Ko to tamo peva?

Put do pakla posut je dobrim namerama. I upakovan u tišinu.

Komunalna policija Beograda bi mogla da preuzme ideju od ovog samokritičnog uličnog svirača u Kembridžu...Komunalna policija Beograda je počela da proteruje ulične svirače iz Knez Mihailove ulice u Beogradu – zbog prosjačenja. Po čijem nalogu to čini, možemo samo da pretpostavimo.

Zaboga miloga! Dokle to ide! Nećete imati zaposlenje, nećete imati za hranu, nećete moći da školujete svoju decu, nećete se ništa pitati o vlasti bez obzira na to ko je dobio izbore, a sad – nećete više ni muziku na ulici slušati!

Na stranu idiotski izgovor, na stranu ponašanje komunalnih policajaca koje sve više liči na ono u Minhenu 1929. godine, nego mi nije jasno kako gradske strukture Beograda smeju sebi da dozvole toliki blam. Jebote, ako su ulični svirači problem Beograda, onda sam ja nešto veoma propustio dolazeći u taj grad poslednjih četrdesetak godina.

Potpišite peticiju protiv idiotske odluke da komunalna policija Beograda proteruje ulične svirače.

U međuvremenu, pogledajte ovog prosjaka kako narušava sliku grada. Pogledajte i zamislite se.

Nastavite sa čitanjem… “Ko to tamo peva?”

Name’s Bond. James Bond. And I’m 50 today.

Danas je čestit jubilej kinematografije. U slavu petparačke zabave i u znak večite privrženosti budalastoj kinematografiji, premotavam neke svoje stavove o serijalu filmova o tajnom agentu 007…

On Her Majesty's Secret ServiceDobro de, nije baš da je 007 star samo 50 godina: Ian Fleming je prodao TV prava na roman “Casino Royale” još 1954. godine, a filmska prava 1955. Nego, danas je tačno 50 godina od premijere prvog filma u najpoznatijoj franšizi u istoriji kinematografije. “Dr No“, u kome je glumio Sean Connery, uspostavio je kanon franšize koja, evo, traje već pedeset godina.

Obaška, čovečanstvo upravo drhti od uzbuđenja u iščekivanju 23. filma “Skyfall“, čija premijera je zakazana za 23. oktobar. Za zagrevanje na početku, evo trejlera, a onda da malčice popričamo o ovom cirkusu koji ne jenjava već pola veka.

Uzgred, Adele je noćas u 0:07 objavila naslovnu pesmu iz ovog filma, učinila je to baš zbog jubileja. Poslušajte pesmu ako vam je po volji.

Nastavite sa čitanjem… “Name’s Bond. James Bond. And I’m 50 today.”

Вршидба праксе

Мом оцу је стигао позив. Пошто је мало матор за те ствари, оставио ми је да га погледам. Неко предавање о здрављу, уз бесплатну вечеру.

Хм… звучи сумњиво. Дођем, погледам, на коверту печат неке фирме, дакле јесте сумњиво. Питам се већ шта ли то продају. Осим здравља, наравно.

И ево позива преда мном, на столу. Скоро да не знам одакле да почнем. А, да, од гуглања. То је компанија Хигму из Чантавира, чији лого је радила нека векторска фирма из Мађарске, с којом су у некаквој групи са гомилом других фирми одатле, а из чијих имена нисам доконао око чега су се то груписали (осим мајстора за израду логотипа). Агрегатори веле да се баве “неспецијализованом трговином”, да фирма ради али је у некаквој врсти блокаде рачуна, но то су агрегатори, њима није веровати, они знају о свакоме по ништа, не проверавају, не освежавају, то је туто бајато.

Нађем тако и сајт саме фирме, на чистом енгрпском:

а можда је требало да га читају мађарски, цомпоњ?

Од целе фирме… укупно једна особа је видљива, ем члан ем директор. Имао бих ипак целу једну примедбу, исту коју сам упутио критичарима тендера (оног вагона с угљем што се качи иза локомотиве) за бусплус, којима се није свидело што је конкурс био само на ћирилици: ако хоћете да послујете негде, а не знате језик, каква сте ви фирма ако вам је скупо да платите преводиоца? У овом случају, ако се у Чантавиру говори претежно мађарски, ако сте фирма, платите лектора да не изгледате шантаво. Nastavite sa čitanjem… “Вршидба праксе”

Varvarstvo počinje kod kuće

Znam da je u srpskom zakoniku starosna granica za apsolutnu zabranu dobrovoljne obljube Nadia posle operacije(ono što se nekada zvalo “zavođenje maloletnica”) 14 godina. Isto tako mi je jasno da je svet pun napaljenih adolescenata kojima je (donekle opravdano, shodno njihovom uzrastu) devojčica koja ima toliko godina seksualno privlačna (kao i baba od 60 godina, bitno im je samo da ima sve anatomske predispozicije da se kvalifikuje kao žensko). Pun je i pedofila. I jasno mi je da i jedni i drugi koriste Internet kako bi lečili svoje frustracije (prvi što ne mogu da kresnu, a drugi što ne mogu da kresnu a da posle ne kresnu njih u zatvoru).

Od svega mi samo nije jasno kako najpopularniji portal za vesti u Srbiji podržava to.

Nastavite sa čitanjem… “Varvarstvo počinje kod kuće”

Njeno Veličanstvo: Mašina Za Prodaju Slatkiša

Koliko je konzumerizam duboko usađen u suštinu socijalnih normi modernog življenja? Rekao bih da je prilično duboko. I da je neizlečivo. O čemu ja to? Pogledajte.

Nema opravdanja. Reč je, zapravo, o sledećem: smak sveta se već desio, ali nas nisu obavestili o tome putem Ćijukalice, fejZbuka i ostalih resurAsa.

135 kadrova koji će vas podsetiti na značenje filma

Samo da se prisetim definicije… U kinematografiji, kadrom se smatra filmski zapis koji je nastao u jednom neprekidnom radu kamere. Ne možemo reći da je to baš isto što i zapis od trenutka pokretanja kamere do trenutka zaustavljanja kamere, jer rade i makaze na montažnom stolu. Ali, kako god okrenete, kadar je osnovna jedinica filmskog izraza.

Ponekad je dovoljan samo jedan jedini kadar da vam totalno pomuti poimanje o nekoj priči. Ili barem da vas takne u srce. Pravo pitanje glasi: može li jedan kadar da učini tako nešto bez ostatka filma? Autor sledeće kompilacije 135 neverovatnih kadrova istražuje to pitanje i pruža vam mogućnost da sami dođete do odgovora.

Nastavite sa čitanjem… “135 kadrova koji će vas podsetiti na značenje filma”

Google u slavu Faberžea

Danas je 166 godina od rođenja jednog od najpoznatijih juvelira u istoriji i Google je tim povodom objavio prikladan doodle.

Peter Carl Fabergé (1846-1920) bio je poreklom Hugenot, pripadnik francuske protestantske crkve. Kada je nastupio novi talas progona na protestante posle francuske buržosaske revolucije, njegovi preci su pobegli na istok. Tako je Peter Faberže rođen u Sankt Peterburgu, gde je otpočeo školovanje. Zanat juvelira je učio u Drezdenu , ali vrhunac u svojoj karijeri je ostvario u rodnom gradu, najpre učestvujući u kapitalnoj rekonstrkciji Ermitaža, a potom postajući i zvanični juvelir carske porodice Romanov.

Faberžeova jaja

Nastavite sa čitanjem… “Google u slavu Faberžea”

Noć muzeja: 19. maj 2012.

U subotu se ponovo održava Noć muzeja. Nemojte propustiti bar tog jednog dana.

Projekat "Noć muzeja": u subotu, 19. maja 2012.Projekat “Noć muzeja” je jedan od najboljih motivacionih projekata u kulturi koje sam ikada video ili za njih čuo. Prosto, ideja je da se od neke izložbe napravi cirkus u večernjim satima i da se poseta muzeju izvede kao nekakav osobiti, vanserijski večernji izlazak. Ideja je prosta i besprekorna, kao i sve druge genijalne stvari. Koliko ono beše, ima jedno pet-šest godina da je krenulo van Beograda svuda po Srbiji, pa je stiglo i u Kikindu. A u Kikindi sve neki hedonisti i planetarno svesni likovi, ne daju se prevariti, nego naprave neko kapitalno ludilo svaki put…

Nastavite sa čitanjem… “Noć muzeja: 19. maj 2012.”

Google u slavu Hauarda Kartera

Kažu da je to bila slučajnost. Takođe vele: da se ta slučajnost nije desila, verovatno bi ta grobnica još bila neotkrivena.

Google u slavu Hauarda Kartera (1874 - 1939)

Danas je 138 godina od rođenja čuvenog istraživača koji je pronašao Tutankamonovu grobnicu: Howard Carter, engleski arheolog i egiptolog, rođen je 9. maja 1874. godine. A tim povodom, Google je spravio prikladan doodle.

Nastavite sa čitanjem… “Google u slavu Hauarda Kartera”

Google u slavu Robera Duanoa

Danas je sto godina od rođenja fotografa čije ime većina nas nije znala, a zaslužio je to svojim radom. Google je okačio prikladni doodle, a mi bismo mogli usput nešto i da naučimo.

Google u slavu Robera Duanoa (1912-1994)

Robert Doisneau (1912-1994) je ime čuju originalnu transkripciju ne mogu da razumem, ali to nije odobito bitno. Svoj kreativni zenit kao fotograf je dostigao u vreme posle Drugog svetskog rata, u doba kada je svet bio gladan humanističkog pogleda na svet. I tu se Duano dobro uklopio svojim fotografijama pariskih ulica koje su ostale njegov najdraži prostor u kome je fotografisao ljude.

Le remorqueur du Champs de Mars, Paris, 1943

Nastavite sa čitanjem… “Google u slavu Robera Duanoa”