Veliki Brav

Bez linkova, bez ilustracija. Samo tuga.

Negde u mutnim delovima moje svesti stoji još iz vremena visokog školovanja jedna šašava teorema koja otprilike glasi: svaki sistem koji jednom postane optimalan takav će sam od sebe i ostati. Naravno, ova teorema ima, meni sada nepoznato, polje delovanja. Recimo, sigurno je da ne deluje na automobile: novonapravljeni automobil divan je primer uglancanog i kao mačka predućeg optimalnog sistema, pa se čovek višenebaštako zadivljeno posle nekoliko godina zapita „šta bi?“, posmatrajući prljavu i kao stari čiča kašljuću gvožđuriju. I tako je to sa praktično svime što Homo Sapiens stvori: vremenom se, ovako ili onako, razglavi. Čarape se cepaju, košulje se izližu na laktovima, spejs šatlovi padaju, Sfingama nosevi otpadaju. A ni ekipa koja realizuje trumanovštinu Veliki Brat više ne valja.

Nastavite sa čitanjem… “Veliki Brav”

Utovar nedeljom, 21. april

Nikad bolji razlog za kratak utovar!

Poslednju nadu nam daju osobe zainteresovane za gerila-cenzuruStvar je prosta da ne može prostija biti. Imao sam dosta posla (što za nas slobodne strelce i nije tako loša stvar), a pride sam se klonio svih dnevno orijentisanih medija  nakon što sam doživeo skatološko iskustvo na televiziji prošle nedelje popodne. I kako sam to učinio, ispade premalo izvora za tekuće glugen-orijentisane sadržaje. Kao posledica, ispade šta ispade – ili bolje reći, ne ispade.

Ček’ malo: skatološko iskustvo?

Ne, nemojte da gledate u rečnike. To je, prosto, mudroserni termin za “sranje” u svim kontekstima doslovnog i figurativnog  značenja. Možda biste mogli da mi pomognete, ako gledate televiziju redovno, i da mi objasnite otkud ova praksa. Evo o čemu je reč.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 21. april”

In memoriam: Storm Thorgerson

David Gilmour je rekao da su ti omoti neodvojivi deo dela koja je njegov bend pravio. Listam omote ploča koje je napravio taj čovek i shvatam da su neodvojivi deo mog sazrevanja.

Juče je u sedamdesetoj godini preminuo Storm Thorgerson, legenda grafičkog dizajna, čovek koji je slavu stekao kao jedan od osnivača i ključni autor studija za umetnički dizajn Hipgnosis. Reč je o umetniku vanserijskog kalibra koji je napravio ključni uticaj na dizajn popularne kulture tokom više od četrdeset godina aktivnosti. Zbog toga, Suština pasijansa se odužuje velikom umetniku na poseban način. Ali, najpre reč sećanja.

Ako ste prepoznali barem dva od ovih pet omota albuma, to znači da je rad Storma Thorgersona uticao i na vas...

Ponikavši u Kembridžu, bilo je viđeno da grupa Hiphnosis stupi u saradnju sa najpoznatijim muzičkim bendom koji je takođe došao iz tog gradića u London. Elem, upravo je David Gilmour prišao Thorgersonu, znancu od ranih dečačkih dana, i predložio mu da napravi omot za drugi album grupe Pink Floyd, A Saurceful of Secrets (1968). Tako i bi. A ono što je usledilo danas ima miris epske priče.

Nastavite sa čitanjem… “In memoriam: Storm Thorgerson”

Utovar nedeljom, 14. april

Ne znam kako kod vas, ali ovde i dalje ima jogurta u prodavnicama.

middleearthhNe prestaju da me fasciniraju kapaciteti političara svih boja i nijansi da pribave političke poene na uštrb bilo čije izjave, bilo kakve i bilo kada. Ako ta izjava ima nekakav naslov, pa još pritom u pisanom obliku, obaška netaktično intoniran bombastičnim atributom koji poručuje da je daleko bolje biti bogat i zdrav nego siromašan i bolestan, onda nastaje tarapana. Onomad beše jogurt-revolucija, ovog puta će biti od svega po ništa, jer ništa nije ni ostalo. Ni mleko, a kamoli jogurt. Sve su odneli. I nije im dosta.

Ne bi bilo tarapane, nego se razni mačkari i kučkari koprcaju da ocede štogod suve drenovine na premisama koje donose sa one strane koja počiva preko Save i Dunava. Uporni pokušaji uspostavljanja praziluk-ideologije neće uspeti, jer napadi dolaze od strane onih koji misle da prazilukovska ikonografija vlada i van njihovog atara. Stoga su slobodni da vrate kući to svoje seljačko vaspitanje i da prepuste Vojvodini paorsko.

P.S. Da li bi neko mogao da mi objasni zašto viču kad stoje ispred mikrofona? Je li to neki fetiš? Da li im je neko objasnio čemu služe mikrofoni i sistemi razglasa?…

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 14. april”

Utovar nedeljom, 7. april

Uradio sam nešto što nisam verovao da ću ikad uraditi.

Izbrisao sam tekst uvoda. Bio je možda najduži koji sam ikad napisao kao prvi prilog na svim utovarima nedeljom, ali to nije razlog što sam izbrisao tekst.

Zašto sam ga izbrisao? Zato. Ne moram sve da objašnjavam. Oprostite mi ili nemojte.

Prostor nablog naprodaj.

Da sam bar na vreme shvatio šta će da se desi, pa da sam iznajmio prostor nekom od saradnika ili, zašto da ne, nekome od vas…

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 7. april”

Utovar nedeljom, 31. mart

Boktemazo, kako bismo pakovali utovar nedeljom kad ne bi bilo dovoljno gluposti na ovom svetu? Sama pomisao na makar teoretsku mogućnost da glupost u belom svetu izostane nedelju dana – ispunjava me zebnjom i strahom u talasima.

Jeste li okrenuli kazaljke? Ajmo bre, budite malo agilniji!

Majku ti božju, zar je već podne? Pa kod mene je jedanaest i pet!

Nije to smicanje časovnika na letnje vreme najveća glupost koja nas snalazi, uostalom. Pokušaću to i da dokažem, empirijski. Ovog puta imam naročito kvalitetnu kolekciju gluposti prikupljenu po belom svetu. Neke su na nivou najboljih Brozovih govora, poput onih na sednicama CK u Karađorđevu. A zašto ih je toliko? Nekako, s proleća se desi da ljudima poraste želja za dinamičnim ponašanjem, a skrupule još nisu proradile posle zimskog dremeža, pa nastane tarapana. I onda, gluposti koliko voliš.

Nastavite sa čitanjem… “Utovar nedeljom, 31. mart”

Grmi, seva, vreme se menja

Juče je u ovo doba bilo devet sati. Ukradoše nam jedan sat. Gurnuše nas u noć. Ponovo.

Ubija me ovo letnje računanje vremena. Bezvezno se i zove. Kao da se nešto tu računa. Ne računa se tu, brate, baš ništa. U anglosaksonaca postoji izraz daylight saving time, koji mnogo perfidnije pokušava da maskira ovu administrativnu odluku. Jer je očuvanje dnevnog svetla, po definiciji, nemoguće. Njega ima koliko ga ima: najviše 15 sati i 40 minuta, na dan početka leta, i najmanje 8 sati i 35 minuta, na dan početka zime. Dakle, ono što administrativno pomeranje vremena čini je montiranje trenutka izlaska i zalaska Sunca – daylight editing time.

Letnje računanje vremena u praksi

Po astronomskom vremenu, Sunce najranije izlazi 16. juna, u 03:50, a zalazi u 19:27. Letnje računanje vremena čini da se ovim podacima doda (po) jedan sat, pa Sunce izlazi u 04:50, a zalazi u 20:27. Sa druge strane, Sunce najkasnije izlazi u 7:21, drugog januara, i zalazi u 16:02. Zimsko računanje vremena je jednako astronomskom vremenu, pa tu nikakvih pomeranja nema. Čemu bi, znajući ove ekstreme, moglo uopšte da služi administrativno poigravanje sa vremenom?

Nastavite sa čitanjem… “Grmi, seva, vreme se menja”

Korisnički dnevnik

Za ovakve tekstove Šef obično kaže: „Nemoj se jeziti, nego pošalji Jana Vennegoora of Hesselinka da sredi stvar“. No ja ipak više volim da uprljam ruke…

Nedelja, 17. mart 2013, 22:08

Dragi dnevniče,
Danas je naša družina imala neobičnog posetioca. Momčić je zazvonio na vrata, pokazao nekakav papirić, rekao da je iz Oriončića, te upitao o stanju Internet uslugica koje trenutno posedujem. Baš Orion, rekoh uz osmeh. Mladić tada reče kako je optički kabl njegove firme stigao upravo do naše zgrade, te da mi mogu ponuditi brži Internet, uz nižu cenu. Brzo i lako se dogovorismo, potpisah se i ostavih stoprviputiznenada broj telefona, a uzgred saznadoh kako ne moram nigde ni ići, sve će to biti sređeno koliko ujutru. Taj deo mi je sumnjiv, dragi moj, jer sam do sada uvek morao ići u Gandijevu-Nehruovu, i potpisivati koješta. Ne, ne, javićemo se mi vama. A što te, mučenog, samog šalju u zgradu od 20 spratah? Ma, šalju nas više, nego se pokrivamo. Nego, imamo mi i druge usluge, telefoniranje, televiziju. Neka, momak, dosta je što su mi oba rođena jaja u jednoj korpi, ne trebaju mi i vaša. Doviđenja-doviđenja. Novi coitus sa Orionom počinje. Jesam li napisao coitus? Mislio sam cirkus. Ne, nije ni cirkus, nego ciklus. Ciklus, da.

Nastavite sa čitanjem… “Korisnički dnevnik”