Malo veselog smeha ![]()
(Via)
Stecište onih koji umeju da čitaju između redova
Ljudi su čudo. Opiru se objektivnom opisivanju jer ne žele da se saznaju njihove mane. Opiru se i komplimentima jer ne znaju šta će s njima.
Šta biste vi radili kad biste imali priručnu crnu rupu?
Ovaj nije računao na loš kvalitet lepljive trake (da ne kažem selotejpa).
Siroma’ čovek.
(Via)
Mada se svodi na isto.
Danas je praznik.
Христос васкрсе!

Данас ћу мало да се одмарам. Можда предвече окачим фотку дана. Не учиним ли то, рачунајте да је то ова, иако није усликана данас, него на Велики петак ![]()
Iz knjige Olovka piše srcem… Tu knjigu sam prvi put čitao još dok mi nije bilo vreme da već znam da čitam. Ne znam koje dete je odvalilo tu izjavu. Samo se nadam da je u životu opstalo sa tim životnim principom.
Tema: početak i kraj
početak je kad sam se ja rodio
a kraja nema
(Via)
Ja zamalo jesam: podsetnik iz kalendara radi uredno, pa sad glumatam kao da sam bio pripravan.
Danas je svetski dan knjige.
Da je svetski dan piva, svi bi znali.
Ovako… Slabo prolazi, zar ne?
Ajmo, guglaj malo, možda ima nešto na tu temu i u tvom komšiluku.
U mom nema.
Biće bolje. Ili neće. Zadatak za danas je da započnem čitanje neke knjige.
(Via)
Znate li šta je to camera obscura? To je prastari koncept koji je tek u 19. veku pretvoren u fotoaparat.
Reč je o potpuno zatamnjenoj sobi (camera obscura i znači tamna soba) koja na jednom zidu ima rupu nevelikog prečnika. Pod tim uslovima, slika spoljašnosti se projektuje u obrnutom smeru na suprotnom zidu.
Prema podacima koje navodi članak na vikipediji, camera obscura seže barem 2500 godina u prošlost. Navodno, prvi koji je primetio taj fenomen je Mo-Ti, kineski filozof. Postoje beleške da je Aristotel slučajno primetio fenomen obrtanja slike, a Euklid se poslužio nečim sličnim da bi dokazao da se svetlosni zraci kreću pravo (a onda je došao Ajnštajn, ali to je neka druga priča).
Još zanimljivih podataka ćete pronaći ako guglujete. Ovog puta vam skrećem pažnju na jednu od savremenih rekonstrukcija: camera obscura uopšte nije tako nedostižna za izvedbu! Pogledajte ovaj video klip.
Eto čime se bave zaposleni u National Geographicu u radno vreme! C, c, c, c, c! ![]()
Kakva su to vremena došla, zaboga miloga.
Jedino mi nije jasno šta ako se sistem zaboboči, prekine se update na pola posla ili se zezne firmware.
(Via)
Kako se odnosite prema greškama koje ste napravili i kojih ste najzad postali svesni? Gurate li to saznanje pod tepih ili to koristite kao priliku da napredujete kao misleće biće? Pogledajte jedno sjajno predavanje sa TED konferencije o tome.
Ajde-de: poslednja rečenica implicira da je svaki čovek misleće biće, a to je pogrešno. Po mom bolnom saznanju, čak i oni koji umeju da razmišljaju ponekad namerno isključuju osigurače, jer su kukavice i ne žele da prepoznaju stvarnost.
Ali to je samo jedan vid poricanja. Mnogo su gori oni koji ne preduzimaju ništa jer tako minimizuju verovatnoću greške. Drugim rečima, nastaje sindrom “Zoran Lilitj”, za koga smo donedavno (tačnije, do onih idiotluka koje je ispričao o svom prijatelju iz Libije) svi držali da je najperfektniji političar u istoriji moderne Srbije. Pa naravno da jeste: nije se mešao u svoj posao, pa nije ni mogao da pogreši. Ako nije grešio, nije ni čudo što oko sebe širi utisak osobe čiji broj cipela vodi mrtvu trku sa njegovim IQ brojem.
I Google se pridružuje skretanju pažnje na 22. april, Dan planete Zemlje. Ovog puta Google doodle je sjajna flash animacija. Kada se zateknete na glavnoj strani upita, mrdnite mišem tamo-amo i primetićete kontekstualni odziv.

(Via)