Dvadeset godina posle Fredija

Video sam ga i čuo uživo. Bio je veći nego što sve priče mogu da ispričaju.

Danas je dvadeset godina od odlaska Fredija Merkjurija na neko bolje mesto.

Harizma koju je stvorio oko sebe nastala je najpre ozbiljnim radom, a talentom tek u manjem delu. A vrhunska teatralnost, srećom, nikad nije prikrila fenomenalni glasovni kapacitet. Žmarci:

No, plašim se da smo zaboravili kakav je to autor bio. Da baš ne vadim Bohemian Rhapsody (uzgred: bohemijansku, a ne boemsku rapsodiju – istraži ko su bili Bohemijanci u Engleskoj!). Slušaj kanon koji počinje na 3:24 i traje do 5:52. Nađite mi drugi sličan primer koji može da održi pažnju slušaoca tokom dva i po minuta i platiću vam večeru.

Nastavite sa čitanjem… “Dvadeset godina posle Fredija”

Šta je sledeće, o Evropo?

Dekadencija. Birokratija. Žmurenje. Skretanje pažnje. Evropska unija.

Samo da mi je znati kakav je širi plan. Mada, možda nam jednom postane jasno da su korporacije kupile sve države, pa su sad prešle na viši nivo korupcije.Evro se klati, konsenzusa nema, svi nešto mrsomude, slušamo gluposti sa pedigreom. Ovaj ovome rekao da onaj ovoga neće više varati, onaj tamo onom iza obećao da će mu skinuti s vrata onog odande, a za to vreme se oni preko puta smeju onima iza leđa i mašu nekakvim papirima ispred svih zajedno.

Da me đavo odnese ako ima ikakve greške u takvom pogledu na ono što se sada naziva Evropskom unijom i u onome što se sada dešava u njoj.

I u takvom ambijentu, gde ekonomija treba “malo da sačeka” da politika kaže to što ima, stiže nam informacija o novoj meri, da ne kažem regulativi. Elem, kako javlja britanski portal The Telegraph, ili sam samo našao informaciju baš tamo, pazi sad, proizvođačima flaširane vode je upravo zabranjeno da tvrde kako konzumiranje vode može da spreči dehidraciju.

Mislite da niste dobro pročitali? Ajmo još jednom:

Bude li neki predstavnik proizvođača flaširane vode tvrdio da konzumiranje vode sprečava dehidraciju, postoji mogućnost da zaradi dvogodišnju kaznu zatvora. Verovatno i neku globu, nisam kopao detalje…

Nema druge, pokušaćemo sa pivom. To jest, sa onim što nam prodaju kao pivo.

Birokrate su zaboravile da pomenu šta je to što može da spreči dehidraciju, a da nije voda. Bude li ih neko pitao, verovatno će se brže-bolje proglasiti nenadležnim, ili kako se to već suptilno kaže kada hoćeš da izbegneš odgovornost.

Nastavite sa čitanjem… “Šta je sledeće, o Evropo?”

Studentski protest 1996.

kada je iz stisnute šake 'ispao' indeks?Sećate li se Studentskog protesta? Onog iz 1996-e? Sećate li se elegantnog načina priznavanja krađe poraza?

I današnji mladi ljudi imaju istu energiju koju su imali ondašnji mladi ljudi koji su nosili ovaj protest. Ali današnjim mladim ljudima nije do protesta.

Ne verujem da ima mesta na (domaćem) Internetu koji drži do sebe, a da neće spomenuti današnji datum i naglasiti da je od tog protesta prošlo deceniju i po. Neki će naklapati da se takav protest nikad neće ponoviti. Neki da je to bio politički protest. Neki će reći ovo, a neki ono. Isto tako će neki biti više u pravu, a neki manje.

Tadašnji studenti su osnovnu i srednju školu proveli pod sankcijama, hiperinflacijom, permanentnom ratnom pretnjom. Treba li dalje nabrajati. Protest je bio izduvni ventil za sav jed koji se nakupljao. A kad ventil popusti, ko će da ispašta nego diktatorska vlast, zar ne?

Sadašnji studenti su osnovnu i srednju školu proveli u demokratskom okruženju. Demokratska vlada vlade, uređeno društvo, kultura, sloboda kretanja,… Treba li dalje nabrajati. Današnji studenti i nemaju zbog čega da protestvuju, zar ne?

Važno da se lepo zove

Citat dana dolazi od čoveka koji je imao strašan peh da misli svojom glavom još kao jako mlad. Onda se taj peh pretvorio u greh, a grehu je pripisana kazna koju su pojeli skakavci. A čak i kad je bio u prilici da kaže sve što ima, u vremenu kad se to najzad smelo, našao se način da ga tuku još malo. Pa makar i na ulici.

Borislav Pekić (1930-1992)

 

Inventar činjenica stvarnosti kojima smo dali lepša i bezazlenija imena, beskonačan je… Njihovo nas ređanje nigde neće odvesti, kao što ne odvodi ni stvarnost koju iza sebe krije.
Hitler je genocide nad Jevrejima nazvao eufemizmom “totalno rešenje jevrejskog pitanja”. Posledice nisu bile eufemističke.

Borislav Pekić,
u eseju “Spasonosni eufemizam rđave stvarnosti“

 

Ne znam da li ste čuli i posetili blog na kome se objavljuju misli Borislava Pekića. Nije zgoreg da svratite tamo ponekad i pročitate ponešto. Vredno je svake sekunde provedene u čitanju.

Ne želim sexy LinkedIn

Dokon pop i jariće krsti. Pre dva dana, na Business Insideru izašao je post njihovog saradnika Džima Edvardsa pod nazivom “How Linkedin’s Lousy Sex Appeal Could End Up Killing It”.

Linkedin-iconVajni spisatelj, očigledno pritisnut rokovima i nedostatkom inspiracije, protrčao je kroz sijaset društvenih mreža, video da nema ništa novo da se napiše o Facebooku i Tweeteru, te je rešio da se okomi na portal koji, i sam priznaje, veoma retko posećuje.

Argumenti? Nije “sexy”. Wow.

Nastavite sa čitanjem… “Ne želim sexy LinkedIn”

Slave u Srbalja

Hajde da se unapred odredi ko ima koju slavu, da bismo videli “kod koga ćemo sada da žderemo”. Slava i igara…

Zeleni zub prezire slavu! Ali voli slavski kolač.Tu i tamo radoznali internetski surfer će naći razne tekstove o istoriji slave kao religijskog običaja. Od toga ko je uveo, a ko definisao formu, pa sve do toga ko je od poznatih ličnosti kod koga bio i šta je pojeo. K’o što je red, naći će i tekstove “iz dobro obaveštenih izvora” da su slave karakteristične samo za Srbe. Što, je l’ te, implicira da ko ne slavi slavu – taj nije Srbin.

Kako su mnogi Srbi intimno rehabilitovali Boga, tako su krenuli da se prisećaju običaja koji nikad nisu poštovali. Čast izuzecima. A prisećanje se, kao što znamo, obično svodi na ko je šta rekao, kako je ko šta uradio “onomad prošle godine kad smo bili kod njega”, a na “televiziji su rekli da je drugačije”, a ko bolje zna od televizije.

Televizija će nas svake godine iznova naučiti da je slava Nikoljdan najveća srpska slava. Dalje će nas naučiti da se njena veličina (slave, a ne televizije) ogleda u činjenici da jedna polovina Srba slavi ovu slavu, a druga polovina ide na proslavu. Treća polovina sedi kući i čekajući novu lekciju sa televizije rešava multidimenzionalne skupove u nameri da dokuči koliko polovina čini jedno celo.

Nastavite sa čitanjem… “Slave u Srbalja”

Kako biti obrazovaniji od Galileja? (V)

Darvinova teorija

Možda smo dosadni sa ovim slikama mladih naučnika koji gledaju kroz vas dok zamišljaju gde se može popiti za male pare, ali smo sigurni da ne želite da od vas krijemo istinu.Evolucija se dogodila i permanentno se događa. Darvinova knjiga “Poreklo vrsta” i danas je validna, kao što je bila i prije vek i po – jer je na tragu naučne istine kad dokazuje evoluciju kroz prirodnu selekciju. To revolucionarno učenje na ponos Homo Sapiensu, samom svojom naučnošću, trn u oku je hrišćanskog fundamentalizma; u naše vreme traje snažan i organizovan pokret klera, naročito u SAD, koji uz pomoć korumpiranih političara i nadrinaučnika nastoje da marginalizuju Darvinovu teoriju i osnaže kreacionizam kao „učenje“; meta su im školski planovi i programi, traže nastavu veronauka i ustoličenje dogmatizovane biologije. Ovaj pasus počinje linkom ka jednom sajtu. Kliknite na njega i pročitajte sve. Tamo piše šta zapravo jesmo, svi mi. Napor koji je učinjen da se ovaj sajt napravi vredan je svake pohvale, i podstiče na razmišljanje koliko smo neozbiljni i lenji da razumemo same sebe, kao da će to neko drugi za nas da učini.

Nastavite sa čitanjem… “Kako biti obrazovaniji od Galileja? (V)”

Begunac je uhvaćen na delu

Ako imate malo dete, bilo bi bolje da ne gledate ovo… Kad premotam 19 godina unazad, sećam se sličnih scena u rođenoj kući… Ali tad nisam imao resurse za hvatanje dokaza.

A kad smo kod resursa za hvatanje dokaza, pogledajte opet šta se dešava od 1:20 nadalje… Dasa je očigledno provalio špijunažu i odlučio da ukloni kameru… Faca govori sve.

Kako biti obrazovaniji od Galileja? (IV)

Digitalizacija

Leva žica nosi informaciju o novim gaćama Lejdi Gage, a desna kompletnog Šekspira. Neke stvari su neprocenjive, za ostalo tu je WC šolja.Grane primenjene fizike oblikovale su savremeni svet. Nobelova nagrada iz fizike za 2009. godinu dodeljena je za dostignuća ne iz fundamentalne fizike (elementarne čestice i sl.), već za dve oblasti primenjene fizike (optike): optička vlakna i optički digitalni senzori (CCD). Naš život je postao nezamisliv bez elektronike, komunikacija i kompjuterske tehnike. Sve te delatnosti su suštinski digitalizovane.

 

Digitalizacija je proces koji se bazira na tzv. diskretizaciji. Mogli bismo da damo link kaDigitalizovani Homo Sapiens u razmeri 1:1 Wikipediji, ali je bolje da ovde napišemo definiciju diskretizacije: to je pridruživanje neprebrojivog skupa prebrojivom. A sad da objasnimo: trenutno kroz vaš stan prolaze talasi koji nose informaciju o televizijskom programu Televizije Pink, Grand Parada i sve ostalo. Taj talas može da ima bilo koju jačinu, što zavisi od toga koliko ste blizu predajnika i koliko ima prepreka između vas i predajnika. E, ako bismo zabranili talasu da ima bilo koju jačinu, već ga naterali da može da ima samo jačine od npr. 0, 5,10,15 i 20, mi bismo ga time diskretizovali. I to više ne bi bio talas sa klasičnim brdima i doljama, već pre bi ličio na stepenice. Ovaj štos možemo da obavimo po jačini (amplitudi), i/ili u vremenu. Ako ga obavimo i po jednom i po drugom, dobijamo skup tačaka: digitalizovani signal.

Nastavite sa čitanjem… “Kako biti obrazovaniji od Galileja? (IV)”