% bezbedno da na prečac tražim neko drugo mesto za skladištenje slika. A s obzirom na ambicije koje imam povodom Suštine pasijansa, takvo mesto mi treba, pa treba.

Ovo je čas da oslušnem svaki dobar predlog, ako ga neko ima.

Improvizovane scene u filmovima

Ponekad holivudski reditelji demonstriraju svoju moć raspolaganja viškom para tako što puste glumce da serendaju nešto pred kamerama. U slučaju onih koji su savladali metode Stanislavskog, to se ponekad pretvara u legendarnu scenu, poput jednog od najpoznatijih monologa u istoriji filma – “You’re talkin’ to me? Talkin’ to me?…” Znate većHot smile

Neki zamlata je prikupio 25 takvih scena i naglavio ih na jutjub. Bacite pogled.


 

Za neke od ovih filmova nikad nisam čuo. A opet, kao da je bitno da znam… Pogledao bih ponovo, nego mi žao da prekidam Won’t Get Fooled Again na Radio Paradise…

Džepno višenamensko sokoćalo

Ovo se ne viđa svaki dan. Ma šta: ja ovo vidim prvi put.

Kao reakciju na moj prilog sa švajcarskim nožem koji je bio fotka dana prekjuče, moj stari prijatelj i tzv. Komšija (namerno pisano velikom slovom), pride i imenjak nDragan (a u potpisima na Suštini pasijansa D.R. Fairday), prijavio je u komentaru sledeće:

Него, имам једну сличну алатку, видећеш је првом приликом, величине картице, а са футролом. Обичан комад љутог челика, ал’ изрезбарен тако да на себи има, да видимо: нож, одвијач, отварач за лименке, кључеве за шест величина матица, тестерицу, лењир (од свега 4цм), угломер (баждарен на пи осмине) и отварач за пиво, те још пар прореза непознате намене. Носим то у задњем џепу, и веровао или не, досад је итекако добро дошло више пута.

Šta sam mogao, nego da tražim fotku tog čuda. I ne budi lenj, Komšija mi je večeras udovoljio. Pa, izvol’te:

Ha! Nema krstak!

Nema krstak, ali nema veze! Just kidding Čudno čudo! Liči da ga vredi imati pri ruci u svaka doba! Nisam se raspitivao oko detalja nabavke i upotrebe. No, Komšija će već naći za shodno (ili neće) da dopuni ovaj prikaz daljim podacima i komentarima. Isto važi i za one koji imaju pitanja: postavite ih u komentaru, a nDragan će vam izvesno odgovoriti.

(tnx nDragan)

Dokaz izvučen iz filma

Nova dimenzija legendarnog Kjubrikovog filma: scena se koristi kao dokaz na sudu!

Steve Jobs se povlači. Opet. Možda je poslednji put.Najaktuelnija priča koja se tiče kompanije Apple Inc. je ona o povlačenju Stiva Džobsa sa kormila firme. Pa dobro, baš me briga za to. Čovek je ispunio svoju viziju, očigledno, uspeo je da prenese kult ličnosti u kult tehnike – a Mac evangelisti mi ponekad zaista izgledaju kao sledbenici kulta, samo im još fale “Kula stražara” i marketing od vrata do vrata – i to će biti tako kako će biti.

Želim dobro zdravlje čoveku. Nadam se da će uspeti da ga kupi svim onim i te kako zarađenim novcem. U Americi drugačije ne biva: ko može da plati, preživi.

Harizma Stiva Džobsa je jedno, a paranoja kompanije sasvim drugo. Mnogi su primetili neverovatno nervozno ponašanje kompanije Apple Inc. na sve teme koje iole bacaju mrlju na njihov principijelni stav da mora biti onako kako oni kažu, i to, po mogućstvu, tako da se načini slika kako je svet počeo baš tako što je Apple nešto smislio.

Prvi miš Douglasa Engelbarta; prototip iz 1963. godine.Džabe se Apple upinjao da objasni kako je Microsoft maznuo interfejs za Windows sa Mac OS platforme, kad danas i deca znaju da je miša prvi napravio Douglas Engelbart, a da je grafički interfejs prvi put stvoren u Xerox PARC laboratoriji (a Apple ga je, doduše, prvi primio kao koncept). A sve posle toga: već viđeno, braćo, u svim sferama industrije – i ne samo industrije. Svi liče kao jaje jajetu i najbolji nije nužno i najuspešniji (ako ne verujete, pokušajte da gledate i slušate MTV jedno popodne i biće vam jasno).

Ali, Apple je svesrdno preterao nakon što je tražio zabranu prodaje tableta Samsung Galaxy Tab. Navodno, Samsung je maznuo koncept koji je Apple prvi pružio kroz svoj iPad. Srećom, ova budalasta parnica je okončana spektakularnim kajlovanjem: predstavnik kompanije Samsung je na ročištu prikazao insert iz filma 2001: A Space Odyssey (1968) Stenlija Kjubrika u kome se lepo vidi da Boumen i Pul koriste tablete dok jedu; jedna gleda vesti, drugi čita novine.

Dr. David Bowman (Keir Dullea)
Dr. Frank Poole (Gary Lockwood)

To je, kažu dežurne tračare, bilo sasvim dovoljno da se tužba odbaci: Stiv Džobs je u to doba imao samo trinaest godina i teško da bi se moglo reći da je ideja o tabletu njegova.

S.T.A.L.K.E.R.

Ovaj kratki film ima samo blagu asocijaciju na skoro-pa-istoimeni legendarni film Andreja Tarkovskog i nemojte ga gledati tako. Pre bi trebalo da asocira na onaj film, kako se zvaše, gde se Arnold Šrafciger mota sa nevidljivim vanzemaljcem po džungli. Ali i to je tek samo blaga asocijacija.

 

Ovaj film je inicijativa dva mlada momka i predstavlja pokušaj da se sačini koherentna filmska produkcija. Što se mene tiče, uspeli su u tome.

Trodimenzionalne panorame prirode

Da vidite kako ljudi od akcije prikazuju lepotu prirode na Internet!

Ima tome već neko vreme, taman toliko da sam izgubio izvor na kome sam našao prikaz ove sferne panorame. Uglavnom pogledajte: klik na ovu sliku će vas odvesti na stranicu na kojoj je panorama osposobljena za interaktivni pregled:

3D panorama duplog luka od kamena

Koliko god da me je oduševio ovaj prikaz (što se tiče ovog nacionalnog parka u Juti, ima toga još: pogledajte ovde), malo sam se rastužio jer nema neke slične prakse kod nas. Tokom avgusta planiram da vidim mnogo od prirodnih lepota Srbije, a ništa od toga kuda idem ne postoji u ovakvom prikazu. Ja, nažalost, nemam resursa da napravim tako nešto, a rado bih to učinio.

Možda da predložim resornom ministru takav projekat? Milion njemu, milion meni, a neka panorame napravi foto-sekcija neke osnovne škole iz okoline u znak zahvalnosti što smo im donirali dva najjeftinija digitalna fotoaparata koja mogu da se kupe na tržištu…

Puste želje, pusti snovi.

(Via)

Pepeo i sneg, pero u vatru

Naišao sam na umetničku video egzibiciju koja me je oduvala. Odvojite malo vremena, nećete se pokajati; pomeriće vas u duši bar malčice. A ko zna, možda vas čak i potakne na neko aktivnije razmišljanje.

Kroz istoriju, naše shvatanje i odnos sa životinjama imaju korene u mitovima i legendama. Dosad su ta predanja bila svojstvena kulturama, regijama i plemenima. Jednočasovni film Ashes and Snow i dva kratka “haiku” filma premošćavaju geografske i kulturološke granice, povezujući modernog čoveka sa totemskim životinjama koje dotiču naše biće.

Gregory Colbert je video umetnik i fotograf iz Kanade koji stoji iza projekta Ashes and Snow. Stvaran deset godina tokom dugih putovanja umetnika po svetu, a zatim prikazivan na mnogim mestima, projekat je zamišljen kao neprekidna nomadska prezentacija koja nikad neće stati. Zahvaljujući tom neobičnom konceptu, izložbu je do sada videlo preko deset miliona posetilaca, što je čini najbolje posećenom posebnom umetničkom postavkom u istoriji.

Taj uspeh nije slučajan. Pogledajte ovo:

 

Ovaj neverovatno lepi i uzbuđujući video isečak je samo delić onog što možete otkriti ako budete prošetali online izložbom na matičnom sajtu. Učinite sebi uslugu: posetite taj sajt.

Feather to fire, fire to blood, blood to bone, bone to marrow, marrow to ashes, ashes to snow...

(Via)